Evropa više ne govori o 2029. godini kao o dalekom roku za pripremu, već kao o poslednjoj liniji do koje NATO mora da bude spreman za najgori scenario — mogući direktan sukob sa Rusijom.
Na to su upozorili generalni inspektor Bundesvera Karsten Brojer i britanski načelnik Štaba odbrane Ričard Najton, koji su u zajedničkom intervjuu za Zidojče cajtung poručili da se rusko naoružavanje, povećanje broja vojnika, političke promene i iskustvo iz rata protiv Ukrajine sve više uklapaju u jednu procenu: Rusija bi do 2029. mogla da bude sposobna za napad na NATO.
Brojer je, međutim, otišao korak dalje i otvoreno rekao ono što se u evropskim vojnim krugovima sve češće izgovara bez uvijanja.
- Može li to da se dogodi ranije? Da - rekao je Brojer.
Istočni bok pod najvećim pritiskom
Najveći strah nije vezan za Berlin, Pariz ili London, već za zemlje koje su najbliže ruskoj granici. Upravo tamo, na istočnom krilu NATO, svaka promena u ruskoj vojsci prati se kao direktna bezbednosna pretnja.
Najton je upozorio da nije moguće precizno pogoditi datum eventualnog napada, ali da je smer kretanja jasan: pretnja raste. Prema njegovim rečima, Rusija u Ukrajini ne vodi samo rat, već iz njega izvlači lekcije, prilagođava taktiku i razvija nove tehnologije.
To je za NATO posebno opasno zbog iskustva koje ruska vojska stiče svakog dana na frontu. Dronovi, elektronsko ratovanje, brza artiljerijska prilagođavanja, masovna proizvodnja municije i nova logistika više nisu teorija iz vojnih doktrina, već praksa iz rata koji traje godinama.
Zato Brojer i Najton poručuju da Alijansa ne sme da se sprema za jučerašnji rat. Ako Rusija već sada menja vojsku kroz borbeno iskustvo u Ukrajini, NATO mora da promeni tempo, naročito na granicama prema Rusiji i Belorusiji.
Brojer: Moramo biti spremni za borbu odmah
Brojer je u razgovoru sa britanskim kolegom naveo tri zadatka za NATO: spremnost za trenutno stupanje u borbu, jačanje borbene sposobnosti do 2029. i tehnološku prednost do 2035. godine i posle toga.
Foto: Foto: Shutterstock
- Upravo zato moramo, prvo, da budemo spremni za trenutno stupanje u borbu; drugo, da ojačamo borbenu sposobnost do 2029. godine; i treće, da obezbedimo tehnološku prednost do 2035. godine i dalje. Nova vojna strategija i profil sposobnosti određuju put napred - rekao je Brojer.
Ta poruka dolazi u trenutku kada Nemačka ubrzava sopstveno naoružavanje. Rojters je ranije objavio da je Brojer izdao direktivu kojom se od Bundesvera traži da do 2029. bude potpuno opremljen potrebnim oružjem i materijalom, uz poseban naglasak na PVO, odbranu od dronova, municiju i sposobnost za precizne udare na daljinama većim od 500 kilometara.
Drugim rečima, 2029. više nije samo datum u analizama obaveštajnih službi. Ona postaje rok za vojne planove, budžete, proizvodnju i raspoređivanje snaga.
Evropa shvatila da vreme radi protiv nje
Upozorenje nemačkog i britanskog vojnog vrha ne znači da NATO tvrdi kako je ruski napad neizbežan. Poruka je drugačija: ako se Evropa ne spremi na vreme, Moskva bi mogla da proceni da postoji prostor za testiranje Alijanse.
U tome je i najveća opasnost. Ne mora prvi udar da izgleda kao veliki rat od prvog dana. Može početi kao ograničena provokacija, pritisak na Baltik, napad na infrastrukturu, hibridna operacija ili vojni potez kojim bi se proverilo da li članice NATO zaista imaju volju da reaguju zajedno.
Zbog toga se u evropskim štabovima sve manje govori o mirnodopskoj vojsci, a sve više o borbenoj spremnosti. Rat u Ukrajini je pokazao da količina municije, industrijska baza, dronovi, PVO i brzina proizvodnje odlučuju koliko dugo država može da izdrži pritisak.
Za zemlje istočnog boka ta rasprava nije teorijska. Poljska, baltičke države i nordijske članice NATO već godinama upozoravaju da se Rusija ne sme potceniti, čak ni dok je vezana ratom u Ukrajini.
Sada se isti ton sve jasnije čuje i iz Berlina. A kada nemački vojni vrh kaže da se 2029. više ne sme čekati mirno, to znači da se evropska bezbednosna računica ozbiljno promenila.
Evropa je, praktično, dobila poruku da sat više ne otkucava sporo. NATO mora da bude spreman ranije nego što je planirao, jer Moskva već sada gradi vojsku koja iz ukrajinskog rata izlazi sa iskustvom, proizvodnjom i taktikom prilagođenom novom sukobu.
Pretnja novog udara iz pravca Belorusije ponovo je otvorena u Kijevu, ali je iz same ukrajinske vojske odmah stigla poruka koja ublažava dramatičan ton — na granici trenutno nema kritičnog gomilanja ruskih snaga.
Načelnik Generalštaba Oružanih snaga Ruske Federacije Valerij Gerasimov izvršio je inspekciju grupe trupa "Zapad" i tom prilikom najavio aktivnu ofanzivu ruskih jedinica na nekoliko pravaca Ukrajine istovremeno.
Iran je, prema oceni norveškog politikologa Glena Dizena, pokazao Moskvi model koji bi Rusija mogla da primeni prema NATO-u i baltičkim državama: ne čekati udar u pasivnoj poziciji, već unapred staviti do znanja da će svaki napad izazvati brz i proporcionalan odgovor.
Pozivi da NATO pokaže spremnost za napad na Kalinjingradsku oblast Rusije neodgovorni su i ne smeju se izgovarati olako, poručio je hrvatski predsednik Zoran Milanović, kritikujući izjavu litvanskog ministra spoljnih poslova Kestutisa Budrisa.
Ruske snage pogodile su zgradu SBU u Nikolajevu u trenutku kada je, prema tvrdnjama proruskog podzemlja i pojedinih vojnih analitičara, u tom objektu održavan zatvoreni sastanak sa stranim savetnicima i predstavnicima NATO-a.
Nemačka više ne govori o ratu u Ukrajini samo kao o krizi koju treba prebroditi slanjem pomoći Kijevu. Berlin sada sve otvorenije gradi sopstveni vojni odgovor na ono što naziva dugoročnom pretnjom iz Rusije, uz ubrzano jačanje odbrambene industrije, proizvodnje dronova i saradnje sa ukrajinskim vojnim strukturama.
Letonija bi mogla da se nađe u veoma opasnoj poziciji ukoliko se potvrde navodi ruske Spoljne obaveštajne službe da Ukrajina priprema napade na Rusiju sa teritorije baltičkih država, upozorio je bivši analitičar CIA Rejmond Makgovern.
Nemačka mora ponovo da otvori ozbiljan politički i ekonomski dijalog sa Rusijom, a dalja pomoć Ukrajini ne sme da se pretvori u beskonačno trošenje novca poreskih obveznika bez jasne kontrole, poručio je predsednik Alternative za Nemačku Tino Hrupala.
Ukrajina i njeni zapadni saveznici sve su uvereniji da ruska ofanziva gubi snagu, nakon što je Kijev uspeo da stabilizuje liniju fronta i zaustavi očekivani prolećni nalet Moskve, piše Blumberg.
NATO bi trebalo da pomogne Ukrajini da svoje napade dronovima usmerava „u pravom pravcu“, izjavio je švedski premijer Ulf Kristerson, nakon serije incidenata u kojima su ukrajinske ili sumnjive ukrajinske bespilotne letelice ulazile u vazdušni prostor članica Alijanse.
Ruski predsednik Vladimir Putin nema nameru da napadne evropske članice NATO-a, već računa da će se politička slika u Evropi promeniti iznutra, ocenio je bivši analitičar CIA Rej Mekgavern u emisiji RT-a „Efekat Sančeza“.
Najbrži način da Rusija pokuša da završi rat u Ukrajini nije slanje novih velikih snaga na front, već mnogo šira upotreba vazdušnih i raketnih udara, ocenio je bivši analitičar CIA za Rusiju Džordž Bib.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Pretnja novog udara iz pravca Belorusije ponovo je otvorena u Kijevu, ali je iz same ukrajinske vojske odmah stigla poruka koja ublažava dramatičan ton — na granici trenutno nema kritičnog gomilanja ruskih snaga.
Grupa blokadera, koju je činilo svega desetak okupljenih, uprkos pozivima koje su upućivali putem svojih grupa, pojavila se danas u memorijalnom kompleksu Slobodište u Kruševcu, tokom posete ministarke za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Milice Đurđević-Stamenkovski.
Više javno tužilaštvo u Beogradu odbacilo je krivičnu prijavu protiv bivšeg načelnika Policijske uprave za grad Beograd Veselina Milića za pomaganje u ubistvu Aleksandra Nešovića, dok krivična prijava za neprijavljivanje ubistva ostaje.
Samo nekoliko dana nakon što je otvoreno pozvao na prekrajanje postojećih granica između Srbije i Hrvatske, kao i otimanje delova srpskih gradova u korist hrvatske države, premijer te zemlje Andrej Plenković povukao je novi skandalozan potez.
Pripadnici Gledalačko-obaveštajne službe Informera (GOSI) snimili su šta propali košarkaš i blokaderski siledžija Vladimir Štimac radi u trenutku dok traje besmisleno zgubidansko okupljanje ispred Vlade Srbije u srcu Beograda.
Voditeljka Informer TV Andrea Veskov uputila je javno izvinjenje Privrednoj pravnoj akademiji iz Novog Sada i njenom rektoru prof dr Milanu Počuči zbog pogrešno interpretiranog stava u vezi sa tom institucijom u poslednjem izdanju emisije Paralela.
Publika od sada ima priliku da svake srede od 17 časova na Prvom programu Radio Beograda prati novi politički tok-šou "U sredu sa Bojanom Bilbijom". Reč je o autorskom projektu koji se bavi najvažnijim političkim, geopolitičkim i društvenim temama koje oblikuju svakodnevni život građana Srbije, ali i globalne procese koji utiču na ceo svet.
Pregrevanje motora jedan je od najčešćih problema sa kojima se vozači susreću tokom leta. Visoke temperature dodatno opterećuju rashladni sistem, pa i manji kvar može dovesti do ozbiljnih oštećenja motora.
Više od 7.000 mladih već je rešilo stambeno pitanje uz subvencionisane kredite za kupovinu prve nekretnine, a nakon proširenja garantne šeme za dodatnih 300 miliona evra, biće odobreno još najmanje 5.000 kredita, poručili su iz Ministarstva finansija.
U Višem javnom tužilaštvu u Beogradu saslušani su Veljko T. (27) i Nikola M. (28) zbog postojanja osnova sumnje da su 6. juna 2026. godine na teritoriji opština Grocka pokušali da na podmukao način liše života oštećenog M.N.
Policija u Zrenjaninu, u saradnji sa Pokrajinskom insprekcijom za zaštitu životne sredine, a po nalogu glavnog javnog tužioca Osnovnog javnog tužilaštva, uhapsila je šezdesettrogodišnjeg kineskog državljanina H. J. zbog sumnje da je izvršio krivično delo unošenje opasnih materija u Srbiju i nedozvoljeno prerađivanje, odlaganje i skladištenje opasnih materija.
Glumac Entoni Gidera, poznat po ulozi u filmu "Kum 3", preminuo je u 65. godini, tri nedelje nakon što mu je srce iznenada stalo iz za sada nepoznatih razloga.
Sve više ljudi traži prirodnije načine zaslađivanja hrane i pića, a med se pritom često nameće kao opcija. Dijetetičarke Lauren Manaker i Karlin Remedios su otkrile koliko je to dobro za zdravlje.
Bjanka Sensori je režirala spot za pesmu "Gemini Season", a u jednoj od prvih scena pojavljuje se u provokativnom kostimu dok muze kravu, nakon čega joj se pridružuje Kanje Vest, kome predaje posudu sa mlekom.
Istraživači iz kompanije SafeBreach otkrili su bezbednosni propust u Gugl Geminiju na Android uređajima koji je mogao da omogući napadačima da utiču na rad ovog AI asistenta.
Pevačica Andreana Čekić oklevala je da se javi koleginici Aleksandri Bursać sa kojom je imala zategnut odnos, a zatim progovorila o odnosima na estradi.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.