Nemačka je decenijama bila simbol evropske industrijske moći. Automobili, mašine, hemijska industrija, izvoz, disciplina, proizvodnja — sve ono na čemu je Evropa gradila predstavu o sopstvenoj snazi.
A onda je došao trenutak koji pokazuje koliko se svet promenio: tržišna vrednost američke kompanije Nvidia dostigla je 5,7 biliona dolara i premašila projektovani BDP Nemačke, koji Međunarodni monetarni fond za 2026. procenjuje na 5,45 biliona dolara.
Drugim rečima, kompanija čiji čipovi pokreću veštačku inteligenciju, video-igre, data centre i najmoćnije računarske sisteme sveta sada na berzi vredi više od cele nemačke ekonomije.
Taj podatak ne znači da je Nvidia „bogatija država“ od Nemačke u bukvalnom smislu, jer se tržišna kapitalizacija kompanije i BDP države ne mere na isti način. Ali poređenje pokazuje brutalnu promenu ravnoteže: kapital, investitori i očekivanja sve više se sele iz klasične industrije u tehnologiju, naročito u veštačku inteligenciju.
Nemačka proizvodi automobile, mašine i industrijsku opremu. Nvidia proizvodi čipove bez kojih današnji AI bum ne bi mogao da postoji. I tržište je jasno pokazalo šta trenutno smatra vrednijim.
Prema podacima portala Kompaniz market kep od 14. maja 2026, Nvidia je najvrednija kompanija na svetu. U oktobru 2025. postala je prva kompanija koja je prešla granicu od pet biliona dolara tržišne kapitalizacije, a samo nekoliko meseci kasnije otišla je još dalje.
Direktor Nvidije Džensen Huang bio je i deo visokoprofilne posete Donalda Trampa Kini ove nedelje, što dodatno pokazuje koliko su američki tehnološki giganti postali deo velike geopolitike. Huang je još u martu rekao da bi potražnja za veštačkom inteligencijom mogla da pogura prodaju Nvidije ka jednom bilionu dolara u naredne dve godine.
Evropa zaostaje za američkim tehnološkim kolosima
Pošto je Nemačka najveća ekonomija Evrope, činjenica da ju je Nvidia pretekla znači da ta kompanija sada vredi više od svake evropske ekonomije pojedinačno.
Iza Nemačke su Velika Britanija sa 4,26 biliona dolara BDP-a, Francuska sa 3,6 biliona, Italija sa 2,74 biliona i Španija sa 2,09 biliona dolara. Nijedna od tih ekonomija ne dostiže tržišnu vrednost Nvidije.
Još upečatljivije izgleda poređenje sa manjim članicama Evropske unije. Ukupan BDP 19 najmanjih ekonomija EU iznosi oko 5,02 biliona dolara, što je i dalje manje od tržišne vrednosti jedne američke kompanije.
Nvidia nije usamljena u toj priči. Alfabet, vlasnik Gugla, vredi oko 4,12 biliona evra, a Epl oko 3,75 biliona evra. Obe kompanije veće su od svake evropske ekonomije osim Nemačke. Francuska je i dalje veća od Majkrosofta i Amazona, ali te dve kompanije već premašuju BDP Italije.
Najveća slika još je oštrija. Pet najvećih američkih kompanija — Nvidia, Alfabet, Epl, Majkrosoft i Amazon — zajedno vrede 20,81 bilion dolara. To je više od ukupnog BDP-a pet najvećih evropskih ekonomija: Nemačke, Velike Britanije, Francuske, Italije i Španije, koje zajedno iznose 18,14 biliona dolara.
To je brojka koja objašnjava zašto se Evropa sve češće pita gde joj je mesto u novoj ekonomiji. Kontinent i dalje ima industriju, obrazovanje, tržište i kapital, ali nema kompanije koje po veličini mogu da pariraju američkim tehnološkim gigantima.
Nvidijin skok zato nije samo berzanska vest. To je slika sveta u kojem čipovi, algoritmi i veštačka inteligencija sve više preuzimaju ulogu koju su nekada imali čelik, automobili, nafta i fabrike.
Evropa i dalje ima ogromne ekonomije, ali američke tehnološke kompanije danas igraju u ligi koja više liči na države nego na obične korporacije. Nvidija je sada najvidljiviji dokaz toga: jedna kompanija iz Silicijumske doline vrednija je od Nemačke, a pet američkih giganata zajedno veći su od pet najvećih ekonomija Evrope.
U nemačkim supermarketima sve je češća pojava praznih polica sa tofu proizvodima, pa tako naglo rastuća potražnja i problemi u proizvodnji stvaraju ozbiljne poremećaje na tržištu.
Evropa više ne govori o 2029. godini kao o dalekom roku za pripremu, već kao o poslednjoj liniji do koje NATO mora da bude spreman za najgori scenario — mogući direktan sukob sa Rusijom.
Nemački stručnjaci za međunarodnu bezbednost navode da bi Rusija mogla da razmotri napad na evropske zemlje kao radikalan potez sa ciljem da primora Evropu da obustavi vojnu i finansijsku podršku Ukrajini.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
U nemačkim supermarketima sve je češća pojava praznih polica sa tofu proizvodima, pa tako naglo rastuća potražnja i problemi u proizvodnji stvaraju ozbiljne poremećaje na tržištu.
Novinar Dušan Stojaković i profesor Vladimir Vuletić razotkrili su tajnu diplomatiju "Studentske liste", postavivši javno pitanje koje potresa blokaderski pokret - ko je tačno ispred ove "grupacije" išao u Brisel na sastanak sa Martom Kos?!
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski spreman je da se sastane sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom na gotovo bilo kojoj lokaciji na planeti, pa čak i na Antarktiku, ali ne i u Moskvi.
Potpredsednica GO SNS-a i v.d. predsednika Republike Ana Brnabić boraviće 10. i 11. novembra u zvaničnoj poseti Parizu, gde će učestvovati na prestižnom Pariskom mirovnom forumu.
Vukša Dragović, lider Srpskih suverenista odgovorio je Rodoljubu Šabiću, članu Saveta REM-a, koji je izjavio da bi blokada sednica Saveta REM-a predstavljala krivično delo za koje je moguća kazna i do pet godina zatvora.
Član Saveta REM-a Rodoljub Šabić, koji bi po definiciji morao da bude potpuno neutralan, svojim najnovijim ispadom na društvenim mrežama zaprepastio je javnost, nakon čega je usledio žestok odgovor v.d. predsednika Republike Ane Brnabić.
Slobodan Prvanović, profesor i naučni savetnik Instituta za fiziku u Beogradu i jedan od istaknutijih ljudi koji su podržavali takozvanu Studentsku listu ušao je u otvoreni rat sa plenumašima.
Dok za mladunče konja, psa ili ovce većina zna kako se zove, jedan odgovor mnoge bi mogao da iznenadi. Reč je o mladunčetu magarca, čiji je pravi naziv pomalo zaboravljen u svakodnevnom govoru, a neki ga ne bi pogodili iz prve.
Okretnica "Sremčica" od danas (10. novembra) do 5. decembra biće potpuno zatvorena za saobraćaj zbog radova na redovnom održavanju te okretnice, saopšteno je iz Sekretarijata za javni prevoz.
U teškoj saobraćajnoj nezgodi koja se juče, u ranim jutarnjim satima, dogodila na Ibarskoj magistrali u mestu Vreoci kod Lazarevca, povređene su dve osobe nakon silovitog lančanog sudara u kojem su učestvovala četiri vozila.
Zagrebačka policija je prekjuče u 21:20 zaustavila vozača (26) u ulici Gordane Lederer na Peščenici koji je počinio niz saobraćajnih prekršaja. Vozio je pijan, bez vozačke dozvole i u neregistrovanom automobilu, saopštila je jutros Policijska uprava Zagreba.
Žena vozač automobila marke "Sitroen" izgubila je u nedelju uveče u Mostaru u Bosni i Hercegovini kontrolu nad vozilom, sletela sa puta i završila tako što je udarila u stub bilborda. Uhapšena je zbog vožnje pod dejstvom alkohola.
Pacijent koji je kolima hitne pomoći prevezen iz Prijedora pobegao je iz vozila na brzom putu u Banjaluci, ali ga je policija brzo uhvatila i savladala.
Glumac i reditelj Lazar Ristovski dobio je prestižno međunarodno priznanje u Moskvi, gde mu je na 20. Međunarodnom filmskom festivalu "Rusko inostranstvo" uručena medalja koja nosi ime velikog ruskog i američkog glumca i pedagoga Mihaila Čehova.
Glumac Entoni Ipolito kaže da je audiciju za film "Ja sam Roki" snimao u bakinom podrumu a da mu je blagoslov za rolu dao niko drugi do Silvester Stalone.
Tokom dramatične evakuacije iz poplavljenog područja u u Arizoni, Aleks Dejl nije hteo da napusti dom bez svog psa pa je izveo podvig o kom bruji svet.
Mnogi ostavljaju punjač u utičnici danima, čak i kada ne pune telefon. Iako troši malo struje, stručnjak Den Dikleriko za magazin Good Housekeeping savetuje da ga nakon upotrebe isključite.
Nema lepšeg osećaja nego kada uveče legnete u krevet sa sveže opranom posteljinom. Ipak, taj trenutak često pokvari izostanak onog prepoznatljivog, čistog mirisa. Rešenje nema nikakve veze sa hemikalijama, već sa tri greške koje pravimo nakon pranja.
Pevač Haris Džinović istakao je da je u braku previše davao i da je bivšoj ženi Melini omogućavao veliku slobodu, ali da kontakt danas nemaju ni oko dece.
Pevačica Mala Cana, supruga pokojnog Andrije Bajića, smogla je snage da četiri meseca nakon njegove smrti otvori novine i pročita čitulju koju je objavila u njegovu čast.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.