Evropa više ne govori o 2029. godini kao o dalekom roku za pripremu, već kao o poslednjoj liniji do koje NATO mora da bude spreman za najgori scenario — mogući direktan sukob sa Rusijom.
Na to su upozorili generalni inspektor Bundesvera Karsten Brojer i britanski načelnik Štaba odbrane Ričard Najton, koji su u zajedničkom intervjuu za Zidojče cajtung poručili da se rusko naoružavanje, povećanje broja vojnika, političke promene i iskustvo iz rata protiv Ukrajine sve više uklapaju u jednu procenu: Rusija bi do 2029. mogla da bude sposobna za napad na NATO.
Brojer je, međutim, otišao korak dalje i otvoreno rekao ono što se u evropskim vojnim krugovima sve češće izgovara bez uvijanja.
- Može li to da se dogodi ranije? Da - rekao je Brojer.
Istočni bok pod najvećim pritiskom
Najveći strah nije vezan za Berlin, Pariz ili London, već za zemlje koje su najbliže ruskoj granici. Upravo tamo, na istočnom krilu NATO, svaka promena u ruskoj vojsci prati se kao direktna bezbednosna pretnja.
Najton je upozorio da nije moguće precizno pogoditi datum eventualnog napada, ali da je smer kretanja jasan: pretnja raste. Prema njegovim rečima, Rusija u Ukrajini ne vodi samo rat, već iz njega izvlači lekcije, prilagođava taktiku i razvija nove tehnologije.
To je za NATO posebno opasno zbog iskustva koje ruska vojska stiče svakog dana na frontu. Dronovi, elektronsko ratovanje, brza artiljerijska prilagođavanja, masovna proizvodnja municije i nova logistika više nisu teorija iz vojnih doktrina, već praksa iz rata koji traje godinama.
Zato Brojer i Najton poručuju da Alijansa ne sme da se sprema za jučerašnji rat. Ako Rusija već sada menja vojsku kroz borbeno iskustvo u Ukrajini, NATO mora da promeni tempo, naročito na granicama prema Rusiji i Belorusiji.
Brojer: Moramo biti spremni za borbu odmah
Brojer je u razgovoru sa britanskim kolegom naveo tri zadatka za NATO: spremnost za trenutno stupanje u borbu, jačanje borbene sposobnosti do 2029. i tehnološku prednost do 2035. godine i posle toga.
Foto: Foto: Shutterstock
- Upravo zato moramo, prvo, da budemo spremni za trenutno stupanje u borbu; drugo, da ojačamo borbenu sposobnost do 2029. godine; i treće, da obezbedimo tehnološku prednost do 2035. godine i dalje. Nova vojna strategija i profil sposobnosti određuju put napred - rekao je Brojer.
Ta poruka dolazi u trenutku kada Nemačka ubrzava sopstveno naoružavanje. Rojters je ranije objavio da je Brojer izdao direktivu kojom se od Bundesvera traži da do 2029. bude potpuno opremljen potrebnim oružjem i materijalom, uz poseban naglasak na PVO, odbranu od dronova, municiju i sposobnost za precizne udare na daljinama većim od 500 kilometara.
Drugim rečima, 2029. više nije samo datum u analizama obaveštajnih službi. Ona postaje rok za vojne planove, budžete, proizvodnju i raspoređivanje snaga.
Evropa shvatila da vreme radi protiv nje
Upozorenje nemačkog i britanskog vojnog vrha ne znači da NATO tvrdi kako je ruski napad neizbežan. Poruka je drugačija: ako se Evropa ne spremi na vreme, Moskva bi mogla da proceni da postoji prostor za testiranje Alijanse.
U tome je i najveća opasnost. Ne mora prvi udar da izgleda kao veliki rat od prvog dana. Može početi kao ograničena provokacija, pritisak na Baltik, napad na infrastrukturu, hibridna operacija ili vojni potez kojim bi se proverilo da li članice NATO zaista imaju volju da reaguju zajedno.
Zbog toga se u evropskim štabovima sve manje govori o mirnodopskoj vojsci, a sve više o borbenoj spremnosti. Rat u Ukrajini je pokazao da količina municije, industrijska baza, dronovi, PVO i brzina proizvodnje odlučuju koliko dugo država može da izdrži pritisak.
Za zemlje istočnog boka ta rasprava nije teorijska. Poljska, baltičke države i nordijske članice NATO već godinama upozoravaju da se Rusija ne sme potceniti, čak ni dok je vezana ratom u Ukrajini.
Sada se isti ton sve jasnije čuje i iz Berlina. A kada nemački vojni vrh kaže da se 2029. više ne sme čekati mirno, to znači da se evropska bezbednosna računica ozbiljno promenila.
Evropa je, praktično, dobila poruku da sat više ne otkucava sporo. NATO mora da bude spreman ranije nego što je planirao, jer Moskva već sada gradi vojsku koja iz ukrajinskog rata izlazi sa iskustvom, proizvodnjom i taktikom prilagođenom novom sukobu.
Pretnja novog udara iz pravca Belorusije ponovo je otvorena u Kijevu, ali je iz same ukrajinske vojske odmah stigla poruka koja ublažava dramatičan ton — na granici trenutno nema kritičnog gomilanja ruskih snaga.
Načelnik Generalštaba Oružanih snaga Ruske Federacije Valerij Gerasimov izvršio je inspekciju grupe trupa "Zapad" i tom prilikom najavio aktivnu ofanzivu ruskih jedinica na nekoliko pravaca Ukrajine istovremeno.
Iran je, prema oceni norveškog politikologa Glena Dizena, pokazao Moskvi model koji bi Rusija mogla da primeni prema NATO-u i baltičkim državama: ne čekati udar u pasivnoj poziciji, već unapred staviti do znanja da će svaki napad izazvati brz i proporcionalan odgovor.
Pozivi da NATO pokaže spremnost za napad na Kalinjingradsku oblast Rusije neodgovorni su i ne smeju se izgovarati olako, poručio je hrvatski predsednik Zoran Milanović, kritikujući izjavu litvanskog ministra spoljnih poslova Kestutisa Budrisa.
Ruske snage pogodile su zgradu SBU u Nikolajevu u trenutku kada je, prema tvrdnjama proruskog podzemlja i pojedinih vojnih analitičara, u tom objektu održavan zatvoreni sastanak sa stranim savetnicima i predstavnicima NATO-a.
Nemačka više ne govori o ratu u Ukrajini samo kao o krizi koju treba prebroditi slanjem pomoći Kijevu. Berlin sada sve otvorenije gradi sopstveni vojni odgovor na ono što naziva dugoročnom pretnjom iz Rusije, uz ubrzano jačanje odbrambene industrije, proizvodnje dronova i saradnje sa ukrajinskim vojnim strukturama.
Letonija bi mogla da se nađe u veoma opasnoj poziciji ukoliko se potvrde navodi ruske Spoljne obaveštajne službe da Ukrajina priprema napade na Rusiju sa teritorije baltičkih država, upozorio je bivši analitičar CIA Rejmond Makgovern.
Nemačka mora ponovo da otvori ozbiljan politički i ekonomski dijalog sa Rusijom, a dalja pomoć Ukrajini ne sme da se pretvori u beskonačno trošenje novca poreskih obveznika bez jasne kontrole, poručio je predsednik Alternative za Nemačku Tino Hrupala.
Ukrajina i njeni zapadni saveznici sve su uvereniji da ruska ofanziva gubi snagu, nakon što je Kijev uspeo da stabilizuje liniju fronta i zaustavi očekivani prolećni nalet Moskve, piše Blumberg.
NATO bi trebalo da pomogne Ukrajini da svoje napade dronovima usmerava „u pravom pravcu“, izjavio je švedski premijer Ulf Kristerson, nakon serije incidenata u kojima su ukrajinske ili sumnjive ukrajinske bespilotne letelice ulazile u vazdušni prostor članica Alijanse.
Ruski predsednik Vladimir Putin nema nameru da napadne evropske članice NATO-a, već računa da će se politička slika u Evropi promeniti iznutra, ocenio je bivši analitičar CIA Rej Mekgavern u emisiji RT-a „Efekat Sančeza“.
Najbrži način da Rusija pokuša da završi rat u Ukrajini nije slanje novih velikih snaga na front, već mnogo šira upotreba vazdušnih i raketnih udara, ocenio je bivši analitičar CIA za Rusiju Džordž Bib.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Pretnja novog udara iz pravca Belorusije ponovo je otvorena u Kijevu, ali je iz same ukrajinske vojske odmah stigla poruka koja ublažava dramatičan ton — na granici trenutno nema kritičnog gomilanja ruskih snaga.
Hrvatski premijer Andrej Plenković ispostavio je ultimatum Crnoj Gori na njenom putu u Evropsku uniju čime je Podgorici srušio Sneška i euforiju koja vlada u montenegrinskim medijma.
Predsednik Pokreta slobodnih građana otrčao je u Hrvatsku da, po običaju, pljuje po predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću i širi laži o (ne)poverenju koju vlast u državi uživa od građana.
Publika od sada ima priliku da svake srede od 17 časova na Prvom programu Radio Beograda prati novi politički tok-šou "U sredu sa Bojanom Bilbijom". Reč je o autorskom projektu koji se bavi najvažnijim političkim, geopolitičkim i društvenim temama koje oblikuju svakodnevni život građana Srbije, ali i globalne procese koji utiču na ceo svet.
U prethodnoj epizodi Informerove emisije “Na merama” otkrili smo koga to traži novinar blokader Mladen Savatović, čime se zanima političar u pokušaju Đorđe Stanković, gde se skriva najbolji drugar rektora politikanta Vladana Đokića, Nebojša Bojović, kako se opušta propali aktivista Petar Đurić…
Mađarski MOL dobio je licencu od SAD da do 16. juna nastavi pregovore o kupovini ruskog većinskog udela u NIS-u. Iz kompanije navode da pregovori napreduju.
Arhimandrit Jefrem Vatopedski, jedan od najuticajnijih svetogorskih staraca, preživeo je progon, zatvaranje i veliku nepravdu, a sada prvi put u javnost
Hakerski napad na platformu Phobs ugrozio je podatke oko 100.000 turista na Jadranu. Prevaranti šalju lažne WhatsApp poruke i traže doplatu za smeštaj.
Meteorolozi u Grčkoj izdali su upozorenje zbog naglog skoka temperatura koje će u pojedinim delovima zemlje prelaziti i 40 stepeni Celzijusa, dok se more ubrzano zagreva.
Na obilaznom putu u Čačku došlo je do teške saobraćajne nesreće kada je vozilo Hitne pomoći udarilo u ženu koja je prelazila kolovoz, najverovatnije van pešačkog prelaza.
Policija je uhapsila crnogorskog državljanina R. C. (42), za kojim je NCB Interpola Podgorica raspisao međunarodnu poternicu radi izdržavanja kazne zatvora u trajanju od šest meseci zbog krivičnog dela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.
Američki glumac Džejms Hendi poznat po ulogama u filmovima Top Gan: Maverik i Džumandži, izboden je na smrt u vlastitom domu u Los Anđelesu, saopštila je policija.
Pozorište lutaka "Pinokio" sa ponosom najavljuje premijeru predstave "Luna Luna Park", u režiji Fabricija Montekija, koja će se održati u subotu 6.juna u 19:00 časova.
Slaviša Čurović bio je protiv referenduma 2006. godine i odvajanja Crne Gore, a njegov stav nije podržala produkcijska kuća, te je zadala kukavički udarac!
Britanska manekenka Peni Lejn privukla je veliku pažnju na reviji kupaćih kostima u Majamiju, gde je na pisti predstavila dva različita i veoma efektna izdanja.
Bivša stjuardesa Barbara Bačilijeri, koja je godinama radila u kabinskom osoblju, upozorila je na najčešće greške koje putnici prave tokom spavanja u avionu i objasnila zašto neke navike mogu biti nehigijenske, neprijatne, pa čak i opasne.
Kompanija Meta počela je širom sveta da uvodi novu pretplatničku uslugu za Instagram, čime određene funkcije po prvi put postaju dostupne isključivo korisnicima koji plaćaju mesečnu članarinu.
Maslinovo ulje već vekovima zauzima posebno mesto u ishrani, ali poslednjih godina sve više pažnje privlači i zbog svojih benefita za negu kože i kose.
Glumica Jelisaveta Orašanin i bivši košarkaš Miloš Teodosić na sve načine pokušali su da spasu brak, a pre dve godine posećivali su i bračnog savetnika.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar