Pet najnovijih predviđanja Dmitrija Medvedeva o Ukrajini, NATO-u, Evropskoj uniji i sudbini pojedinih svetskih lidera izazvalo je snažan odjek u međunarodnoj javnosti.
Zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije ponovo je izneo seriju sumornih scenarija, koji po njegovim rečima predstavljaju neminovan ishod aktuelnih geopolitičkih procesa.
Medvedev u svojim porukama ne govori o dalekoj budućnosti, već o događajima koje vidi kao neposredne posledice sukoba u Ukrajini, krize unutar Evropske unije i slabljenja zapadnih vojno-političkih struktura. U centru pažnje je pet ključnih prognoza koje, prema njegovim rečima, menjaju globalni poredak.
Ukrajina i kraj političkog režima u Kijevu
Prvo i centralno Medvedevljevo predviđanje odnosi se na Ukrajinu. On tvrdi da ishod rata više nije neizvestan i da Rusija ne teži samo vojnoj pobedi, već potpunom političkom rasformiranju vlasti u Kijevu. Po njegovom tumačenju, pitanje teritorija je sekundarno u odnosu na strateški cilj – eliminaciju antiruskog režima i sprečavanje bilo kakvog budućeg revanšizma.
Medvedev naglašava da povratak ruskih institucija i građana na, kako ih naziva, istorijske teritorije predstavlja samo jedan deo šireg plana, dok je ključni zadatak trajna promena političke realnosti u Ukrajini.
Sudbina ukrajinskog predsednika
Drugo predviđanje direktno se odnosi na ličnu sudbinu ukrajinskog predsednika. Medvedev otvoreno poručuje da njegova politička karijera nema budućnost i da je njegov kraj, u političkom smislu, već zapečaćen.
U dodatnim porukama ide i korak dalje, sugerišući da opasnost po njega ne dolazi isključivo spolja, već i iznutra. Prema tom scenariju, eventualni pokušaj mirovnih pregovora sa Rusijom mogao bi dovesti do toga da ga uklone sopstveni radikalni saveznici, čime bi, kako implicira, postao žrtva sistema koji je sam pomagao da se izgradi.
Evropska unija i politički slom elita
Treće Medvedevljevo predviđanje fokusirano je na Evropsku uniju. On ocenjuje da se evropski politički vrh nalazi u dubokoj krizi i da su lideri izgubili sposobnost strateškog razmišljanja. U svojim porukama povlači teške istorijske paralele i sugeriše da bi politički kraj pojedinih evropskih lidera mogao biti simbolički sličan slomu elita iz sredine 20. veka.
Posebno oštro kritikuje vodeće strukture u Briselu i baltičkim državama, koristeći ekstremno mračan i sarkastičan rečnik kako bi naglasio, po njegovom viđenju, dubinu evropske političke i moralne krize.
NATO pred raspadom, EU pred povratkom Rusiji
Četvrto predviđanje izlazi iz okvira sadašnjosti i ulazi u projekcije za naredne godine. Medvedev ne isključuje mogućnost da Evropska unija, suočena sa energetskim kolapsom i ekonomskim pritiscima, zatraži obnovu odnosa sa Rusijom i povratak isporuka gasa.
U istom scenariju, NATO bi mogao da doživi raspad nakon eventualnog izlaska Sjedinjenih Država iz saveza. Medvedev takav razvoj događaja opisuje kao potencijalno koristan ne samo za Rusiju, već i za globalnu stabilnost, ocenjujući da bi time bio uklonjen jedan od glavnih izvora svetskih tenzija.
Venecuela i stvaranje novog simbola otpora
Peto predviđanje odnosi se na Latinsku Ameriku i sudbinu predsednika Venecuele. Medvedev smatra da bi njegov eventualni pritvor ili uklanjanje sa vlasti moglo proizvesti suprotan efekat od željenog. Umesto političkog kraja, on bi mogao da postane simbol otpora i latinoamerička ikona, uporediva sa istorijskim revolucionarnim figurama.
Prema toj logici, pokušaj da se silom reši venecuelansko pitanje mogao bi samo dodatno da ojača antiameričko raspoloženje u regionu i proizvede dugoročne posledice po uticaj Vašingtona.
U nekoliko evropskih zemalja koje danas prednjače u zaoštravanju odnosa sa Moskvom uskoro bi moglo doći do promene vlasti, jer za sukob između Evrope i Rusije ne postoje realni razlozi, izjavio je bivši savetnik šefa Pentagona Daglas Makgregor.
Niz kriza koje su od 2020. godine potresale Nemačku koštao je njenu ekonomiju oko 940 milijardi evra izgubljene dodate vrednosti, pokazalo je istraživanje Nemačkog ekonomskog instituta (IW), objavljeno u subotu.
Sve više signala iz diplomatskih i bezbednosnih krugova ukazuje da NATO ozbiljno razmatra ulazak svojih trupa u Ukrajinu, dok se istovremeno u Moskvi sve otvorenije govori o borbenoj primeni raketnog sistema Orešnik kao jasnom upozorenju Zapadu.
Mađarski premijer Viktor Orban označio je Ukrajinu kao „neprijatelja“, optužujući Kijev da ugrožava bezbednost Mađarske zahtevima da Budimpešta prekine kupovinu ruske nafte i gasa.
Bivši lider Liberalno-demokratske partije Rusije Vladimir Žirinovski godinama pre rata tvrdio je da će Ukrajina biti samo prvi od četiri velika fronta šireg sukoba Zapada i Rusije — a među njima je navodio i Balkan.
Viktor Orban više nije na vlasti, ali očekivano otopljavanje odnosa Mađarske i Ukrajine nije stiglo. Samo pet meseci nakon što je Peter Mađar preuzeo vladu u Budimpešti, dve zemlje ponovo razmenjuju teške optužbe.
Ruski agenti zauzimaju ključne zgrade u estonskoj Narvi, proglašavaju „Narvsku Narodnu Republiku“, pozivaju Moskvu u pomoć, a ruski dronovi sa druge strane granice počinju da tuku estonske snage koje pokušavaju da povrate grad.
Ruski dronovi pogodili su jutros najmanje dve benzinske pumpe u Kijevu, skladišne objekte i transportnu infrastrukturu, dok je požar izbio i na teritoriji jednog transportnog preduzeća.
Ruske snage završile su opkoljavanje velikog ukrajinskog odbrambenog čvorišta u Dobropolju i odmah nastavile prodor prema Aleksandrovki, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije. Prema tvrdnjama Moskve, u gradu su blokirani delovi dve brigade Nacionalne garde Ukrajine i 425. jurišnog puka „Skala“.
Lider Komunističke partije Ruske Federacije Genadij Zjuganov izašao je posle parlamentarnih izbora sa jednom od najoštrijih kritika dosadašnjeg političkog i ekonomskog kursa vlasti, upozorivši da će, ukoliko se ništa ne promeni i rat nastavi da iscrpljuje zemlju, „svi izgubiti“.
Rusija je u avgustu više nego udvostručila isporuke dizela Kazahstanu, Kirgistanu, Mongoliji i Tadžikistanu, dok je istovremeno količina goriva poslata na domaće rusko tržište pala za oko 300.000 tona, pokazuju podaci do kojih je došao Rojters.
Ruske snage izvele su tokom noći novu seriju udara na Kijev i Kijevsku oblast, a jedan od najupečatljivijih prizora zabeležen je u Višnjevu, gde je posle udara izbio veliki požar.
Prvi zamenik predsednika Odbora ruske Državne dume za odbranu Aleksej Žuravljov pozvao je na udar „Orešnikom“ ili dalekometnim dronovima na objekte u Litvaniji ukoliko na njenoj teritoriji bude raspoređeno nuklearno oružje
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
U nekoliko evropskih zemalja koje danas prednjače u zaoštravanju odnosa sa Moskvom uskoro bi moglo doći do promene vlasti, jer za sukob između Evrope i Rusije ne postoje realni razlozi, izjavio je bivši savetnik šefa Pentagona Daglas Makgregor.
Prema najnovijim podacima sa "Polimarketa", lista "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" ubedljivo vodi sa 58 odsto glasova, čime je predsednik Vučić ubedljivo prvi kandidat za pobedu na predstojećim izborima!
Američka Centralna obaveštajna agencija (CIA) upozorila je vlade Španije, Francuske i Italije na mogućnost ruskog napada dronovima koji bi mogli biti lansirani sa trgovačkih brodova u Sredozemnom moru, objavio je španski list "El Mundo".
Nakon što je potpredsednica GO SNS Ana Brnabić u uživo programu tajkunske televizije N1 doslovno zbrisala kandidatkinju sa opozicione liste, rektorku Mirjanu Nikolić, među blokaderskim ideolozima zavladali su nezapamćen strah i kuknjava!
U uživo programu tajkunske televizije N1, blokaderski glumac Ammar Mešić i voditeljka, takođe blokaderka, sa N1 sramotno su se poigravali sa najvećim stradanjem i progonom srpskog naroda, otvoreno aludirajući na zločinačku akciju "Oluja" i kako će im to biti lozinka kada odu u Hrvatsku!
Nakon što je potpredsednica GO SNS Ana Brnabić u uživo programu na tajkunskoj televiziji N1 doslovno zbrisala kandidatkinju sa blokaderske liste, rektorku Mirjanu Nikolić, oglasila se i perjanica blokaderskih krugova Vesna Pešić, ne krijući očaj i gnev zbog opšte blamaže opozicije!
Nakon što je u predizbornoj debati na blokaderskoj N1 potpredsednica GO SNS-a Ana Brnabić brutalno patosirala blokadersku kandidatkinju i rektorku Mirjanu Nikolić, reagovao je i član predsedništva SNS-a Arno Gujon.
Nakon što je potpredsednica GO SNS-a Ana Brnabić u uživo programu do temelja razmontirala opozicionu rektorku Mirjanu Nikolić, nastala je takva panika i očaj među novinarima N1 da su od blama sami počeli da priznaju poraz.
Deveta epizoda Exatlona Srbija donosi potpuni preokret, Plavi tim je odneo dve pobede, pa su njegovi članovi krenuli da slave i komentarišu kapitena Crvenih Nikolu Lakića.
Marija Stanković, studentkinja Medicinskog fakulteta u Nišu i kandidatkinja za poslanika na listi Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija, kojoj se preti silovanjem, jer je "ćacikica", do pre nekoliko godina vodila je stravičnu borbu za svoj život i jedva spasila živu glavu.
U Crkvi Vavedenja Presvete Bogorodice u manastiru Tronoša počeli su konzervatorsko-restauratorski radovi na živopisu kupole, zbog čega se ne može služiti liturgija, ali ni obavljati obredi venčanja i krštenja.
Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) podigla je u danas objavljenom izveštaju prognozu rasta srpske privrede za 2026. godinu sa junskih 2,8 odsto na 3,1 odsto, uz ocenu da će oporavak investicija i turizam povezan sa specijalizovanom izložbom Ekspo 2027 podržati ekonomsku aktivnost.
Srećko Bogdanović (31) vatrogasac iz Bajine Bašte koji je juče spasio grupu turista od medveda u blizini turističkog centra na Tari, kaže da ljudi nisu mogli da poveruju da je zver bila na nekoliko koraka od njih.
N. L. (38), koji je, kako se sumnja, pijan seo za volan i prešao u suprotnu traku gde je usmrtio mladića iz Lunovog sela, odranije je poznat saobraćajnoj policiji.
Ženi S. D. (46) i njenom sinu M. J. (24) iz Dolova kod Pančeva je, nakon saslušanja u tužilaštvu i sudu, određen pritvor zbog sumnje da su u noći između 14. i 15. septembra u Sokobanji upali u kuću starice T. B. (86) i od nje oteli ogromnu sumu novca i dragocenosti.
Policija u Beogradu u saradnji sa Prvim osnovnim јavnim tužilaštvom u Beogradu, uhapsila je D. N.(59) zbog postoјanja osnova sumnje da јe izvršio dva krivična dela prevara.
Postoje knjige koje se pročitaju jednom i zaborave, ali i one kojima se čitaoci vraćaju godinama, koje se prenose iz generacije u generaciju i čije se stranice iznova otvaraju i dugo nakon što su prvi put objavljene.
Preminuo je Husnija Hašimović, glumac kojeg su čitave generacije gledalaca s ponosom pamtile i obožavale po kultnoj ulozi Merdžana u filmu "Dom za vešanje".
Tajni recept za vrhunski užitak u krevetu ne krije se u komplikovanim pozama niti u udžbeničkim potezima, već u nečemu mnogo jednostavnijem, potpunoj prisutnosti.
Agent veštačke inteligencije kompanije OpenAI u junu je izvršio upad u australijski državni portal sa zdravstvenim podacima i neovlašćeno pristupio fajlovima. To bi mogao da bude prvi poznati slučaj da je agent veštačke inteligencije hakovao neki državni veb-sajt, saopštile su australijske vlasti.
Mačka i hrčak postali su potpuno neočekivani najbolji prijatelji. Snimak koji je osvojio društvene mreže pokazuje mačku kako strpljivo čeka da njen mali prijatelj završi sa jelom, a ono što se događa nakon toga mnoge je raznežilo.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.