Evropa više ne govori o 2029. godini kao o dalekom roku za pripremu, već kao o poslednjoj liniji do koje NATO mora da bude spreman za najgori scenario — mogući direktan sukob sa Rusijom.
Na to su upozorili generalni inspektor Bundesvera Karsten Brojer i britanski načelnik Štaba odbrane Ričard Najton, koji su u zajedničkom intervjuu za Zidojče cajtung poručili da se rusko naoružavanje, povećanje broja vojnika, političke promene i iskustvo iz rata protiv Ukrajine sve više uklapaju u jednu procenu: Rusija bi do 2029. mogla da bude sposobna za napad na NATO.
Brojer je, međutim, otišao korak dalje i otvoreno rekao ono što se u evropskim vojnim krugovima sve češće izgovara bez uvijanja.
- Može li to da se dogodi ranije? Da - rekao je Brojer.
Istočni bok pod najvećim pritiskom
Najveći strah nije vezan za Berlin, Pariz ili London, već za zemlje koje su najbliže ruskoj granici. Upravo tamo, na istočnom krilu NATO, svaka promena u ruskoj vojsci prati se kao direktna bezbednosna pretnja.
Najton je upozorio da nije moguće precizno pogoditi datum eventualnog napada, ali da je smer kretanja jasan: pretnja raste. Prema njegovim rečima, Rusija u Ukrajini ne vodi samo rat, već iz njega izvlači lekcije, prilagođava taktiku i razvija nove tehnologije.
To je za NATO posebno opasno zbog iskustva koje ruska vojska stiče svakog dana na frontu. Dronovi, elektronsko ratovanje, brza artiljerijska prilagođavanja, masovna proizvodnja municije i nova logistika više nisu teorija iz vojnih doktrina, već praksa iz rata koji traje godinama.
Zato Brojer i Najton poručuju da Alijansa ne sme da se sprema za jučerašnji rat. Ako Rusija već sada menja vojsku kroz borbeno iskustvo u Ukrajini, NATO mora da promeni tempo, naročito na granicama prema Rusiji i Belorusiji.
Brojer: Moramo biti spremni za borbu odmah
Brojer je u razgovoru sa britanskim kolegom naveo tri zadatka za NATO: spremnost za trenutno stupanje u borbu, jačanje borbene sposobnosti do 2029. i tehnološku prednost do 2035. godine i posle toga.
Foto: Foto: Shutterstock
- Upravo zato moramo, prvo, da budemo spremni za trenutno stupanje u borbu; drugo, da ojačamo borbenu sposobnost do 2029. godine; i treće, da obezbedimo tehnološku prednost do 2035. godine i dalje. Nova vojna strategija i profil sposobnosti određuju put napred - rekao je Brojer.
Ta poruka dolazi u trenutku kada Nemačka ubrzava sopstveno naoružavanje. Rojters je ranije objavio da je Brojer izdao direktivu kojom se od Bundesvera traži da do 2029. bude potpuno opremljen potrebnim oružjem i materijalom, uz poseban naglasak na PVO, odbranu od dronova, municiju i sposobnost za precizne udare na daljinama većim od 500 kilometara.
Drugim rečima, 2029. više nije samo datum u analizama obaveštajnih službi. Ona postaje rok za vojne planove, budžete, proizvodnju i raspoređivanje snaga.
Evropa shvatila da vreme radi protiv nje
Upozorenje nemačkog i britanskog vojnog vrha ne znači da NATO tvrdi kako je ruski napad neizbežan. Poruka je drugačija: ako se Evropa ne spremi na vreme, Moskva bi mogla da proceni da postoji prostor za testiranje Alijanse.
U tome je i najveća opasnost. Ne mora prvi udar da izgleda kao veliki rat od prvog dana. Može početi kao ograničena provokacija, pritisak na Baltik, napad na infrastrukturu, hibridna operacija ili vojni potez kojim bi se proverilo da li članice NATO zaista imaju volju da reaguju zajedno.
Zbog toga se u evropskim štabovima sve manje govori o mirnodopskoj vojsci, a sve više o borbenoj spremnosti. Rat u Ukrajini je pokazao da količina municije, industrijska baza, dronovi, PVO i brzina proizvodnje odlučuju koliko dugo država može da izdrži pritisak.
Za zemlje istočnog boka ta rasprava nije teorijska. Poljska, baltičke države i nordijske članice NATO već godinama upozoravaju da se Rusija ne sme potceniti, čak ni dok je vezana ratom u Ukrajini.
Sada se isti ton sve jasnije čuje i iz Berlina. A kada nemački vojni vrh kaže da se 2029. više ne sme čekati mirno, to znači da se evropska bezbednosna računica ozbiljno promenila.
Evropa je, praktično, dobila poruku da sat više ne otkucava sporo. NATO mora da bude spreman ranije nego što je planirao, jer Moskva već sada gradi vojsku koja iz ukrajinskog rata izlazi sa iskustvom, proizvodnjom i taktikom prilagođenom novom sukobu.
Pretnja novog udara iz pravca Belorusije ponovo je otvorena u Kijevu, ali je iz same ukrajinske vojske odmah stigla poruka koja ublažava dramatičan ton — na granici trenutno nema kritičnog gomilanja ruskih snaga.
Načelnik Generalštaba Oružanih snaga Ruske Federacije Valerij Gerasimov izvršio je inspekciju grupe trupa "Zapad" i tom prilikom najavio aktivnu ofanzivu ruskih jedinica na nekoliko pravaca Ukrajine istovremeno.
Moskva neće dozvoliti raspoređivanje vojnih kontingenata država Evropske unije i NATO-a na teritoriji Ukrajine, poručio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov, komentarišući pripreme za velike jesenje vojne vežbe u Poljskoj.
Vlasti u Berlinu nameravaju da Nemačkoj obezbede direktan pristup nuklearnom oružju, a nemački stručnjaci mogli bi da konstruišu funkcionalnu atomsku bombu za najviše godinu dana, saopštila je Spoljna obaveštajna služba Rusije (SVR).
Nemački kancelar Fridrih Merc, koji je prethodnih meseci javno zahtevao jači pritisak na Rusiju i nastavak masovnog naoružavanja Ukrajine, sada iza zatvorenih vrata priprema Berlin za pregovore sa Moskvom.
Predsednik Čečenije Ramzan Kadirov pozvao je Rusiju da razmotri vojne udare ne samo protiv Ukrajine, već i protiv država koje Kijevu isporučuju oružje, obaveštajne podatke i drugu pomoć.
Predsednik Litvanije Gitanas Nauseda potvrdio je da su litvanske obaveštajne službe registrovale signale da bi Rusija mogla da priprema ograničene napade na kritičnu infrastrukturu u Poljskoj ili baltičkim državama.
Nemačka i Ukrajina potpisale su sporazum o zajedničkoj proizvodnji mlaznih udarnih dronova „Bars“, koji će biti isporučivani Oružanim snagama Ukrajine (OSU).
Britanski list "Tajms" objavio je analizu pod naslovom "Kako se NATO priprema za evropski sukob sa Rusijom 2030. godine", u kojoj se navodi da Alijansa ubrzano prilagođava svoju vojnu strategiju zbog procena da bi u narednim godinama moglo doći do povećanih tenzija na istočnom krilu.
Nemačka ograničava potrošnju na lekare, bolnice, apoteke i lekove, dok Velika Britanija razmatra stezanje uslova i ograničavanje novčanih isplata osobama sa invaliditetom. Istovremeno, dve zemlje nastavljaju da izdvajaju milijarde evra i funti za naoružavanje Ukrajine.
Višesatne eksplozije, ogroman požar i razoreno naselje ostali su posle ruskog udara na skladište municije u Višnjevoju 6. jula, a reakcija ukrajinske vojske otvorila je sumnju da se u objektu nalazilo oružje čije prisustvo Kijev ne želi javno da prizna.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Pretnja novog udara iz pravca Belorusije ponovo je otvorena u Kijevu, ali je iz same ukrajinske vojske odmah stigla poruka koja ublažava dramatičan ton — na granici trenutno nema kritičnog gomilanja ruskih snaga.
Problemi koji se Rusiji stvaraju na tržištu goriva privremenog su karaktera, izjavio je predsednik Rusije Vladimir Putin, navodeći da je ruska ekonomija ostala stabilna uprkos spoljnim pokušajima da se poremeti stanje u energetskom sektoru.
Poslanik Srpske napredne stranke (SNS) Milenko Jovanov objavio je na društvenoj mreži Iks komentar koji se sastoji od samo jedne kratke rečenice, a koji govori više od hiljadu reči.
Ministarka rudarstva i energetike u Vladi Srbije, Dubravka Đedović Handanović, raskrinkala je novu laž perjanice tajkuna Dragana Đilasa, Marinike Tepić.
Narodni poslanici Aleksandar Čotrić i Aleksandar Jugović oglasili su se danas povodom najnovijih monstruoznih pretnji upućenih predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ videćete šta je to rastužilo perjanicu Đilasove stranke Borka Stefanovića, gde voli da boravi propali političar Srđan Milivojević, kuda se to zaputio samozvani revolucionar Aleksandar Jovanović Ćuta, kako vreme provodi bivša ministarka zdravlja Danica Grujičić...
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" videli ste gde najviše voli da “dokoniše” blokaderski profesor Jovo Bakić, kako penzionerske dane provode blokaderi Dušan Petričić i Žarko Korać, o čemu “pripoveda” blokaderski analitičar Cvijetin Milivojević, zašto je samozvani revolucionar Predrag Voštinić teški licemer, sa kime je to u društvu bila glumica blokaderka Anđelka Prpić...
Snežana Paunović, ministarka državne uprave i lokalne samouprave gostujući u Info jutru objasnila je zašto se našla na udaru različitih struktura na Kosovu i Metohiji, ali i u centralnom delu Srbije.
U delu opštine Nova Varoš proglašena je vanredna situacija zbog velikih posledica vremenskih nepogoda koje su od nedelje ostavile traga na poljoprivrednim usevima i putevima.
Prava drama odigrala se u noći između ponedeljka i utorka na obilaznici oko Soluna, kada je vozač pod dejstvom alkohola ušao u suprotnom smeru na put i izazvao saobraćajnu nesreću.
Tragedije se ne dešavaju samo u saobraćaju ili zločinima. Ponekad se kriju u poslovima koje ljudi svakodnevno obavljaju, verujući da im ne preti nikakva opasnost. Ipak, dovoljan je jedan pogrešan korak ili trenutak nepažnje da običan rad preraste u borbu za život ili smrtonosni ishod.
Nakon teške saobraćajne nezgode koja se danas dogodila kod Merdara, u kojoj je prema prvim informacijama povređeno šest osoba, među kojima i deca, stigle su nove informacije o stanju povređenih.
Policija u Barajevu uhapsila je u ponedeljak L. B. (24), zbog sumnje da je počinio krivično delo zlostavljanje i mučenje nad svojom devojkom M. B. (19).
Netfliks je zvanično objavio izveštaj o gledanosti za prvu polovinu 2026. godine (od januara do juna), a najgledanija serija je "His and Hers" sa ukupno 104 miliona pregleda.
Karolina Moreno (27) se prisetila trenutka kada je rodila svog najmlađeg sina, jer tokom dela porođaja nije bila pri svesti. Svoje iskustvo podelila je u viralnom videu na TikToku.
Organizacija Vets Nov upozorila je na veliki porast slučajeva toplotnog udara kod pasa tokom ovog leta i apelovala na vlasnike da pre svake šetnje urade jednostavan test koji može zaštititi njihove ljubimce.
WhatsApp će od 30. novembra 2026. godine na Ajfon uređajima zahtevati najmanje verziju iOS 15.5. Ova promena je potvrđena u zvaničnoj dokumentaciji kompanije Meta, ali većina korisnika neće morati da brine da će njihov Ajfon odjednom izgubiti pristup aplikaciji.
U centru pažnje su se našli Aneli Hamić i kontroverzni biznismen Dejan Popović Tigar, koji je bio sa mnogim starletama iz Srbije, a Informer je došao u posed ekskluzivne fotografije sa sinoćne zabave!
U četvrtak u 20 časova na Jutjub kanalu "Informer portal" očekuje vas novo izdanje emisije koja ne beži od najškakljivijih tema, a ovoga puta emisiju vodi Vanja Jovanović.
Striptizeta Branka Blek Rouz ponovo je uspela da uzburka javnost provokativnim objavama na društvenim mrežama, koje su u rekordnom roku privukle veliku pažnju njenih pratilaca.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.