Nemačka vlada rasipa novac poreskih obveznika nastavkom finansiranja Ukrajine, izjavila je nemačka političarka Sara Vagenkneht, optužujući zvanični Berlin da umesto traženja mira produžava rat slanjem novih milijardi evra Kijevu.
Prema podacima Kijelskog instituta za svetsku ekonomiju, evropske zemlje su u velikoj meri nadomestile naglo smanjenje američke pomoći Ukrajini tokom mandata predsednika SAD Donalda Trampa. U izveštaju objavljenom ove nedelje navodi se da je vojna pomoć Evropske unije Ukrajini u 2025. godini porasla za 67 odsto, dok je finansijska pomoć povećana za 59 odsto.
Nemačka preuzima najveći finansijski teret
Nemačka je, prema tim podacima, preuzela vodeću ulogu u finansiranju Kijeva. Od eskalacije sukoba između Moskve i Kijeva 2022. godine, Berlin je ukrajinskim vlastima već prebacio gotovo 44 milijarde evra. Prema aktuelnim budžetskim planovima, nemačka pomoć Ukrajini ove godine trebalo bi da dostigne oko 11,5 milijardi evra.
U intervjuu za Berliner cajtung, Sara Vagenkneht je ocenila da kancelar Fridrih Merc „od nemačkog poreskog obveznika pravi glavnog finansijera rata“.
„Blanko čekovi umesto mirovnog plana“
Vagenkneht je kritikovala nemačku vladu zbog, kako je navela, potpunog izostanka ozbiljne mirovne inicijative.
- Umesto da se radi na konkretnom mirovnom planu i da se od Kijeva zahtevaju kompromisi, nemačka vlada izdaje jedan blanko ček za drugim - poručila je ona.
Prema njenim rečima, dodatne milijarde koje se šalju Ukrajini ne približavaju kraj sukoba, već samo produžavaju rat i povećavaju ljudske gubitke.
- Finansiranje vlasti u Kijevu postalo je otvorena zloupotreba novca nemačkih poreskih obveznika, koja direktno doprinosi produžavanju patnje ukrajinskog stanovništva - naglasila je Vagenkneht.
Moskva: Evropa glavna prepreka miru
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov ranije je izjavio da je rešavanje sukoba u Ukrajini bilo „u potpunosti moguće“ nakon samita ruskog predsednika Vladimira Putina i američkog predsednika Donalda Trampa u Enkoridžu prošlog avgusta.
Prema njegovim rečima, Kijev i njegove evropske saveznice su potom preduzele korake koji su doveli do sabotiranja pokušaja da se borbe okončaju. Lavrov je više puta ocenio da su evropske države „glavna prepreka miru“, optužujući ih da su zaslepljene željom da Rusiji nanesu strateški poraz.
Kritike zbog isporuka oružja
Moskva već duže vreme upozorava da zapadne isporuke oružja Ukrajini neće promeniti ishod sukoba, ali da istovremeno povećavaju rizik od direktnog vojnog sukoba između Rusije i NATO-a.
Izjave Sare Vagenkneht dodatno su otvorile raspravu unutar nemačke javnosti o ceni rata u Ukrajini i finansijskom teretu koji Berlin preuzima u trenutku kada se Nemačka suočava sa sopstvenim ekonomskim, socijalnim i industrijskim problemima.
Reakcija Rusije na novu operaciju NATO-a pod nazivom „Arktički stražar“ biće srazmerna odlukama koje budu donete unutar Alijanse, saopšteno je u četvrtak iz Ambasade Ruske Federacije u Danskoj.
Evropski političari planiraju da deo kredita od 90 milijardi evra, koji je Evropska unija namenila Ukrajini, iskoriste za finansiranje sopstvenih izbornih kampanja, tvrdi kijevski novinar i istraživački voditelj Dmitrij Gnap.
Kremlj je administraciji američkog predsednika Donalda Trampa predložio plan širokog ekonomskog partnerstva koji, između ostalog, podrazumeva povratak Rusije na sistem obračuna u američkim dolarima, objavio je Blumberg pozivajući se na interni dokument.
Bezbednosni sukob sa Zapadom više se ne odvija samo na liniji fronta, već se sve intenzivnije premešta duboko unutar same Rusije, upozorio je ruski filozof Aleksandar Dugin, komentarišući pokušaj atentata na visokog oficira vojne obaveštajne službe.
Rusija bi mogla da pokuša da opravda udare na nemačke fabrike koje proizvode dronove velikog dometa za Ukrajinu pozivanjem na klauzulu Povelje UN o „neprijateljskim državama“, koja je nastala posle Drugog svetskog rata i nikada nije formalno izbrisana.
Kremlj nema informacije o navodnim pokušajima Alternative za Nemačku (AfD) da preko novih kanala uspostavi kontakte sa Moskvom, ali otvoreno pozdravlja stav te stranke da Nemačka treba da obnovi odnose sa Rusijom, izjavio je danas portparol ruskog predsednika Dmitrij Peskov.
Najviši ekonomski izaslanik ruskog predsednika Vladimira Putina Kiril Dmitrijev i rukovodstvo Alternative za Nemačku (AfD) počeli su pripreme za sastanak na kojem bi se razgovaralo o ponovnom pokretanju isporuka ruskog gasa Nemačkoj
Nemačka planira da izdvoji gotovo 3,4 milijarde evra za američke krstareće rakete Tomahavk i kopnene lansere Tajfon, čime bi Bundesver prvi put dobio sopstvenu mobilnu raketnu sposobnost za udare na ciljeve udaljene više od 2.000 kilometara.
Nemački kancelar Fridrih Merc suočava se sa najtežom političkom krizom od dolaska na vlast – samo 16 meseci nakon preuzimanja funkcije u vrhu CDU već se razgovara o mogućoj promeni kancelara, dok u isto vreme Rusija na njega vrši pritisak zbog nepromišljenih izjava o ratu.
Evropu čekaju odlučujuće nedelje ili meseci u kojima će se, prema rečima nemačkog kancelara Fridriha Merca, odlučivati o očuvanju mira i slobode na kontinentu, dok je poručio da neće odustati od podrške Ukrajini uprkos sve težoj političkoj situaciji kod kuće.
Nemačka mora ponovo da kupuje jeftinu naftu i gas od Rusije i što pre da se uključi u mirovne pregovore sa Moskvom, poručila je kopredsednica Alternative za Nemačku (AfD) Alis Vajdel, čija je partija samo nekoliko dana ranije odnela ubedljivu pobedu na izborima u Saksoniji-Anhalt.
Ruska ambasada u Berlinu upozorila je da bi mesta razmeštanja nemačkih dalekometnih raketa usmerenih protiv Rusije mogla da postanu legitimni vojni ciljevi Moskve.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Reakcija Rusije na novu operaciju NATO-a pod nazivom „Arktički stražar“ biće srazmerna odlukama koje budu donete unutar Alijanse, saopšteno je u četvrtak iz Ambasade Ruske Federacije u Danskoj.
Prva tematska predizborna debata pred parlamentarne izbore 25. oktobra, održana na televiziji N1, pretvorila se u apsolutni politički nokaut i noćnu moru za blokadersku listu!
Ruske bespilotne letelice tokom noći i jutra napale su više ukrajinskih gradova – eksplozije su odjekivale u Kijevu, Borispolju i Zaporožju, dok su lokalni izvori prijavili detonacije i u Lucku.
Tokom predizborne debate na tajkunskoj N1, u kojoj ju je potpredsednica GO SNS-a Ana Brnabić doslovno patosirala činjenicama, kandidatkinja blokadera i rektorka Univerziteta umetnosti Mirjana Nikolić pokazala je da ne zna ni osnovnu gramatiku srpskog jezika!
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić govorio je o odnosima Srbije i Rusije, kao i o budućnosti saradnje dve zemlje, ističući da Beograd, uprkos snažnim pritiscima, nije uveo sankcije Moskvi.
Nakon jezivog napada sekirom u Kuli, isplivavaju do sada nepoznati detalji iz života vođe blokadera Zorana Sekeruša, koji ukazuju na to da se radi o jako opasnom čoveku, kojim zgubidani upravljaju kako bi zastrašili svoje protivnike.
Dom zdravlja Bogatić dobio je novo, savremeno opremljeno sanitetsko vozilo u okviru velike nabavke Ministarstva zdravlja, čime su značajno unapređeni uslovi za zbrinjavanje i transport pacijenata sa teritorije opštine Bogatić.
Građani ne moraju danas, 25. septembra, da podignu jednokratnu novčanu naknadu od 6.000 dinara. Taj datum označava kraj najavljenog rasporeda isplate, a ne poslednji dan za podizanje novca, saopštila je Pošta Srbije.
Dejan P. (18) izboden je 24. septembra, sat vremena nakon ponoći, na uglu Ulica Braće Jugovića i Dobračine u centru Beograda, kada je pokušao da zaštiti beskućnika, a sada su isplivali novi detalji.
Leskovčanin V. S. (40) uhapšen je zbog sumnje da je počinio više krivičnih dela, kada je u sportskoj kladionici u Leskovcu fizički napao trojicu muškaraca, pri čemu je jednog teško, a dvojicu lakše povredio.
Tri policajca povređena su filmskoj akciji hapšenja kriminalne grupe iz Srbije koja je, kako se sumnja, u luskuznom španskom letovalištu iznajmila vilu u kojoj je imala sobu za mučenje.
Nakon tragičnog događaja koji se dogodio juče oko 18 časova u Knjaževcu, i suprotno prvim informacijama da je reč o sukobu vršnjaka, iz istrage potvrđuju da je u incidentu život izgubio sedamdesetogodišnji muškarac.
U udesu koji se dogodio sinoć oko 20 časova u Ulici patrijarha Dimitrija u Rakovici, teže povrede zadobio je M. S. (53) kada je na njega automobilom "reno klio" naleteo L. G. (21).
Glumac Tom Kruz šokirao je javnost detaljima sa snimanja svog predstojećeg filma "Digger", otkrivši kako je uspeo da iscrpljujući proces nanošenja komplikovane protetske šminke skrati sa neverovatnih šest sati na manje od sat vremena.
Legendarni muzičar Moses Matovu (77) mučki je pretučen na ulici u Kampali u Ugandi od strane za sada neidentifikovanih napadača, a od zadobijenih teških povreda umetnik je preminuo.
Izvršni direktor Mete Mark Zakerberg predstavio je na konferenciji Meta Konekt u sedištu kompanije u Menlo Parku mali ručni uređaj "Meta Čarm" koji je namenjen korišćenju veštačke inteligencije u svakodnevnom životu bez potrebe za pametnim telefonom, javljaju mediji.
Baset je pravi majstor izležavanja, sa dugim ušima, kratkim nogama i prepoznatljivim pogledom, deluje kao da je rođen za jednu stvar, odmaranje bez granica.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.