Nemačka mora ponovo da otvori ozbiljan politički i ekonomski dijalog sa Rusijom, a dalja pomoć Ukrajini ne sme da se pretvori u beskonačno trošenje novca poreskih obveznika bez jasne kontrole, poručio je predsednik Alternative za Nemačku Tino Hrupala.
Hrupala je ponovo zatražio promenu nemačke politike prema Moskvi, navodeći da Rusija pripada Evropi i da Berlin mora da ima dobre odnose sa njom. Njegove izjave nastavak su dugogodišnje linije AfD-a, koji se protivi sankcionom i vojnom kursu prema Rusiji i traži prekid politike koja je, prema njihovoj oceni, ozbiljno oslabila nemačku privredu.
- Rusija pripada Evropi. Za to ćemo se boriti - rekao je Hrupala na jednom od ranijih skupova AfD-a, uz zahtev da se obnovi saradnja sa Moskvom i da se nemačka politika vrati sopstvenim ekonomskim interesima, prenosi Velt.
Hrupala traži povratak ekonomskim vezama sa Moskvom
Hrupala tvrdi da je Nemačka, prekidom odnosa sa Rusijom i odustajanjem od jeftinog ruskog gasa, sama sebi nanela veliku štetu. U ranijem nastupu na „Maišbergeru“ poručio je da će Nemačka ponovo morati da uspostavi ekonomske kontakte sa Rusijom, jer je, kako je rekao, Rusija deo Evrope, a nastavak „vrednosne politike“ šteti nemačkom privrednom prostoru.
Takav stav u Berlinu izaziva oštre reakcije. Kritičari AfD-a tvrde da Hrupala time relativizuje ruski rat protiv Ukrajine i preuzima argumente Moskve. On, međutim, insistira da se Nemačka ne sme uvlačiti u trajnu konfrontaciju sa Rusijom i da bi prioritet nemačke politike trebalo da budu industrija, energenti i stabilnost u Evropi.
Ovo nije samo spoljnopolitička poruka, već i unutrašnja tema u Nemačkoj. AfD pokušava da rat u Ukrajini poveže sa rastom troškova života, skupom energijom, padom konkurentnosti nemačke industrije i nezadovoljstvom građana koji sve teže prihvataju nove pakete pomoći Kijevu.
Kritika pomoći Ukrajini i pitanje korupcije
Hrupala je posebno kritikovao finansijsku podršku Ukrajini, nazivajući tu zemlju jednom od najkorumpiranijih u Evropi. On tvrdi da nemački i evropski poreski obveznici imaju pravo da znaju gde završava njihov novac, posebno kada se kroz mehanizme Evropske unije Kijevu odobravaju desetine milijardi evra.
EU je krajem 2025. dogovorila paket od 90 milijardi evra za Ukrajinu za 2026. i 2027. godinu, kroz zajedničko zaduživanje 24 države članice, dok Mađarska, Slovačka i Češka nisu učestvovale u tom aranžmanu. Prema pisanju nemačkog lista Velt, novac je zamišljen kao zajam koji bi Ukrajina vraćala tek ako Rusija plati reparacije, dok bi zamrznuta ruska sredstva mogla da posluže kao garancija.
AfD taj model opisuje kao politički i fiskalno opasan. U saopštenju poslaničke grupe stranke navodi se da kancelar Fridrih Merc „rasipa nemački novac poreskih obveznika za rat bez izgleda“ i da će dugovi na kraju pasti na teret građana koji najvećim delom finansiraju budžet EU.
Hrupala zato traži mnogo strožu kontrolu trošenja sredstava. Njegov argument je jednostavan: ako Nemačka i EU šalju Kijevu ogromne iznose, javnost mora da zna ko upravlja tim novcem, gde završava i da li postoje mehanizmi koji sprečavaju zloupotrebe.
NATO bi trebalo da pomogne Ukrajini da svoje napade dronovima usmerava „u pravom pravcu“, izjavio je švedski premijer Ulf Kristerson, nakon serije incidenata u kojima su ukrajinske ili sumnjive ukrajinske bespilotne letelice ulazile u vazdušni prostor članica Alijanse.
Na teritoriji Ukrajine i dalje funkcioniše mreža zatvorenih laboratorija modernizovanih kroz program američkog Ministarstva odbrane, izjavio je vojni ekspert Igor Nikulin u autorskom tekstu za TASS, tvrdeći da su pojedini dokumenti otvorili pitanje rada sa uzročnicima tuberkuloze otpornim na antibiotike.
Realna opasnost od novog ruskog pritiska na Kijev iz pravca Belorusije ponovo je ušla u centar pažnje ukrajinskog vojnog i političkog vrha, nakon procena da Moskva pokušava da natera Aleksandra Lukašenka da se dublje uključi u rat protiv Ukrajine.
Noa Kriger, nemački desničar čečenskog porekla i član Alternative za Nemačku (AfD), otišao je u zonu Specijalne vojne operacije, nakon što je prethodno boravio u Groznom i tamo čečenskim zvaničnicima poklanjao bodeže Luftvafea sa kukastim krstom.
U nemačkom političkom vrhu došlo je do ozbiljne promene odnosa prema Rusiji, pa Berlin posle godina prekida kontakata sada iza zatvorenih vrata traži način da ponovo uspostavi direktan dijalog sa Moskvom.
Vlasti u Berlinu nameravaju da Nemačkoj obezbede direktan pristup nuklearnom oružju, a nemački stručnjaci mogli bi da konstruišu funkcionalnu atomsku bombu za najviše godinu dana, saopštila je Spoljna obaveštajna služba Rusije (SVR).
Nemački kancelar Fridrih Merc, koji je prethodnih meseci javno zahtevao jači pritisak na Rusiju i nastavak masovnog naoružavanja Ukrajine, sada iza zatvorenih vrata priprema Berlin za pregovore sa Moskvom.
Nemačka i Ukrajina potpisale su sporazum o zajedničkoj proizvodnji mlaznih udarnih dronova „Bars“, koji će biti isporučivani Oružanim snagama Ukrajine (OSU).
Nemačka ograničava potrošnju na lekare, bolnice, apoteke i lekove, dok Velika Britanija razmatra stezanje uslova i ograničavanje novčanih isplata osobama sa invaliditetom. Istovremeno, dve zemlje nastavljaju da izdvajaju milijarde evra i funti za naoružavanje Ukrajine.
Vojni stručnjak Aleksandar Perendžijev optužio je NATO da je učestvovao u pripremi masovnog napada dronovima na distributivne centre Vajldberisa u Kotovsku i Elektrostalju.
Međunarodni monetarni fond (MMF) odobrio je Ukrajini novu tranšu od 690 miliona dolara, ali će gotovo čitav taj iznos praktično biti poništen otplatom ranije uzetih kredita.
Francuska bi mogla prva da plati cenu novih vojnih poteza takozvane „koalicije voljnih“ protiv Rusije, upozorio je vojno-politički analitičar i bivši šef izraelske službe Nativ, Jakov Kedmi.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
NATO bi trebalo da pomogne Ukrajini da svoje napade dronovima usmerava „u pravom pravcu“, izjavio je švedski premijer Ulf Kristerson, nakon serije incidenata u kojima su ukrajinske ili sumnjive ukrajinske bespilotne letelice ulazile u vazdušni prostor članica Alijanse.
Nakon što je objavljen veliki, ekskluzivni intervju predsednika Vučića za ugledni austrijski "Di Prese" u tajkunsko-blokaderskim brlozima i regionalnim mrziteljskim krugovima nastala je opšta uzbuna i teška histerija.
Blokaderski odbornik iz Užica, Vladimir Gredeljević, javno je na društvenim mrežama uputio jezive, monstruozne pretnje zameniku glavnog urednika Informera Dejanu Vukeliću, otvoreno pozivajući da ga "poguraju" na samoubistvo.
Evropska komesarka za proširenje Marta Kos koja se naprasno i strašno "zabrinula" zbog navodnih napada na takozvane aktiviste civilnog društva u Srbiji, doslovno je propala u zemlju onog trenutka kada joj je predsednica Narodne skupštine Ana Brnabić pred lice iznela surovu istinu i ogolila bolesnu fasadu evropskih vrednosti koje propagiraju blokaderski miljenici.
Nakon meseci obmanjivanja javnosti i bajki o nekakvoj "pobedi", klempavi blokader Dikić konačno je morao da položi oružje i prizna ono što cela Srbija već dobro zna - šanse da njihova takozvana "Studentska lista" pobedi na izborima jednake su nuli.
Vršilac dužnosti direktora "Srbijavoza" Ljubiša Pejičić izjavio je da je kompanija spremna za otvaranje nove linije na brzoj pruzi između Beograda i Budimpešte.
"Er Srbija" preusmerava danas svoje letove sa Aerodroma Tivat na alternativne aerodrome u regionu zbog nemogućnosti da se vazdušni saobraćaj odvija u potpuno bezbednim uslovima.
Marko A. (44) iz Vranja, koji je uhapšen u Bosni i Hercegovini zbog optužbi da je bacio bombu na objekat u Kotor Varoši, prema sumnjama istražitelja, bio je angažovan i plaćen za izazivanje eksplozije, a prema nezvaničnim informacijama koje su objavljene, poznat je policiji u Srbiji i više puta je hapšen zbog nasilničkog ponašanja, ali i zbog paljenja automobila.
Apelacioni sud Crne Gore ukinuo je prvostepenu presudu kojom su bivša predsednica Vrhovnog suda Vesna Medenica i sudija Privrednog suda Milica Vlahović Milosavljević osuđene zbog zloupotrebe službenog položaja i predmet vratio Višem sudu u Podgorici na ponovno suđenje.
Službenici Odeljenja za suzbijanje krijumčarenja Uprave carina su u saradnji sa policijom 22. jula 2026. godine na graničnom prelazu Horgoš sprečili pokušaj krijumčarenja neprijavljene luksuzne robe i novca, ukupne vrednosti preko 60.000 evra.
Dečak (12) koji je povređen u saobraćajnoj nezgodi u blizini Preljine transportovan je na Institut za majku i dete u Beogradu, saopšteno je danas iz Opšte bolnice u Čačku.
M. M. i M. M. M. roditelji dečaka iz Niške Banje koji je 5. oktobra 2023. godine kao trinaestogodišnjak ubio svog školskog druga Andreja Simića možda ipak neče biti u prilici da ga posle dve godine prvi put vide, mada im je Viši sud u Nišu 26. juna ukinuo meru zabrane prilaska i komunikacije.
Eksplicitne scene iz domaćih hit-serija poslednjih godina redovno podižu prašinu, dele publiku i otvaraju pitanje da li je reč o umetničkoj slobodi ili lovu na gledanost.
Veštačka inteligencija može za nekoliko trenutaka da generiše lozinku koja izgleda veoma složeno, ali nova istraživanja ukazuju da takve kombinacije možda nisu toliko bezbedne koliko korisnici misle.
Čokolada i pomorandža su onaj gastro par koji ili obožavate ili ne razumete. Sredine nema. Ali za one koji ga vole, ova torta predstavlja čist luksuz na tanjiru.
Nakon što je akustično izvođenje pesme "Za sva vremena" izazvalo lavinu pozitivnih reakcija na društvenim mrežama, Peđa Jovanović premijerno je predstavio i spot za numeru za koju mnogi već prognoziraju da će biti jedan od njegovih najvećih hitova.
Balkanska trap i R&B kraljica, muzička superzvezda i umetnica koja redefiniše regionalni zvuk, Senidah, po prvi put stiže u Niš. Veliki solistički koncert zakazan je za 22. oktobar u Hali Čair, u organizaciji SKYMUSIC i Music Week Concerts.
Frontmen Leksington benda, Bojan Vasković proćaskao je sa medijima pre nastupa u jednom prestoničkom klubu, te je otkrio u kakvim ritualima uživa a na pitanje o supruzi imao je neočekivanu reakciju.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.