Starlink sve ozbiljnije menja odnos snaga na frontu i postaje jedan od najvećih problema za rusku pozadinu, jer ukrajinski dronovi sada sve češće pogađaju ciljeve desetinama kilometara iza prve linije borbe.
Ono što se ranije smatralo relativno bezbednom zonom više to nije. Ruska vozila, logističke rute, punktovi za snabdevanje i kretanje jedinica sve češće su na udaru, i to na udaljenosti od 40 do 50 kilometara od linije fronta.
Ruski vojni analitičari i ratni izveštači sve otvorenije priznaju da se situacija menja brže nego što je Moskva očekivala. Problem više nije samo u tome što Ukrajina ima mnogo dronova, već u tome što ih koristi pametnije, dalje i preciznije.
Ukrajinske snage sve češće koriste FPV dronove povezane sa terminalima Starlinka. To im daje stabilnu vezu i mogućnost da letelice vode na daljinama koje su ranije bile mnogo teže za kontrolu.
Klasično ometanje radio-veze više nije dovoljno kada dron koristi satelitsku komunikaciju. Upravo zato ruski izvori upozoravaju da se front širi u dubinu, a ne samo po liniji dodira.
Posebno problematična postaje taktika u kojoj veliki dronovi-nosači prenose manje FPV dronove bliže ciljevima, a zatim ih puštaju da napadnu vozila, skladišta ili kolone u pozadini.
Takav način upotrebe omogućava Ukrajini da pogađa rusku logistiku tamo gde je ona najosetljivija: ne na prvoj liniji, već iza nje, na pravcima kojima se dopremaju municija, gorivo, oprema i ljudstvo.
Foto: Foto: Shutterstock, EPA Images
Starlink kao nova karika ukrajinskih udara
Ruski izvori navode da je rad Starlinka trenutno ograničen iznad novih ruskih regiona i da Vašington još nije otvorio sve mogućnosti ovog sistema za ukrajinske operacije.
Razlog se, prema tim procenama, krije u želji Sjedinjenih Američkih Država da ne uđu u potpuno otvorenu tehnološku konfrontaciju sa Moskvom.
Ali u ruskim analizama raste strah da bi se to moglo promeniti. Posebno se pominje američka strategija „mir kroz silu“, usvojena 2025. godine, nakon što Rusija nije pristala da ublaži svoje zahteve u pregovorima o Ukrajini.
Ako Vašington odluči da dodatno proširi mogućnosti Starlinka, ukrajinski dronovi bi mogli da dobiju još veći domet i stabilniju kontrolu. Za rusku vojsku to bi značilo da opasnost više ne dolazi samo sa fronta, već i iz zone za koju se nekada računalo da je dovoljno duboko u pozadini.
„Ljuti“ kao nosač za FPV dronove
U ruskim procenama posebno se izdvaja mogućnost da Ukrajina koristi dalekometne bespilotne letelice kamikaze An-196 „Ljuti“ kao platforme za transport FPV dronova sa Starlink terminalima.
Takav scenario za Moskvu je posebno neprijatan. Veliki dron bi mogao da odnese manje udarne dronove daleko iza linije fronta, a zatim bi oni, uz satelitsku vezu, mogli da se usmere ka konkretnim ciljevima.
To bi značilo novu fazu rata dronovima: manje oslanjanja na blizinu operatera, više udara po dubini i mnogo veći pritisak na rusku logistiku.
Drugim rečima, klasična pozadina sve više prestaje da postoji. Vozilo koje se kreće 50 kilometara iza fronta više nije van domašaja. Skladište koje je juče bilo dovoljno udaljeno danas može postati meta.
Foto: Shuterstock
Moskva sve češće gleda ka orbiti
Zbog toga deo ruskih vojnih analitičara smatra da se odgovor više ne može tražiti samo na zemlji.
Prema njihovom mišljenju, ometanje signala, elektronsko ratovanje i klasične mere zaštite imaju ograničen efekat kada se protivnik oslanja na veliku satelitsku mrežu. Zato se sve češće govori o direktnoj borbi protiv Starlink satelita u orbiti.
Prema podacima iz marta 2026. godine, u orbiti se nalazilo više od 10.000 aktivnih Starlink satelita, a taj broj nastavlja da raste.
Ruski izvori, međutim, tvrde da za vojni efekat ne bi bilo potrebno gađati celu mrežu, već samo satelite koji pokrivaju Rusiju i zonu sukoba.
Takve procene pokazuju koliko se rat promenio. Ono što je nekada bilo pitanje artiljerije, tenkova i rovova sada sve više zavisi od satelita, terminala, komunikacije i veštačkog produžetka fronta duboko u pozadinu.
Svemir kao novo bojno polje
Sve više ruskih stručnjaka upozorava da bi sukob u svemiru mogao postati realnost narednih godina, a ne daleka teorija.
Ako satelitski sistemi direktno utiču na tok rata na zemlji, onda i oni postaju deo vojne jednačine. Upravo zato se u Moskvi sve glasnije govori o potrebi da se ubrza razvoj protivsatelitskih raketa i poveća njihova proizvodnja.
Logika tih analiza je jednostavna: ako Starlink daje Ukrajini prednost na frontu, Rusija mora da pronađe način da tu prednost smanji ili ukloni.
Istovremeno, ruski komentatori podsećaju da ni Sjedinjene Američke Države verovatno ne bi mirno posmatrale situaciju u kojoj kineski satelitski sistemi, slični Starlinku, rade iznad američke teritorije i pomažu protivniku da izvodi udare u američkoj pozadini.
Upravo tu se rat u Ukrajini pretvara u nešto šire od regionalnog sukoba. On postaje poligon za novu tehnološku trku velikih sila.
Dan pobede u Moskvi ove godine protiče pod jakim merama bezbednosti, u senci rata u Ukrajini, najavljenog primirja i serije dronovskih napada na ruske regione.
Vladimir Putin će Dan pobede provesti u jednom od najgušćih rasporeda u godini — od parade na Crvenom trgu i obraćanja naciji, do susreta sa stranim liderima i bilateralnih razgovora u Kremlju, poručio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Sjedinjene Američke Države mogle bi da se povuku iz pregovora o Ukrajini ako se pokaže da taj proces više ne daje nikakav rezultat, poručio je američki državni sekretar Marko Rubio.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski uporedio je Rusiju sa nacističkom Nemačkom i uoči Dana pobede je poručio da Moskva danas, kako tvrdi, pokušava da vrati poredak poražen u Drugom svetskom ratu.
Specijalni izaslanik američkog predsednika Donalda Trampa, Stiv Vitkof, doneo je ruskom predsedniku Vladimiru Putinu dokumenta sa predlozima za okončanje rata u Ukrajini.
Ruski predsednik Vladimir Putin oslobodio je američkog državljanina Stivena Habarda, koji je više od četiri godine proveo u ruskom zarobljeništvu, nakon što je osuđen na gotovo sedam godina zatvora zbog navodnog ratovanja na strani ukrajinske vojske.
Specijalni izaslanik američkog predsednika Donalda Trampa, Stiv Vitkof, stigao je danas, 21. oktobra, u Sankt Peterburg, gde će ruskom predsedniku Vladimiru Putinu predstaviti nove predloge za završetak sukoba u Ukrajini.
Ruski predsednik Vladimir Putin naložio je vladi da usvoji i sprovede poseban program obnove trgovinske i logističke infrastrukture oštećene u napadima koje Moskva označava kao terorističke, uz obavezu da prvi izveštaj o realizaciji dostavi najkasnije do 1. novembra 2026. godine, saopštio je Kremlj.
Ruski predsednik Vladimir Putin izjavio je na sastanku sa Generalštabom ruske vojske da teritorije Harkovske i Sumske oblasti zauzete radi stvaranja bezbednosne tampon-zone neće biti predmet mirovnih pregovora sa Ukrajinom.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da ruskom predsedniku Vladimiru Putinu nije dovoljno zauzimanje Donbasa, već da želi potpuno uništenje Ukrajine, upozorivši da bi u slučaju ukrajinskog poraza čak 20 miliona ljudi moglo da napusti zemlju i potraži utočište u Evropi.
Ukrajinski napadi na data-centre kompanije Jandeks otkrili su ozbiljnu slabost ruske digitalne infrastrukture, koja bi u slučaju novih udara mogla da izazove poremećaje u gotovo čitavoj ekonomiji zemlje.
Ruski vojni analitičar Aleksandar Artamonov upozorio je da su očekivanja o skoroj kapitulaciji Ukrajine nerealna i da bi januar 2027. godine mogao da donese novu, znatno opasniju fazu sukoba.
Ruska protivvazdušna odbrana oborila je čak 146 ukrajinskih bespilotnih letelica koje su tokom noći između 13. i 14. oktobra pokušale da napadnu Moskvu, saopštio je gradonačelnik prestonice Sergej Sobjanjin.
Ruski predsednik Vladimir Putin neće se vratiti za pregovarački sto dok Rusija ne preuzme kontrolu nad preostalih 11 odsto Donbasa, tvrdi izvor blizak Kremlju za Rojters.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Dan pobede u Moskvi ove godine protiče pod jakim merama bezbednosti, u senci rata u Ukrajini, najavljenog primirja i serije dronovskih napada na ruske regione.
ermenija bi mogla da ostane bez povlašćenih cena ruskog gasa i pristupa zajedničkom tržištu Evroazijskog ekonomskog saveza (EAES), ukoliko nastavi približavanje Evropskoj uniji.
Danas su Niš i ceo jug Srbije bili u centru pažnje jer se na centralnom Trgu kralja Milana održavao veliki narodni skup liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija"!
Predstavnik takozvane ''studentske liste'' Vladan Kuzmanović obrukao se tokom izborne debate ''Reč na reč'' na RTS-u, kada je u programu uživo umesto pravilnog oblika ''talac'' izgovorio ''taoc''.
Potpredsednica GO SNS-a Ana Brnabić, koja je predstavljala listu "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" u predizbornoj debati na RTS-u, bukvalno je patosirala blokadere i tajkuna Dragana Đilasa.
Član Predsedništva SNS-a i advokat Vladimir Đukanović gostovao je u emisiji "Kolegijum" kod glavnog urednika Informera Dragana J. Vučićevića, i to odmah po dolasku sa istorijskog predizbornog skupa liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" u Nišu!
Crveni tim u Exatlonu komentarisao je čarke između Nikole Lakića i Mihaila Adžića i zajedno su došli do zaključka da je Mihailo ljubomoran i da mu je krivo zbog uspeha Crvenih.
Takmičar Plavog tima Mihailo Adžić otkrio je kako vidi provokaciju Crvenih dok njegovi saigrače žale zbog propuštene šanse da razgovaraju sa porodicama.
U poslednjih 14 godina, odnosno od kada je Aleksandar Vučić preuzeo odgovornost za upravljanje državom, izgrađeno je više od 686 kilometara auto-puteva i brzih saobraćajnica, a sjajne vesti su da se i dalje gradi.
Beograd je domaćin 21. međunarodnog kongresa Udruženja ginekologa i opstetričara Srbije, Crne Gore i Republike Srpske, koji okuplja između 600 i 700 stručnjaka.
Povodom Međunarodnog meseca borbe protiv raka dojke, Novosađanke mogu da iskoriste mogućnost za besplatan pregled na mamografu u Domu zdravlja "Novi Sad".
Mlađi muškarac poginuo je u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila danas oko 17.30 časova na obilaznici oko Bijeljine, u blizini Industrijske zone 1.
Kraljevačka policija uhapsila je D. K. (54) iz ovog grada, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga.
Tokom policijske akcije u Živinicama, koja je sprovedena s ciljem pronalaska opojnih droga, u sredu je teško povređen mladić (23) koji je skočio sa trećeg sprata stambene zgrade.
Glumac Petar Božović otvoreno je izjavio da za njega "brak ne postoji ako nema dece", što je bio i glavni razlog zbog kojeg se razveo od svoje prve supruge, glumice Marine Koljubajeve.
Glumac Nikola Kojo ponovo je uspeo da šokira javnost u Srbiji, ali ovog puta ne glumačkim ostvarenjem, već besramnim lažima i licemerjem koje je plasirao direktno u hrvatskim medijima.
Domaća filmska i televizijska produkcija poslednjih godina dobila je snažan zamah, snimaju se brojne serije i filmovi, a Srbija je postala atraktivna destinacija i za velike strane produkcije.
"Frankenštajning" predstavlja pokušaj da partnera skrojimo prema sopstvenoj viziji savršene osobe, a bračni terapeuti upozoravaju zašto je veoma opasan.
Brazilka Merivon Roša, koja je privukla pažnju svetske javnosti "udajom" za krpenu lutku u prirodnoj veličini, podelila je na društvenim mrežama emotivnu objavu povodom njihove šeste godišnjice.
Predjela su nezaobilazan deo slavske gozbe, a recept za dekorativni slani rolat sa paradajzom pravi je izbor da je obogatite nečim ukusnim i nesvakidašnjim.
Pop diva Jelena Karleuša pojavila se na jednom događaju u Beogradu u društvu svog partnera Aleksandra Ševe, koji je sve vreme bio uz nju i pobrinuo se da pevačici ništa ne nedostaje.
Pevač Darko Lazić odlučio je da se posveti treningu i fizičkoj spremi, a najnovijom objavom na društvenim mrežama privukao je veliku pažnju svojih pratilaca - najviše dama!
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.