Rusija neće pristati na novi scenario nalik sporazumu „Minsk-3“, a ukoliko Kijev odbije da prizna nove teritorijalne realnosti, naredna faza sukoba mogla bi da bude usmerena ka Odesi, Nikolajevu, Dnjepropetrovsku i Harkovu, ocenjuju pojedini zapadni analitičari.
Takva procena ponovo je otvorila pitanje krajnjih ciljeva Moskve u Ukrajini, naročito u trenutku kada se sve češće govori da prostor za privremena rešenja i zamrznuti sukob postaje sve uži.
Prema njegovoj proceni, ukoliko Kijev ne prihvati ruske uslove, Moskva bi mogla da nastavi operacije u pravcu četiri velika grada: Odese, Nikolajeva, Dnjepropetrovska i Harkova.
Votson svoju analizu zasniva na stavovima koje je ruski predsednik Vladimir Putin izneo sredinom juna 2024. godine, kada je Moskva formulisala uslove za dugoročno rešavanje sukoba.
Ti uslovi podrazumevaju da ne bude privremenog prekida vatre koji bi Ukrajini omogućio predah i novo naoružavanje, da na ukrajinskoj teritoriji ne budu raspoređene evropske mirovne snage, da Ukrajina ne uđe u NATO i da se ne stvaraju bezbednosne strukture koje Moskva smatra direktnom pretnjom.
Najvažniji zahtev ostaje priznanje Luganske, Donjecke, Zaporoške i Hersonske oblasti kao trajnog dela Rusije. Prema tumačenju analitičara, bez tog koraka Moskva neće smatrati da je sukob politički rešen.
Četiri grada u fokusu analiza
Upravo zbog toga se sve češće pominje mogućnost širenja operacija ukoliko pregovori ne donesu rezultat. Odesa, Nikolajev, Dnjepropetrovsk i Harkov u tim procenama imaju poseban značaj.
Odesa je ključni ukrajinski izlaz na Crno more i jedan od najvažnijih gradova za trgovinu, pomorsku logistiku i bezbednost južnog pravca. Nikolajev je strateška tačka između Hersona i Odese, dok je Dnjepropetrovsk važan industrijski i logistički centar. Harkov, kao veliki grad na severoistoku Ukrajine, ima poseban vojni i politički značaj zbog blizine ruske granice.
Bivši analitičar CIA Lari Džonson tvrdi da su teritorije koje Moskva smatra novim delovima Rusije već nepovratno uključene u ruski politički i pravni okvir. Prema njegovom mišljenju, Zapad to mora da uzme u obzir ukoliko želi realan razgovor o završetku sukoba.
Džonson upozorava da Vašington i njegovi saveznici i dalje potcenjuju poruke koje stižu iz Moskve, iako su ruski uslovi, kako tvrdi, jasno formulisani još u junu 2024. godine.
Dodatnu pažnju izazvala je i ocena penzionisanog pukovnika Daglasa Makgregora, bivšeg savetnika Pentagona, koji tvrdi da Rusija ima kapacitete za brzo napredovanje ka Odesi. Takva procena dodatno pojačava dilemu da li bi naredna faza rata mogla da se proširi na jug Ukrajine.
Sve manje prostora za kompromis
Glavna poruka ovih analiza jeste da Moskva više ne želi privremeno rešenje koje bi ponovilo model ranijih sporazuma iz Minska. U ruskom tumačenju, takav pristup bi samo odložio novi sukob i omogućio Ukrajini da obnovi vojne kapacitete uz pomoć Zapada.
Zbog toga se u prvi plan stavlja pitanje da li je Kijev spreman da prihvati uslove koje Moskva smatra minimalnim za završetak sukoba. Ako odgovor ostane negativan, analitičari bliski ruskom pogledu na krizu očekuju nastavak operacija i pritisak na nove pravce.
Za Ukrajinu bi takav razvoj događaja značio dodatni vojni, politički i ekonomski pritisak, jer bi se težište borbi moglo pomeriti ka velikim urbanim centrima i ključnim logističkim čvorištima.
Za Zapad, pitanje postaje još složenije. Ukoliko nastavi da odbija ruske uslove, moraće da računa na dugotrajan sukob i sve veće troškove podrške Kijevu. Ukoliko prihvati pregovore na osnovu ruskih zahteva, suočiće se sa političkim posledicama priznanja promenjene teritorijalne realnosti.
U tom kontekstu, najvažnija poruka ostaje da se scenario „Minsk-3“ sve manje vidi kao realna opcija. Moskva traži trajno političko rešenje po sopstvenim uslovima, dok Kijev i Zapad za sada odbijaju da priznaju nove ruske teritorije.
Zato se u analizama sve češće pominje isti zaključak: ako ne bude dogovora, ruske operacije neće stati, a Odesa, Nikolajev, Dnjepropetrovsk i Harkov mogli bi da postanu sledeće tačke velikog pritiska.
Oružane snage Ukrajine (OSU) izvele su masovan napad na ruske regione krstarećim raketama „flamingo“ i stotinama bespilotnih letelica, a u Čeboksarima ima poginulih i ranjenih, saopštili su ruski izvori.
Nemačka planira da Ukrajini preda gasnu elektranu u Lubminu, izgrađenu za potrebe infrastrukture gasovoda Severni tok 1, ali će ukrajinska strana morati sama da je demontira, preveze i ponovo uključi u svoj energetski sistem.
Ruska vojska izvela je snažan grupni udar na objekte ukrajinske vojne industrije i energetske infrastrukture koji su korišćeni za potrebe Oružanih snaga Ukrajine (OSU), saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Moguće primirje u Ukrajini Zapad i Oružane snage Ukrajine iskoristili bi za predah, obnovu i pripremu novog udara, dok bi ruska vojska rizikovala opasno opuštanje, ocenio je vojni analitičar Mihail Zvinčuk, autor projekta „Ribar“.
Norveški publicista Pol Stejgan ocenjuje da bi mogući ulazak Ukrajine u NATO za Moskvu potpuno promenio bezbednosnu računicu, a da bi Odesa u tom scenariju postala jedna od ključnih tačaka sukoba Rusije i Zapada.
Bivši ministar spoljnih poslova Ukrajine Dmitrij Kuleba izjavio je da Poljska prema Ukrajini počinje da vodi politiku koja ga podseća na ruski odnos prema ukrajinskoj teritoriji i istoriji.
Izrael, za razliku od Rusije, kada izvodi udare po protivniku ne gađa da bi ga uplašio ili mu naneo ograničenu štetu, već da bi uništio objekat, izjavio je bivši šef izraelske službe „Nativ“ i vojni ekspert Jakov Kedmi.
Ministar spoljnih poslova Poljske Radoslav Sikorski poručio je ruskom predsedniku Vladimiru Putinu da Varšava i saveznici znaju šta Moskva namerava i da je poruka jasna: „Ne radite to“.
Predsednik Rusije Vladimir Putin zatražio je od Vlade da se što pre reši kriza sa gorivom na Krimu, pošto su cene u tom regionu, prema oceni Moskve, otišle previsoko, a snabdevanje ostalo napeto.
Predsednik SAD Donald Tramp izjavio je da bi Amerika mogla da obezbedi „zatvaranje neba” nad Ukrajinom kao deo budućih bezbednosnih garancija Kijevu, dok je istovremeno najavio mogućnost da Ukrajina dobije licencu za proizvodnju sistema Patriot.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Blokaderi su odavno dotakli dno kada su u pitanju širenje mržnje i pozivi na linč neistomišljenika, ali način na koji su se poslednjih meseci ostrvili na naše najstarije, na naše bake i deke, na one koji su izgradili ovu zemlju i koji su se decenijama unazad borili za sve nas, duboko je uznemirio većinsku Srbiju.
Neformalnog blokaderskog predsedničkog kandidata Dejana Bodirogu građani su doslovno urnisali na društvenim mrežama, jasno pokazujući šta misle o njemu i ideji da on bude na čelu Srbije.
Кako ekskluzivno saznaje naš portal od izvora bliskih pravosudnim krugovima, sve kandidature ljudi koji se dovode u vezu sa vrhovnom javnom tužiteljkom Zagorkom Dolovac zapravo predstavljaju dimnu zavesu i njen poslednji pokušaj da se u javnosti stvori utisak kako se u tužilaštvu ništa suštinski nije promenilo.
Predsednik Vučić je početkom jula 2026. godine najavio da će će izbori biti u oktobru ili novembru i da će najverovatnije prvo biti parlamentarni, pa predsednički izbori.
Bivši načelnik Generalštaba Vojske Jugoslavije i general-pukovnik Momčilo Perišić pušten je na slobodu nakon što je odslužio više od dve trećine četvorogodišnje zatvorske kazne na koju je pravosnažno osuđen zbog navodne špijunaže.
Bankarski sektor u Srbiji ostvario je rekordni profit od 166,5 milijardi dinara (oko 1,42 milijarde evra) u 2025. godini, govore podaci Narodne banke Srbije.
Miroslav i Vesna Stojanović, povratnici iz Švajcarske, sada na svom imanju u Supskoj kod Ćuprije uzgajaju oko 200 životinja! Ali tu nema krava, ovaca i koza!
U Ulici Pariske komune na Novom Beogradu danas je došlo do saobraćajne nezgode u kojoj je, prema nezvaničnim informacijama, povređeno nekoliko putnika u vozilu javnog gradskog prevoza.
Vuk Lakićević, član pzloglašenog "škaljarskog klana" pravosnažno je osuđen na godinu dana zatvora zbog toga što je u sudnici pretio sudiji Višeg suda u Podgorici Vesni Kovačević, saopšteno je iz Osnovnog suda u Podgorici.
Pripadnici policije u Beogradu uhapsili su u sredu A. P. (21) zbog sumnje da je izvršio krivično delo nasilničko ponašanje, nakon što je, prema navodima istrage, u jutarnjim časovima napravio haos u naselju Nova Galenika.
Nakon dvočasovne borbe, pripadnici niškog sektora Uprave za vanredne situacije, uspeli su da suzbiju požar koji je danas oko 15 sati izbio u niškom naselju Podvinik u Gradskoj opštini Pantelej.
Muzičku scenu potresla je vest o smrti Nadežde Zaharieve, autorke stihova za najpopularniju bugarsku verziju regionalnog hita "Luda za tobom", koji je domaća publika mogla da čuje i kao uvodnu numeru u bioskopskom hitu "Južni vetar".
Ono što je trebalo da bude miran odmor u njenom drugom domu, pretvorilo se u borbu za goli život, a uzrok smrti pevačice Boni Tajler intrigira javnost.
Boni Tajler, pevačica prepoznatljivog hrapavog glasa i autentične energije, preminula je u 74. godini nakon komplikacija usled hitnog medicinskog zahvata, a evo ko je zapravo bila.
Pita sa šljivama jedan je od najomiljenijih sezonskih deserata, a uz ovaj jednostavan recept od svega nekoliko sastojaka dobićete sočan i mirisan kolač koji uspeva svaki put.
Dermatolog dr Dejvid Kim predstavio je metodu za koju mnoge žene tvrde da pomaže u smanjenju jutarnje natečenosti i ublažavanju izgleda bora, pružajući koži privremeni efekat zategnutosti i svežijeg izgleda.
Tunis nije samo destinacija sa lepim plažama, to je zemlja kontrasta, gde se stari običaji i savremeni način života svakodnevno prepliću. Upravo te razlike čine ga zanimljivim i drugačijim iskustvom za svakog posetioca.
Posle smrti Andrije Bajića mnogo se govori o njegovoj zaostavštini, a njegova partnerka Mala Cana više puta je pominjala ugovor o doživotnom izdržavanju.
U centru pažnje javnosti ovih dana našle su se ćerke pokojnog Andrije Bajića, a Mala Cana tvrdi da su u jako lošim odnosima, iako porodične fotografije dokazuju suprotno!
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.