Evropa više ne govori o 2029. godini kao o dalekom roku za pripremu, već kao o poslednjoj liniji do koje NATO mora da bude spreman za najgori scenario — mogući direktan sukob sa Rusijom.
Na to su upozorili generalni inspektor Bundesvera Karsten Brojer i britanski načelnik Štaba odbrane Ričard Najton, koji su u zajedničkom intervjuu za Zidojče cajtung poručili da se rusko naoružavanje, povećanje broja vojnika, političke promene i iskustvo iz rata protiv Ukrajine sve više uklapaju u jednu procenu: Rusija bi do 2029. mogla da bude sposobna za napad na NATO.
Brojer je, međutim, otišao korak dalje i otvoreno rekao ono što se u evropskim vojnim krugovima sve češće izgovara bez uvijanja.
- Može li to da se dogodi ranije? Da - rekao je Brojer.
Istočni bok pod najvećim pritiskom
Najveći strah nije vezan za Berlin, Pariz ili London, već za zemlje koje su najbliže ruskoj granici. Upravo tamo, na istočnom krilu NATO, svaka promena u ruskoj vojsci prati se kao direktna bezbednosna pretnja.
Najton je upozorio da nije moguće precizno pogoditi datum eventualnog napada, ali da je smer kretanja jasan: pretnja raste. Prema njegovim rečima, Rusija u Ukrajini ne vodi samo rat, već iz njega izvlači lekcije, prilagođava taktiku i razvija nove tehnologije.
To je za NATO posebno opasno zbog iskustva koje ruska vojska stiče svakog dana na frontu. Dronovi, elektronsko ratovanje, brza artiljerijska prilagođavanja, masovna proizvodnja municije i nova logistika više nisu teorija iz vojnih doktrina, već praksa iz rata koji traje godinama.
Zato Brojer i Najton poručuju da Alijansa ne sme da se sprema za jučerašnji rat. Ako Rusija već sada menja vojsku kroz borbeno iskustvo u Ukrajini, NATO mora da promeni tempo, naročito na granicama prema Rusiji i Belorusiji.
Brojer: Moramo biti spremni za borbu odmah
Brojer je u razgovoru sa britanskim kolegom naveo tri zadatka za NATO: spremnost za trenutno stupanje u borbu, jačanje borbene sposobnosti do 2029. i tehnološku prednost do 2035. godine i posle toga.
Foto: Foto: Shutterstock
- Upravo zato moramo, prvo, da budemo spremni za trenutno stupanje u borbu; drugo, da ojačamo borbenu sposobnost do 2029. godine; i treće, da obezbedimo tehnološku prednost do 2035. godine i dalje. Nova vojna strategija i profil sposobnosti određuju put napred - rekao je Brojer.
Ta poruka dolazi u trenutku kada Nemačka ubrzava sopstveno naoružavanje. Rojters je ranije objavio da je Brojer izdao direktivu kojom se od Bundesvera traži da do 2029. bude potpuno opremljen potrebnim oružjem i materijalom, uz poseban naglasak na PVO, odbranu od dronova, municiju i sposobnost za precizne udare na daljinama većim od 500 kilometara.
Drugim rečima, 2029. više nije samo datum u analizama obaveštajnih službi. Ona postaje rok za vojne planove, budžete, proizvodnju i raspoređivanje snaga.
Evropa shvatila da vreme radi protiv nje
Upozorenje nemačkog i britanskog vojnog vrha ne znači da NATO tvrdi kako je ruski napad neizbežan. Poruka je drugačija: ako se Evropa ne spremi na vreme, Moskva bi mogla da proceni da postoji prostor za testiranje Alijanse.
U tome je i najveća opasnost. Ne mora prvi udar da izgleda kao veliki rat od prvog dana. Može početi kao ograničena provokacija, pritisak na Baltik, napad na infrastrukturu, hibridna operacija ili vojni potez kojim bi se proverilo da li članice NATO zaista imaju volju da reaguju zajedno.
Zbog toga se u evropskim štabovima sve manje govori o mirnodopskoj vojsci, a sve više o borbenoj spremnosti. Rat u Ukrajini je pokazao da količina municije, industrijska baza, dronovi, PVO i brzina proizvodnje odlučuju koliko dugo država može da izdrži pritisak.
Za zemlje istočnog boka ta rasprava nije teorijska. Poljska, baltičke države i nordijske članice NATO već godinama upozoravaju da se Rusija ne sme potceniti, čak ni dok je vezana ratom u Ukrajini.
Sada se isti ton sve jasnije čuje i iz Berlina. A kada nemački vojni vrh kaže da se 2029. više ne sme čekati mirno, to znači da se evropska bezbednosna računica ozbiljno promenila.
Evropa je, praktično, dobila poruku da sat više ne otkucava sporo. NATO mora da bude spreman ranije nego što je planirao, jer Moskva već sada gradi vojsku koja iz ukrajinskog rata izlazi sa iskustvom, proizvodnjom i taktikom prilagođenom novom sukobu.
Pretnja novog udara iz pravca Belorusije ponovo je otvorena u Kijevu, ali je iz same ukrajinske vojske odmah stigla poruka koja ublažava dramatičan ton — na granici trenutno nema kritičnog gomilanja ruskih snaga.
Načelnik Generalštaba Oružanih snaga Ruske Federacije Valerij Gerasimov izvršio je inspekciju grupe trupa "Zapad" i tom prilikom najavio aktivnu ofanzivu ruskih jedinica na nekoliko pravaca Ukrajine istovremeno.
Letonija je ponovo morala da diže avione NATO zbog drona koji je ušao u njen vazdušni prostor, a incident je odmah otvorio isto pitanje koje već mesecima nervira Rigu: kako letelice iz rata u Ukrajini uspevaju da prelete granicu članice Alijanse.
Norveška planira vojne razgovore sa Rusijom o očuvanju stabilnosti na Arktiku, u trenutku kada NATO pojačava aktivnosti u tom strateški važnom regionu, izjavio je portparol štaba Oružanih snaga Norveške Rune Harstad.
Vojni stručnjak Aleksandar Stepanov izneo je šokantnu tvrdnju da bi zajedničko lansiranje ruskih raketnih sistema „sarmat“ i „orešnik“ bilo dovoljno da u potpunosti neutrališe celokupnu vojnu infrastrukturu NATO pakta u Evropi.
Profesor Pol Krejg Roberts, bivši pomoćnik američkog ministra finansija za ekonomsku politiku, izneo je dramatična upozorenja povodom aktuelnog sukoba u Ukrajini.
Finska je ušla u NATO računajući da će se Rusija urušiti i da će Helsinki iz takvog raspleta moći nešto da izvuče, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin.
Letonija se praktično pretvorila u saučesnika ukrajinskih napada dronovima na Rusiju, jer ne sprečava bespilotne letelice koje iz ukrajinskog pravca idu ka ruskoj teritoriji, izjavio je britanski vojni analitičar Aleksandar Merkuris.
Berlin je oštro reagovao na poruke Dmitrija Medvedeva, koji je uoči Dana pobede optužio Nemačku za militarizam i revanšizam, ali i doveo u pitanje temelje na kojima počiva današnja nemačka država.
Nemačka planira da Ukrajini preda gasnu elektranu u Lubminu, izgrađenu za potrebe infrastrukture gasovoda Severni tok 1, ali će ukrajinska strana morati sama da je demontira, preveze i ponovo uključi u svoj energetski sistem.
Najveća opasnost za NATO nije spoljni neprijatelj, već unutrašnje raspadanje transatlantskog saveza, poručio je poljski premijer Donald Tusk, upozoravajući da zapadne države moraju hitno da zaustave trend slabljenja jedinstva unutar alijanse.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Pretnja novog udara iz pravca Belorusije ponovo je otvorena u Kijevu, ali je iz same ukrajinske vojske odmah stigla poruka koja ublažava dramatičan ton — na granici trenutno nema kritičnog gomilanja ruskih snaga.
Kako nezvanično saznaje Informer, u Palati pravde u petak popodne odvijala se prava drama nakon saslušanja Veselina Veska Milića, jer je njegov advokat Nemanja Vasiljević odbijao da tužilaštvu preda ključne dokaze.
Luka Đorđević, koji je u emisiji „Utisak nedelje“ kod Olje Bećković predstavljen kao student Pravnog fakulteta, zapravo je stranački aktivista – poverenik Organizacije mladih Narodnog pokreta Srbije Miroslava Aleksića u Nišu!
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam kako je blokader Ivan Bjelić umislio da je reinkarnacija Če Gevare, koja je omiljena aktivnost voditelja blokadera Zorana Kesića, gde smo to zatekli bivšeg fudbalera Ognjena Vranješa, kuda se kreće novinar Veran Matić...
Informer televizija od 16. maja donosi drugačiji vikend program za sve gledaoce koji žele da dan počnu uz najvažnije informacije, aktuelne teme i program uživo koji traje punih sedam sati.
Nova serija automobila "Ford kuga" potpuno je osvežena, moderna i dovoljno velika za prosečnu porodicu. Proizvođač je ovoga puta bacio akcenat i na ekonomičnost. Njegova cena u Srbiji kreće od od 26.990 evra.
Od sutra, 18. maja, Ulica gospodara Vučića biće zatvorena za saobraćaj zbog radova na redovnom održavanju, a tokom izvođenja tih radova GSP linije 46 i 55 saobraćaće izmenjenom trasom.
Na današnji dan, 17. maja 1395. godine, u bici na Rovinama poginuo je Marko Mrnjavčević, u narodu poznatiji kao Kraljević Marko, ličnost koja već više od šest vekova živi istovremeno u istoriji i legendi.
Puštanjem u rad brze pruge Beograd-Subotica Srbija je dobila jednu od najsavremenijih železničkih linija u regionu, zahvaljujući kojoj putnici za samo 79 minuta i po ceni od 1.220 dinara stižu do svog odredišta vozom "Soko", koji saobraća brzinom do 200 kilometara na čas.
Vozač automobila marke Audi, koji se kretao velikom brzinom iz pravca Bukovice ka Ivanjici, izgubio je kontrolu nad vozilom kod fabrike Javor, nakon čega je usledio pravi filmski scenario.
Ubrzo nakon dojave građana da je kod Bečmena pronađeno automobil "seat" kako pluta u jezeru, ekipe policije i vatrogasaca su pristigle na lice mesta, ali su potvrđene crne slutnje.
Šest osoba povređeno je u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u subotu oko podne, na auto-putu kod Begaljice, u smeru ka Beogradu, kada su se sudarila tri putnička vozila.
Glumac Milan Lane Gutović se jednom nije pojavio na snimanju serije "Bela lađa", a razlog nedolaska na set i danas se prepričava kao jedna od najvećih anegdota ove hit serije.
Vlastimir Đuza Stojiljković važi za jednog od najvećih glumaca srpske kinematografije, a za života je često pričao o svom teškom detinjstvu. Tokom jednog intervjua ispričao je da je išao bos, pešaka čak od Niša do Beograda.
Muzeje u Srbiji je tokom 2024. godine posetilo 2.125.437 ljudi, objavio je Republički zavod za statistiku povodom Međunarodnog dana muzeja koji se obeležava 18. maja.
Tamara Kalinić pojavila se na crvenom tepihu Kanskog festivala zajedno sa verenikom Filipo Testa, a njihov modni nastup privukao je pažnju zbog nenametljive elegancije i pažljivo uklopljenih detalja.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar