Rusija neće pristati na novi scenario nalik sporazumu „Minsk-3“, a ukoliko Kijev odbije da prizna nove teritorijalne realnosti, naredna faza sukoba mogla bi da bude usmerena ka Odesi, Nikolajevu, Dnjepropetrovsku i Harkovu, ocenjuju pojedini zapadni analitičari.
Takva procena ponovo je otvorila pitanje krajnjih ciljeva Moskve u Ukrajini, naročito u trenutku kada se sve češće govori da prostor za privremena rešenja i zamrznuti sukob postaje sve uži.
Prema njegovoj proceni, ukoliko Kijev ne prihvati ruske uslove, Moskva bi mogla da nastavi operacije u pravcu četiri velika grada: Odese, Nikolajeva, Dnjepropetrovska i Harkova.
Votson svoju analizu zasniva na stavovima koje je ruski predsednik Vladimir Putin izneo sredinom juna 2024. godine, kada je Moskva formulisala uslove za dugoročno rešavanje sukoba.
Ti uslovi podrazumevaju da ne bude privremenog prekida vatre koji bi Ukrajini omogućio predah i novo naoružavanje, da na ukrajinskoj teritoriji ne budu raspoređene evropske mirovne snage, da Ukrajina ne uđe u NATO i da se ne stvaraju bezbednosne strukture koje Moskva smatra direktnom pretnjom.
Najvažniji zahtev ostaje priznanje Luganske, Donjecke, Zaporoške i Hersonske oblasti kao trajnog dela Rusije. Prema tumačenju analitičara, bez tog koraka Moskva neće smatrati da je sukob politički rešen.
Četiri grada u fokusu analiza
Upravo zbog toga se sve češće pominje mogućnost širenja operacija ukoliko pregovori ne donesu rezultat. Odesa, Nikolajev, Dnjepropetrovsk i Harkov u tim procenama imaju poseban značaj.
Odesa je ključni ukrajinski izlaz na Crno more i jedan od najvažnijih gradova za trgovinu, pomorsku logistiku i bezbednost južnog pravca. Nikolajev je strateška tačka između Hersona i Odese, dok je Dnjepropetrovsk važan industrijski i logistički centar. Harkov, kao veliki grad na severoistoku Ukrajine, ima poseban vojni i politički značaj zbog blizine ruske granice.
Bivši analitičar CIA Lari Džonson tvrdi da su teritorije koje Moskva smatra novim delovima Rusije već nepovratno uključene u ruski politički i pravni okvir. Prema njegovom mišljenju, Zapad to mora da uzme u obzir ukoliko želi realan razgovor o završetku sukoba.
Džonson upozorava da Vašington i njegovi saveznici i dalje potcenjuju poruke koje stižu iz Moskve, iako su ruski uslovi, kako tvrdi, jasno formulisani još u junu 2024. godine.
Dodatnu pažnju izazvala je i ocena penzionisanog pukovnika Daglasa Makgregora, bivšeg savetnika Pentagona, koji tvrdi da Rusija ima kapacitete za brzo napredovanje ka Odesi. Takva procena dodatno pojačava dilemu da li bi naredna faza rata mogla da se proširi na jug Ukrajine.
Sve manje prostora za kompromis
Glavna poruka ovih analiza jeste da Moskva više ne želi privremeno rešenje koje bi ponovilo model ranijih sporazuma iz Minska. U ruskom tumačenju, takav pristup bi samo odložio novi sukob i omogućio Ukrajini da obnovi vojne kapacitete uz pomoć Zapada.
Zbog toga se u prvi plan stavlja pitanje da li je Kijev spreman da prihvati uslove koje Moskva smatra minimalnim za završetak sukoba. Ako odgovor ostane negativan, analitičari bliski ruskom pogledu na krizu očekuju nastavak operacija i pritisak na nove pravce.
Za Ukrajinu bi takav razvoj događaja značio dodatni vojni, politički i ekonomski pritisak, jer bi se težište borbi moglo pomeriti ka velikim urbanim centrima i ključnim logističkim čvorištima.
Za Zapad, pitanje postaje još složenije. Ukoliko nastavi da odbija ruske uslove, moraće da računa na dugotrajan sukob i sve veće troškove podrške Kijevu. Ukoliko prihvati pregovore na osnovu ruskih zahteva, suočiće se sa političkim posledicama priznanja promenjene teritorijalne realnosti.
U tom kontekstu, najvažnija poruka ostaje da se scenario „Minsk-3“ sve manje vidi kao realna opcija. Moskva traži trajno političko rešenje po sopstvenim uslovima, dok Kijev i Zapad za sada odbijaju da priznaju nove ruske teritorije.
Zato se u analizama sve češće pominje isti zaključak: ako ne bude dogovora, ruske operacije neće stati, a Odesa, Nikolajev, Dnjepropetrovsk i Harkov mogli bi da postanu sledeće tačke velikog pritiska.
Oružane snage Ukrajine (OSU) izvele su masovan napad na ruske regione krstarećim raketama „flamingo“ i stotinama bespilotnih letelica, a u Čeboksarima ima poginulih i ranjenih, saopštili su ruski izvori.
Nemačka planira da Ukrajini preda gasnu elektranu u Lubminu, izgrađenu za potrebe infrastrukture gasovoda Severni tok 1, ali će ukrajinska strana morati sama da je demontira, preveze i ponovo uključi u svoj energetski sistem.
Ruska vojska izvela je snažan grupni udar na objekte ukrajinske vojne industrije i energetske infrastrukture koji su korišćeni za potrebe Oružanih snaga Ukrajine (OSU), saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Moguće primirje u Ukrajini Zapad i Oružane snage Ukrajine iskoristili bi za predah, obnovu i pripremu novog udara, dok bi ruska vojska rizikovala opasno opuštanje, ocenio je vojni analitičar Mihail Zvinčuk, autor projekta „Ribar“.
Ruski ekonomski ekspert Mihail Hazin upozorio je da Evropa još ne razume razmere ekonomskog udara koji joj se sprema, jer se krize koje danas pogađaju svet pogrešno posmatraju kao odvojeni problemi, a ne kao deo raspada starog globalnog poretka.
Bivši analitičar CIA za Rusiju Džordž Bib upozorio je da ukrajinsko-evropske provokacije protiv Rusije mogu da dovedu Sjedinjene Američke Države pred najopasniji mogući izbor: ulazak u rat sa Rusijom, koji bi mogao da preraste u nuklearni sukob, ili odbijanje primene člana 5 i urušavanje NATO-a iznutra.
Rusija je, prema tvrdnjama koje su se pojavile u ruskim i ukrajinskim izvorima, razvila novo sredstvo elektronskog ratovanja koje bi moglo ozbiljno da oteža rad sistema Starlink na pojedinim delovima fronta, čime se otvara nova faza tehnološkog nadmetanja u ratu.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski suočava se sa ogromnim padom podrške u društvu, izjavio je poslanik Vrhovne rade Artjom Dmitruk, komentarišući istraživanje Kijevskog međunarodnog instituta za sociologiju.
Energetski sporazum Londona i Kijeva ponovo je otvorio pitanje kako će se koristiti nuklearno gorivo namenjeno Ukrajini i da li takve isporuke nose bezbednosne rizike u trenutku kada je ukrajinski energetski sistem pod stalnim pritiskom rata.
Ministarstvo spoljnih poslova Bugarske saopštilo je da Sofija ne podržava deo novih sankcija koje se pripremaju protiv Rusije, posebno mere koje bi pogodile energetski sektor, kao ni sankcije protiv patrijarha Ruske pravoslavne crkve Kirila.
NATO procenjuje da je Rusija u ratu protiv Ukrajine izgubila više od 1,4 miliona vojnika, ali da Moskva uprkos tome ne odustaje od svojih prvobitnih ciljeva.
Predsednik Evropskog saveta Antonio Košta stupio je u kontakt sa Kremljom kako bi pokušao da uključi ruskog predsednika Vladimira Putina u razgovore o okončanju rata u Ukrajini, objavio je Blumberg, pozivajući se na izvore upoznate sa situacijom.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Presednik Srbije Aleksandar Vučić prisustvovaće danas u Beogradu otvaranju svečane izložbe fotografija kineske novinske agencije Sinhua, a potom se sastaje sa predsednikom Državnog zbora Slovenije Zoranom Stevanovićem.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski suočava se sa ogromnim padom podrške u društvu, izjavio je poslanik Vrhovne rade Artjom Dmitruk, komentarišući istraživanje Kijevskog međunarodnog instituta za sociologiju.
Predsednica Narodne skupštine Ana Brnabić pozvala je danas građane Srbije da 27. juna dođu u Beograd na veliki skup na kojem će biti predstavljen zvaničan naziv izborne liste Srpske napredne stranke i koalicionih partnera.
Priština se ponovo trese zbog vesti koje su takozvanom premijeru lažne države Kosovo Aljbinu Kurtiju stigle iz Evropske unije (EU), a koje bi mogle da znače da on ostaje bez miliona.
Zdravko Ponoš predsednik stanke Srbija centar (SRCE), NATO general i vlasnik hrvatske putovnice gostovao je na blokaderskoj televiziji N1 kod blokaderske voditeljke Danice Vučenić, gde je govorio o političkoj situaciji u Srbiji, narednim izborima, odnosu Evropske unije prema vlasti i mogućim posledicama "tesnih izbornih rezultata".
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obići će sutra radove i prisustvovati spajanju glavne mostovske konstrukcije na mostu preko Dunava u okviru Fruškogorskog koridora u Novom Sadu, što predstavlja veoma veliku i važnu stvar za čitavu zemlju.
U većem delu Srbije danas će biti pretežno sunčano i toplo, dok se uz lokalni razvoj oblačnosti kratkotrajna kiša ili pljusak sa grmljavinom očekuju uglavnom u brdsko planinskim predelima. Temperature od 12 do 31 stepen.
Viši sud u Beogradu danas izriče novu presudu Vladimiru i Miljani Kecmanović, roditeljima dečaka ubice iz OŠ „Vladislav Ribnikar“. Nakon što je prva presuda ukinuta, ponovljeni postupak doneo je dramatične preokrete – od šokantnog novog iskaza maloletnog K. K. i proširenja optužnice, do parničnih presuda za odštetu teških preko 411 miliona dinara.
Viši sud u Beogradu bi trebalo danas da izrekne drugu prvostepenu presudu Vladimiru i Miljani Kecmanović, roditeljima Koste K. koji je 3. maja 2023. godine u OŠ "Vladislav Ribnikar" ubio devet vršnjaka i čuvara te škole i ranio još šest osoba.
U saobraćajnoj nesreći koja se dogodila tokom noći na Bežanijskoj kosi u Beogradu jedna osoba je sa lakšim povredama prebačena u KBC Bežanijska kosa, rečeno je u službi Hitne pomoći.
Darko Elez (46), kriminalac iz Bosne, koji je nedavno izašao iz zatvora u Sremskoj Mitrovici, gde je ležao dugogodišnju kaznu za teška krivična dela, dao je čitulju svom ubijenom prijatelju Branislavu Janjiću.
Nenad Jezdić, Marija Petronijević i Branko Janković su samo neki od naših poznatih glumaca koji su rešili da gradski asfalt i gužvu zamene životom na selu.
Dani kada ste morali da pitate za šifru ili tražite papirić zalepljen na ruteru polako odlaze u prošlost. Zahvaljujući savremenim opcijama povezivanja, sada možete pristupiti WiFi mreži bez ikakvog kucanja lozinke.
Negde na pola puta između Havaja i Australije, u srcu Polinezije, smestio se Tuvalu, džepna država sačinjena od devet koralnih ostrva. Sa površinom od svega nekoliko desetina kvadratnih kilometara, ovo je jedno od najizolovanijih i najmanjih mesta na svetu.
Starinska posna pita savijača pravo je kulinarsko blago koje nas podseća na detinjstvo. Otkrivamo recept koji će vašoj trpezi doneti duh prošlih vremena i miris domaće kuhinje.
Statistika pokazuje da je najkritičnija godina za neverstvo 39. godina, ali stručnjaci objašnjavaju zašto se rizik povećava i u drugim decenijama života.
Buran odnos između Kristine Spalević i Kristijana Golubovića ne jenjava, a u jeku priče o raskidu Golubović je otkrio da su malo pre njega pravili treće dete, kao i da neće sa njom praviti po*no materijal.
Starleta Tamara Đurić ponovo je privukla ogromnu pažnju javnosti nakon što je objavila provokativne snimke koji su se brzo proširili društvenim mrežama.
Bokser Miloš Stojanović Tigar istakao je da njegova partnerka, voditeljka Jovana Jeremić, nije sponzoruša, već uspešna i samostalna žena koja je sve u životu postigla sama.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.