Starlink sve ozbiljnije menja odnos snaga na frontu i postaje jedan od najvećih problema za rusku pozadinu, jer ukrajinski dronovi sada sve češće pogađaju ciljeve desetinama kilometara iza prve linije borbe.
Ono što se ranije smatralo relativno bezbednom zonom više to nije. Ruska vozila, logističke rute, punktovi za snabdevanje i kretanje jedinica sve češće su na udaru, i to na udaljenosti od 40 do 50 kilometara od linije fronta.
Ruski vojni analitičari i ratni izveštači sve otvorenije priznaju da se situacija menja brže nego što je Moskva očekivala. Problem više nije samo u tome što Ukrajina ima mnogo dronova, već u tome što ih koristi pametnije, dalje i preciznije.
Ukrajinske snage sve češće koriste FPV dronove povezane sa terminalima Starlinka. To im daje stabilnu vezu i mogućnost da letelice vode na daljinama koje su ranije bile mnogo teže za kontrolu.
Klasično ometanje radio-veze više nije dovoljno kada dron koristi satelitsku komunikaciju. Upravo zato ruski izvori upozoravaju da se front širi u dubinu, a ne samo po liniji dodira.
Posebno problematična postaje taktika u kojoj veliki dronovi-nosači prenose manje FPV dronove bliže ciljevima, a zatim ih puštaju da napadnu vozila, skladišta ili kolone u pozadini.
Takav način upotrebe omogućava Ukrajini da pogađa rusku logistiku tamo gde je ona najosetljivija: ne na prvoj liniji, već iza nje, na pravcima kojima se dopremaju municija, gorivo, oprema i ljudstvo.
Foto: Foto: Shutterstock, EPA Images
Starlink kao nova karika ukrajinskih udara
Ruski izvori navode da je rad Starlinka trenutno ograničen iznad novih ruskih regiona i da Vašington još nije otvorio sve mogućnosti ovog sistema za ukrajinske operacije.
Razlog se, prema tim procenama, krije u želji Sjedinjenih Američkih Država da ne uđu u potpuno otvorenu tehnološku konfrontaciju sa Moskvom.
Ali u ruskim analizama raste strah da bi se to moglo promeniti. Posebno se pominje američka strategija „mir kroz silu“, usvojena 2025. godine, nakon što Rusija nije pristala da ublaži svoje zahteve u pregovorima o Ukrajini.
Ako Vašington odluči da dodatno proširi mogućnosti Starlinka, ukrajinski dronovi bi mogli da dobiju još veći domet i stabilniju kontrolu. Za rusku vojsku to bi značilo da opasnost više ne dolazi samo sa fronta, već i iz zone za koju se nekada računalo da je dovoljno duboko u pozadini.
„Ljuti“ kao nosač za FPV dronove
U ruskim procenama posebno se izdvaja mogućnost da Ukrajina koristi dalekometne bespilotne letelice kamikaze An-196 „Ljuti“ kao platforme za transport FPV dronova sa Starlink terminalima.
Takav scenario za Moskvu je posebno neprijatan. Veliki dron bi mogao da odnese manje udarne dronove daleko iza linije fronta, a zatim bi oni, uz satelitsku vezu, mogli da se usmere ka konkretnim ciljevima.
To bi značilo novu fazu rata dronovima: manje oslanjanja na blizinu operatera, više udara po dubini i mnogo veći pritisak na rusku logistiku.
Drugim rečima, klasična pozadina sve više prestaje da postoji. Vozilo koje se kreće 50 kilometara iza fronta više nije van domašaja. Skladište koje je juče bilo dovoljno udaljeno danas može postati meta.
Foto: Shuterstock
Moskva sve češće gleda ka orbiti
Zbog toga deo ruskih vojnih analitičara smatra da se odgovor više ne može tražiti samo na zemlji.
Prema njihovom mišljenju, ometanje signala, elektronsko ratovanje i klasične mere zaštite imaju ograničen efekat kada se protivnik oslanja na veliku satelitsku mrežu. Zato se sve češće govori o direktnoj borbi protiv Starlink satelita u orbiti.
Prema podacima iz marta 2026. godine, u orbiti se nalazilo više od 10.000 aktivnih Starlink satelita, a taj broj nastavlja da raste.
Ruski izvori, međutim, tvrde da za vojni efekat ne bi bilo potrebno gađati celu mrežu, već samo satelite koji pokrivaju Rusiju i zonu sukoba.
Takve procene pokazuju koliko se rat promenio. Ono što je nekada bilo pitanje artiljerije, tenkova i rovova sada sve više zavisi od satelita, terminala, komunikacije i veštačkog produžetka fronta duboko u pozadinu.
Svemir kao novo bojno polje
Sve više ruskih stručnjaka upozorava da bi sukob u svemiru mogao postati realnost narednih godina, a ne daleka teorija.
Ako satelitski sistemi direktno utiču na tok rata na zemlji, onda i oni postaju deo vojne jednačine. Upravo zato se u Moskvi sve glasnije govori o potrebi da se ubrza razvoj protivsatelitskih raketa i poveća njihova proizvodnja.
Logika tih analiza je jednostavna: ako Starlink daje Ukrajini prednost na frontu, Rusija mora da pronađe način da tu prednost smanji ili ukloni.
Istovremeno, ruski komentatori podsećaju da ni Sjedinjene Američke Države verovatno ne bi mirno posmatrale situaciju u kojoj kineski satelitski sistemi, slični Starlinku, rade iznad američke teritorije i pomažu protivniku da izvodi udare u američkoj pozadini.
Upravo tu se rat u Ukrajini pretvara u nešto šire od regionalnog sukoba. On postaje poligon za novu tehnološku trku velikih sila.
Dan pobede u Moskvi ove godine protiče pod jakim merama bezbednosti, u senci rata u Ukrajini, najavljenog primirja i serije dronovskih napada na ruske regione.
Vladimir Putin će Dan pobede provesti u jednom od najgušćih rasporeda u godini — od parade na Crvenom trgu i obraćanja naciji, do susreta sa stranim liderima i bilateralnih razgovora u Kremlju, poručio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Sjedinjene Američke Države mogle bi da se povuku iz pregovora o Ukrajini ako se pokaže da taj proces više ne daje nikakav rezultat, poručio je američki državni sekretar Marko Rubio.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski uporedio je Rusiju sa nacističkom Nemačkom i uoči Dana pobede je poručio da Moskva danas, kako tvrdi, pokušava da vrati poredak poražen u Drugom svetskom ratu.
Predsednik SAD Donald Tramp traži od lidera Rusije i Ukrajine Vladimira Putina i Volodimira Zelenskog da rat okončaju do novembra, najkasnije do kraja ove godine.
Ruski predsednik Vladimir Putin objavio je da je ruska vojska zauzela Svjatogorsk u Donjeckoj oblasti, ali je nekoliko dana kasnije iz samog centra tog grada stigao direktan odgovor.
Premijer Jermenije Nikol Pašinjan mogao bi već u najskorije vreme ponovo da doputuje u Moskvu na razgovore sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, i to u trenutku kada su odnosi dve zemlje prošli kroz možda najveću promenu od raspada Sovjetskog Saveza.
Moskva ne pokazuje spremnost da odustane od svojih vojnih ciljeva u Ukrajini, a Vladimir Putin spreman je da zaustavi rat samo pod uslovima koje Rusija smatra prihvatljivim.
Džin Lang, visoki zvaničnik američkog Ministarstva finansija direktno uključen u politiku sankcija, stigao je u Moskvu zajedno sa Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom.
Rusija je praktično stekla mogućnost da blokira ekonomsku obnovu Ukrajine čak i nakon završetka velikih kopnenih borbi, jer može godinama da drži luke kod Odese zatvorenim i da udara svaki veliki novi infrastrukturni ili vojno-industrijski projekat, ocenio je bivši šef CIA za analizu Rusije Džordž Bibi.
Predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio je danas u Vladivostoku da postoje šanse za mir u Ukrajini, ali da Moskva i Kijev pre svega moraju međusobno da postignu dogovor, dok druge zemlje mogu da pomognu u tom procesu.
Predsednik Rusije Vladimir Putin odbio je da isključi mogućnost udara na objekte britanske vojne industrije na teritoriji Velike Britanije, odgovorivši uz osmeh da je pitanje da li bi takve fabrike mogle da postanu ruske mete – „vojna tajna“.
Predsednik SAD Donald Tramp poručio je da može praktično odmah da organizuje novi sastanak sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, ali da to ne želi dok rat u Ukrajini ne bude pred završetkom i dok na stolu ne bude realna mogućnost sklapanja mirovnog sporazuma.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Dan pobede u Moskvi ove godine protiče pod jakim merama bezbednosti, u senci rata u Ukrajini, najavljenog primirja i serije dronovskih napada na ruske regione.
Ukrajinska komanda hitno je vratila pripadnike 4. puka Snaga za specijalne operacije sa odmora i prebacila ih prema Dobropolju, jednom od trenutno najosetljivijih delova fronta u Donbasu, što je među ruskim vojnim izvorima odmah protumačeno kao znak da Kijev očekuje ozbiljnu bitku na prilazima gradu i pravcu koji dalje vodi ka Kramatorsku i Slavjansku.
Javnost na društvenim mrežama ostala je u potpunom šoku nakon što su isplivali jezivi detalji o Zoranu Đajiću, kojeg su blokaderi stavili na svoju blokadersku listu i nude ga građanima kao svoju perjanicu.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić primio je u oproštajnu posetu ambasadora Sjedinjenih Meksičkih Država Karlosa Feliksa Koronu, čime je još jednom potvrđena čvrsta i dosledna spoljna politika naše zemlje osnovana na međusobnom poštovanju i očuvanju nacionalnih interesa.
Ekstremista Jovo Bakić u najnovijem nastupu je bez trunke srama izvređao građane Srbije, proglasivši sve koji ne misle kao on za najgluplje delove društva, a potom i otvoreno priznao da u sebi nosi samo bolesnu mržnju!
Novi rat izbio je u redovima opozicije! Ekstremni blokaderi iz Rektorata i jurišnici blokaderske liste krenuli su u napad na svoje dotadašnje saveznike i finansijere, javno ponižavajući i blateći Dragana Đilasa i Miroslava Mikija Aleksića!
Dok blokaderi i njihovi tajkunski sponzori ratuju međusobno pred predstojeće izbora 25. oktobra, u javnosti je odjeknula brutalno iskrena poruka člana Predsedništva SNS-a, Vladimira Đukanovića, koja je pogodila pravo u metu!
Pavle Bošković, poznatiji kao Gazda Paja, otkrio je kako ga je supruga ispratila u drugu sezonu Exatlona, koja počinje 14. septembra na Informer televiziji.
Svetski šampion Ivan Markioli iz Beograda radi kao di-džej i fitnes trener, voli da kampuje i vozi motor, a uskoro ćemo ga videti na Exatlon poligonima.
Učesnica Exatlona 2 Sanja Jurošević veoma je staložena, ali ako neko pređe njen prag tolerancije i iz nje izvuče najgore, kako sama kaže, pretvara se u zver.
Doktor Stojan Radenović, matematičar i profesor u penziji gostujući u Info jutru objasnio je zašto je za njega čast da bude na izbornoj listi Srpske napredne stranke.
Informer TV od ranog jutra pratiće ispraćaj Ratka Mladića. Naša televizija emitovaće specijalni program posvećen sahrani genrala, uz direktna uključenja i praćenje svih dešavanja.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obećao da će država učiniti sve kako bi se smanjila lista čekanja za obolele od cistične fibroze, kao i da će pomoći oko terapije.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić predstavlja u Palati Srbija nove mere za poboljšanje životnog standarda građana i tom prilikom je istakao da su samo Danska i Malta u Evropi ispred nas po stopi privrednog rasta.
Država Srbija mnogo je ulagala u Klinički centar Srbije, a za pacijente su obezbeđeni uslovi kakve retko ko ima u Evropi, rekao je danas ministar zdravlja Zlatibor Lončar.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je danas kako će Klinički centar Srbije imati 34 najmodernije sale, od čega tri hibridne. Samo za tu zdravstvenu ustanovu u prethodnih nekoliko godina uloženo je 350 miliona evra.
Nišlija Stefan Ristić (36) osuđen je na 4 godine zatvora jer je 31. oktobra 2024. godine u kafiću na Trgu kralja Milana u ovom gradu pokušao da ubije svog poslovnog partnera Ivana Ilića (43).
Više javno tužilaštvo u Pančevu je danas donelo naredbu o sprovođenju istrage protiv osumnjičenog P.V. (35) iz Starčeva zbog sumnje da je izvršio krivična dela teško ubistvo i nedozvoljeno nošenje eksplozivnih materija.
Na današnji dan, 11. septembra 1914. godine, rođen je patrijarh Pavle, duhovni pastir, čovek skromnosti i vrline, kojeg je narod neizmerno voleo i poštovao za života, a čijim se mudrim rečima i porukama i danas svakodnevno vraćamo.
Slavni reper Snup Dog biće voditelj ovogodišnje prestižne dodele MTV VMA nagrada! Muzička zvezda, čije je pravo ime Kalvin Brodus Džunior (54), zvanično je najavljena kao domaćin svečanosti koja je zakazana za nedelju, 27. septembar.
Film "Izlet" reditelja Nenada Pavlovića, u produkciji Digimedia iz Beograda, izabran je za srpskog kandidata za 99. dodelu nagrade Američke akademije filmske umetnosti i nauke, Oskar, u kategoriji za najbolji međunarodni film 2026. godine, saopštili su producenti.
Četvrta sezona popularne serije Branilac počinje sa emitovanjem večeras na Radio-televiziji Srbije, ali umesto očekivanih šest, gledaoce očekuje čak dvanaest novih epizoda, pošto će se na četvrtu sezonu odmah nadovezati i peta.
Jedna od najvoljenijih i najgledanijih televizijskih serija u istoriji domaće kinematografije dobija svoj zvanični nastavak posle više od četiri decenije pauze.
Iako ljubav na prvi pogled zvuči kao filmski kliše, nauka potvrđuje da je reč o biološkom procesu pokrenutom naglim lučenjem dopamina, oksitocina i kortizola.
Od "Kukavice" do "Tri čaše", svaka faza raskida ima svoju himnu, a izbor pesme često zavisi od toga da li se bivši preboljeva, proklinje ili se ipak potajno očekuje njegova poruka.
Pevačica Lepa Brena i njen suprug, biznismen Boba Živojinović, godinama unazad važe za jedan od najimućnijih i najstabilnijih parova na domaćoj javnoj sceni, a njihov životni stil to i potvrđuje.
Političar Čedomir Jovanović već duže vreme živi sa prijateljem Aleksandrom Kosom u stanu na Novom Beogradu, u kojem je nekada boravio sa bivšom suprugom Jelenom.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.