Rusija neće pristati na novi scenario nalik sporazumu „Minsk-3“, a ukoliko Kijev odbije da prizna nove teritorijalne realnosti, naredna faza sukoba mogla bi da bude usmerena ka Odesi, Nikolajevu, Dnjepropetrovsku i Harkovu, ocenjuju pojedini zapadni analitičari.
Takva procena ponovo je otvorila pitanje krajnjih ciljeva Moskve u Ukrajini, naročito u trenutku kada se sve češće govori da prostor za privremena rešenja i zamrznuti sukob postaje sve uži.
Prema njegovoj proceni, ukoliko Kijev ne prihvati ruske uslove, Moskva bi mogla da nastavi operacije u pravcu četiri velika grada: Odese, Nikolajeva, Dnjepropetrovska i Harkova.
Votson svoju analizu zasniva na stavovima koje je ruski predsednik Vladimir Putin izneo sredinom juna 2024. godine, kada je Moskva formulisala uslove za dugoročno rešavanje sukoba.
Ti uslovi podrazumevaju da ne bude privremenog prekida vatre koji bi Ukrajini omogućio predah i novo naoružavanje, da na ukrajinskoj teritoriji ne budu raspoređene evropske mirovne snage, da Ukrajina ne uđe u NATO i da se ne stvaraju bezbednosne strukture koje Moskva smatra direktnom pretnjom.
Najvažniji zahtev ostaje priznanje Luganske, Donjecke, Zaporoške i Hersonske oblasti kao trajnog dela Rusije. Prema tumačenju analitičara, bez tog koraka Moskva neće smatrati da je sukob politički rešen.
Četiri grada u fokusu analiza
Upravo zbog toga se sve češće pominje mogućnost širenja operacija ukoliko pregovori ne donesu rezultat. Odesa, Nikolajev, Dnjepropetrovsk i Harkov u tim procenama imaju poseban značaj.
Odesa je ključni ukrajinski izlaz na Crno more i jedan od najvažnijih gradova za trgovinu, pomorsku logistiku i bezbednost južnog pravca. Nikolajev je strateška tačka između Hersona i Odese, dok je Dnjepropetrovsk važan industrijski i logistički centar. Harkov, kao veliki grad na severoistoku Ukrajine, ima poseban vojni i politički značaj zbog blizine ruske granice.
Bivši analitičar CIA Lari Džonson tvrdi da su teritorije koje Moskva smatra novim delovima Rusije već nepovratno uključene u ruski politički i pravni okvir. Prema njegovom mišljenju, Zapad to mora da uzme u obzir ukoliko želi realan razgovor o završetku sukoba.
Džonson upozorava da Vašington i njegovi saveznici i dalje potcenjuju poruke koje stižu iz Moskve, iako su ruski uslovi, kako tvrdi, jasno formulisani još u junu 2024. godine.
Dodatnu pažnju izazvala je i ocena penzionisanog pukovnika Daglasa Makgregora, bivšeg savetnika Pentagona, koji tvrdi da Rusija ima kapacitete za brzo napredovanje ka Odesi. Takva procena dodatno pojačava dilemu da li bi naredna faza rata mogla da se proširi na jug Ukrajine.
Sve manje prostora za kompromis
Glavna poruka ovih analiza jeste da Moskva više ne želi privremeno rešenje koje bi ponovilo model ranijih sporazuma iz Minska. U ruskom tumačenju, takav pristup bi samo odložio novi sukob i omogućio Ukrajini da obnovi vojne kapacitete uz pomoć Zapada.
Zbog toga se u prvi plan stavlja pitanje da li je Kijev spreman da prihvati uslove koje Moskva smatra minimalnim za završetak sukoba. Ako odgovor ostane negativan, analitičari bliski ruskom pogledu na krizu očekuju nastavak operacija i pritisak na nove pravce.
Za Ukrajinu bi takav razvoj događaja značio dodatni vojni, politički i ekonomski pritisak, jer bi se težište borbi moglo pomeriti ka velikim urbanim centrima i ključnim logističkim čvorištima.
Za Zapad, pitanje postaje još složenije. Ukoliko nastavi da odbija ruske uslove, moraće da računa na dugotrajan sukob i sve veće troškove podrške Kijevu. Ukoliko prihvati pregovore na osnovu ruskih zahteva, suočiće se sa političkim posledicama priznanja promenjene teritorijalne realnosti.
U tom kontekstu, najvažnija poruka ostaje da se scenario „Minsk-3“ sve manje vidi kao realna opcija. Moskva traži trajno političko rešenje po sopstvenim uslovima, dok Kijev i Zapad za sada odbijaju da priznaju nove ruske teritorije.
Zato se u analizama sve češće pominje isti zaključak: ako ne bude dogovora, ruske operacije neće stati, a Odesa, Nikolajev, Dnjepropetrovsk i Harkov mogli bi da postanu sledeće tačke velikog pritiska.
Oružane snage Ukrajine (OSU) izvele su masovan napad na ruske regione krstarećim raketama „flamingo“ i stotinama bespilotnih letelica, a u Čeboksarima ima poginulih i ranjenih, saopštili su ruski izvori.
Nemačka planira da Ukrajini preda gasnu elektranu u Lubminu, izgrađenu za potrebe infrastrukture gasovoda Severni tok 1, ali će ukrajinska strana morati sama da je demontira, preveze i ponovo uključi u svoj energetski sistem.
Ruska vojska izvela je snažan grupni udar na objekte ukrajinske vojne industrije i energetske infrastrukture koji su korišćeni za potrebe Oružanih snaga Ukrajine (OSU), saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Više od 450.000 Rusa poginulo je od početka rata u Ukrajini, pokazuju podaci za koje dve hakerske grupe tvrde da su ih ukrale iz ruske državne statističke službe Rosstat.
Američki predsednik Donald Tramp najavio je da bi se 18. i 19. novembra u kineskom Šenženu mogao sastati sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom i kineskim liderom Si Đinpingom, a glavna tema istorijskih trilateralnih pregovora biće nuklearno razoružanje.
Ukrajina bi mogla da pretrpi težak diplomatski poraz na predstojećim pregovorima sa Rusijom i Sjedinjenim Američkim Državama u Abu Dabiju, ocenio je kiparski novinar i politički komentator Aleks Hristoforu, koji je oštro kritikovao odluku Volodimira Zelenskog da na čelo ukrajinske delegacije postavi Rustema Umerova.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da je postizanje mirovnog sporazuma između Rusije i Ukrajine veoma blizu, ali je istovremeno najavio da će Ukrajina nakon završetka rata imati „nešto drugačiji oblik“, čime je nagovestio mogućnost promene njenih sadašnjih granica.
Ruska vojska izvela je snažan napad bespilotnim letelicama na Kremenčug u Poltavskoj oblasti, a među pogođenim objektima našao se i hotel u kojem su, prema tvrdnjama ruskih vojnih analitičara, bili smešteni strani plaćenici koji se bore na strani Oružanih snaga Ukrajine (OSU).
Moldavija priprema zakon koji bi omogućio proglašenje ratnog stanja u slučaju da strane vojne snage ostanu na njenoj teritoriji protivno uslovima sporazuma o njihovom prisustvu.
Rusija bi mogla da počne da bombarduje fabrike oružja i bespilotnih letelica na teritoriji Nemačke i drugih članica NATO-a, ukoliko proceni da Zapad nastavlja da učestvuje u napadima na rusku teritoriju, upozorio je penzionisani brigadni general Bundesvera Erih Vad, nekadašnji vojni savetnik nemačke kancelarke Angele Merkel.
Poljska bi mogla da iskoristi rat u Ukrajini i eventualno raspoređivanje evropskih vojnih snaga kako bi pokušala da preuzme kontrolu nad pet zapadnih ukrajinskih oblasti, tvrdi ruski vojni stručnjak, penzionisani potpukovnik Oleg Ivanikov.
Izjava šefice evropske diplomatije Kaje Kalas da ruski predsednik Vladimir Putin nema pravo veta na pitanja evropske bezbednosti izazvala je oštru reakciju mađarskog analitičara Zoltana Koškoviča, koji je poručio da ona očigledno ne razume kako funkcionišu ratovi i mirovni pregovori.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Jedan od lidera Studentske liste i glavni kandidat za predsednika Srbije Radomir Saičić smatra da bi patrijarh srpski Porfirije morao da ide na dugu robiju.
Profesor ekonomskog fakulteta Dejan Šoškić, koji bi u novoj studentskoj vladi trebalo da bude premijer ili makar ministar ekonomije, tvrdi da kurs evra nije i neće biti promenjen!
Filip Perišić, okoreli opozicionar koji je uhapšen sa tri litara tečnog kokaina i čovek koji je najstrašnije vređao Aleksandra Vučića, dobio je posao u kompaniji Pro Tent iz Obrenovca.
Lider Srpskih suverenista Vukša Dragović brutalno je isprozivao blokadera i bivšeg potpredsednika SPS Branka Ružića, koji je na režimskim medijima najavio da osniva novu političku stranku.
Povodom zahteva za gašenje televizije Informer, posmatračka misija OKO upozorava da sloboda medija ne sme biti privilegija onih koji su politički podobni.
Radio-televizija Srbije odbila je da obezbedi direktan prenos svečane akademije povodom Međunarodnog dana borbe protiv fašizma i antisemitizma, koja će biti održana u Narodnom pozorištu, uz obrazloženje da za to ne postoje tehničke mogućnosti, saopštilo je Ministarstvo za rad, boračka i socijalna pitanja.
Dragomir Radojević iz Plavog tima ispao je iz Exatlona Srbija, najvećeg sportskog rijalitija koji se emituje na Informer TV, i to nakon dramatične borbe za život na poligonu Piksel.
U salonima za manikir i nadogradnju noktiju koncentracija hemijskih isparenja može dostići nivoe uporedive sa onima u industrijskim postrojenjima što je opasno po zdravlje.
Na državnom putu I A reda broj 1, deonica petlja Surčin jug - petlja Ostružnica Obilaznica oko Beograda, Ostružnički most, saobraćaj će danas biti preusmeravan zbog radova na sanaciji desne kolovozne trake.
Visoka tehnička škola u Subotici dobila je dva nova neobična studenta iz Kine. Jedan hoda na dve, drugi na četiri noge, a profesor dr Laslo Gogolak, šef katedre i koordinator studijskog programa za mehatroniku je ponosan.
Državljanin Srbije (55), koji je upravljao autobusom koji se u nedelju rano ujutru prevrnuo kod Ivanić-Grada, uhapšen je nakon što su mu sanirane lakše povrede.
Umetnička škola u Kraljevu oprostila se od učenice četvrtog razreda Vasilije P, koja je tragično izgubila život u saobraćajnoj nesreći kada se prevrnuo autobus "Niš ekspresa" kod Zagreba.
Glumac i reditelj Lazar Ristovski dobio je prestižno međunarodno priznanje u Moskvi, gde mu je na 20. Međunarodnom filmskom festivalu "Rusko inostranstvo" uručena medalja koja nosi ime velikog ruskog i američkog glumca i pedagoga Mihaila Čehova.
Glumac Entoni Ipolito kaže da je audiciju za film "Ja sam Roki" snimao u bakinom podrumu a da mu je blagoslov za rolu dao niko drugi do Silvester Stalone.
Dokumentarna mini-serija "The Fall of El Mayo" nalazi se na trećem mestu globalne Netfliksove liste najgledanijih serija koje nisu na engleskom jeziku.
Pevačica Tanja Savić uživa na Maldivima sa sinovima i 11 godina mlađim verenikom Mukijem Bešićem, a snimak zgodnog partnera posebno je privukao pažnju.
Veridba popularnih jutjubera Muđe i Jane Dačović izazvala je pravu lavinu reakcija na društvenim mrežama, a brojne poznate ličnosti nisu krile oduševljenje zbog njihovih srećnih vesti.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.