Nemačka mora ponovo da otvori ozbiljan politički i ekonomski dijalog sa Rusijom, a dalja pomoć Ukrajini ne sme da se pretvori u beskonačno trošenje novca poreskih obveznika bez jasne kontrole, poručio je predsednik Alternative za Nemačku Tino Hrupala.
Hrupala je ponovo zatražio promenu nemačke politike prema Moskvi, navodeći da Rusija pripada Evropi i da Berlin mora da ima dobre odnose sa njom. Njegove izjave nastavak su dugogodišnje linije AfD-a, koji se protivi sankcionom i vojnom kursu prema Rusiji i traži prekid politike koja je, prema njihovoj oceni, ozbiljno oslabila nemačku privredu.
- Rusija pripada Evropi. Za to ćemo se boriti - rekao je Hrupala na jednom od ranijih skupova AfD-a, uz zahtev da se obnovi saradnja sa Moskvom i da se nemačka politika vrati sopstvenim ekonomskim interesima, prenosi Velt.
Hrupala traži povratak ekonomskim vezama sa Moskvom
Hrupala tvrdi da je Nemačka, prekidom odnosa sa Rusijom i odustajanjem od jeftinog ruskog gasa, sama sebi nanela veliku štetu. U ranijem nastupu na „Maišbergeru“ poručio je da će Nemačka ponovo morati da uspostavi ekonomske kontakte sa Rusijom, jer je, kako je rekao, Rusija deo Evrope, a nastavak „vrednosne politike“ šteti nemačkom privrednom prostoru.
Takav stav u Berlinu izaziva oštre reakcije. Kritičari AfD-a tvrde da Hrupala time relativizuje ruski rat protiv Ukrajine i preuzima argumente Moskve. On, međutim, insistira da se Nemačka ne sme uvlačiti u trajnu konfrontaciju sa Rusijom i da bi prioritet nemačke politike trebalo da budu industrija, energenti i stabilnost u Evropi.
Ovo nije samo spoljnopolitička poruka, već i unutrašnja tema u Nemačkoj. AfD pokušava da rat u Ukrajini poveže sa rastom troškova života, skupom energijom, padom konkurentnosti nemačke industrije i nezadovoljstvom građana koji sve teže prihvataju nove pakete pomoći Kijevu.
Kritika pomoći Ukrajini i pitanje korupcije
Hrupala je posebno kritikovao finansijsku podršku Ukrajini, nazivajući tu zemlju jednom od najkorumpiranijih u Evropi. On tvrdi da nemački i evropski poreski obveznici imaju pravo da znaju gde završava njihov novac, posebno kada se kroz mehanizme Evropske unije Kijevu odobravaju desetine milijardi evra.
EU je krajem 2025. dogovorila paket od 90 milijardi evra za Ukrajinu za 2026. i 2027. godinu, kroz zajedničko zaduživanje 24 države članice, dok Mađarska, Slovačka i Češka nisu učestvovale u tom aranžmanu. Prema pisanju nemačkog lista Velt, novac je zamišljen kao zajam koji bi Ukrajina vraćala tek ako Rusija plati reparacije, dok bi zamrznuta ruska sredstva mogla da posluže kao garancija.
AfD taj model opisuje kao politički i fiskalno opasan. U saopštenju poslaničke grupe stranke navodi se da kancelar Fridrih Merc „rasipa nemački novac poreskih obveznika za rat bez izgleda“ i da će dugovi na kraju pasti na teret građana koji najvećim delom finansiraju budžet EU.
Hrupala zato traži mnogo strožu kontrolu trošenja sredstava. Njegov argument je jednostavan: ako Nemačka i EU šalju Kijevu ogromne iznose, javnost mora da zna ko upravlja tim novcem, gde završava i da li postoje mehanizmi koji sprečavaju zloupotrebe.
NATO bi trebalo da pomogne Ukrajini da svoje napade dronovima usmerava „u pravom pravcu“, izjavio je švedski premijer Ulf Kristerson, nakon serije incidenata u kojima su ukrajinske ili sumnjive ukrajinske bespilotne letelice ulazile u vazdušni prostor članica Alijanse.
Na teritoriji Ukrajine i dalje funkcioniše mreža zatvorenih laboratorija modernizovanih kroz program američkog Ministarstva odbrane, izjavio je vojni ekspert Igor Nikulin u autorskom tekstu za TASS, tvrdeći da su pojedini dokumenti otvorili pitanje rada sa uzročnicima tuberkuloze otpornim na antibiotike.
Realna opasnost od novog ruskog pritiska na Kijev iz pravca Belorusije ponovo je ušla u centar pažnje ukrajinskog vojnog i političkog vrha, nakon procena da Moskva pokušava da natera Aleksandra Lukašenka da se dublje uključi u rat protiv Ukrajine.
Nemačka više ne govori o ratu u Ukrajini samo kao o krizi koju treba prebroditi slanjem pomoći Kijevu. Berlin sada sve otvorenije gradi sopstveni vojni odgovor na ono što naziva dugoročnom pretnjom iz Rusije, uz ubrzano jačanje odbrambene industrije, proizvodnje dronova i saradnje sa ukrajinskim vojnim strukturama.
Predsednik Rusije Vladimir Putin ocenio je da će predstojeći izbori za Državnu dumu biti najvažniji unutrašnjopolitički događaj u zemlji, čime je jasno stavio do znanja da Kremlj ulazi u izbornu godinu sa pojačanom pažnjom na bezbednost, organizaciju glasanja i političku stabilnost.
Ukrajina će u bliskoj budućnosti pokušati da izoluje Krim i preseče pravce kojima ruska vojska doprema ljude, municiju, gorivo i opremu na poluostrvo, poručio je komandant Snaga bespilotnih sistema Robert Brovdi, poznatiji kao „Mađar“.
Situacija u Konstantinovki postaje sve teža za Oružane snage Ukrajine, dok ruske jedinice pokušavaju da preseku grad po delovima i nateraju ukrajinske snage na povlačenje ka severozapadnim kvartovima.
Sjedinjene Američke Države postale su najveći izvoznik nafte i goriva na svetu, ispred Rusije i Saudijske Arabije, u trenutku kada rat u Ukrajini i sukob na Bliskom istoku potpuno menjaju mapu globalne energetike.
Italijanski parlament usvojio je rezoluciju kojom se poziva na postepeno ukidanje sankcija Rusiji po završetku ukrajinskog konflikta, čime je iz Rima poslata jedna od najjasnijih poruka do sada da Evropa već razmišlja o danu posle rata.
Bivši pukovnik Oružanih snaga Ukrajine Valerij Drogajcev, koji je 2022. godine izdao naređenje za raketni napad sistemom „Točka-U“ na Belgorod, navodno je otrovan falsifikovanim alkoholom koji su mu dali ljudi iz njegovog ranijeg okruženja.
Američka novinarka i komentatorka Kendis Ovens poručila je posle posete Rusiji da joj je putovanje potpuno promenilo sliku o toj zemlji i da zapadni mediji godinama iskrivljuju predstavu o Moskvi i ruskom društvu.
Rusija namerava da objavi adrese pogona u Kanadi za koje tvrdi da učestvuju u proizvodnji dronova za Ukrajinu, poručila je portparolka Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
NATO bi trebalo da pomogne Ukrajini da svoje napade dronovima usmerava „u pravom pravcu“, izjavio je švedski premijer Ulf Kristerson, nakon serije incidenata u kojima su ukrajinske ili sumnjive ukrajinske bespilotne letelice ulazile u vazdušni prostor članica Alijanse.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić sastao se danas sa najvećim badminton igračem svih vremena, dvostrukim olimpijskim šampionom i petostrukim svetskim prvakom Lin Danom.
Šiptarski lobisti u Sjedinjenim Američkim Državama na sav glas kukaju zbog sve bolje saradnje SAD i Srbije, koja bi uskoro mogla da bude politički krunisana strateškim partnerstvom!
Lider Domovinskog pokreta Ivan Penava potvrdio je tokom svog gostovanja na hrvatskoj N1 da je iskreni sledbenik ustaškog pokreta svojom kontroverznom izjavom.
Udruženje "ProGlas", koje čine pripadnici samozvane elite na čelu sa Draganom Bjelogrlićem, ovih dana ponovo je u fokusu javnosti zbog nasilja na njihovom nedavnom skupu, a sada su isplivale nove informacije o njihovim mutnim pričama.
Srpska lista najoštrije je osudila današnje privođenje direktora osnovnih škola u Kosovskoj Kamenici, Negovana Vasića i Dragana Krstića, kao i upade pripadnika kosovske policije u njihove porodične domove i obrazovne ustanove u kojima obavljaju svoju časnu i odgovornu dužnost ističući da je reč o političkom pritisku Prištine i zastrašivanju svedoka i osoba koje su ukazale na izborne nepravilnosti.
Voditeljka Informer TV Andrea Veskov uputila je javno izvinjenje Privrednoj pravnoj akademiji iz Novog Sada i njenom rektoru prof dr Milanu Počuči zbog pogrešno interpretiranog stava u vezi sa tom institucijom u poslednjem izdanju emisije Paralela.
Publika od sada ima priliku da svake srede od 17 časova na Prvom programu Radio Beograda prati novi politički tok-šou "U sredu sa Bojanom Bilbijom". Reč je o autorskom projektu koji se bavi najvažnijim političkim, geopolitičkim i društvenim temama koje oblikuju svakodnevni život građana Srbije, ali i globalne procese koji utiču na ceo svet.
U Srbiji će danas biti promenljivo oblačno sa sunčanim intervalima, vetrovito i sveže, dok se samo ujutru i pre podne na istoku i jugu očekuje oblačno i mestimično kišovito vreme. Temperature od 12 do 24 stepena.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas obeležavaju Svetog Isakija Dalmatskog, hrišćanskog svetitelja i osnivača Dalmatskog manastira u Carigradu.
Večeras je došlo do tragedije u Paraćinu kada je, nakon svađe, B.N. zvani Grobar ubodima nožem usmrtio Stanislava R. zvanog Standža ispred njegove porodične kuće.
U selu Škrijelje na području opštine Tutin večeras je život izgubio E.S. (2009), nakon što je, prema prvim informacijama, došlo do slučajnog opaljenja lovačke puške tokom njenog čišćenja.
Istaknuti srpski kompozitor, muzički urednik i stvaralac, Vladimir Milačić umro je u 65. godini, a iza sebe je ostavio neizbrisiv trag u domaćoj muzici, pozorištu i na televiziji.
Par trikova zahvaljujući kojima će baterija telefona trajati duže na svim prazničnim putovanjima, i dati priliku za beleženje nezaboravnih i magičnih trenutaka.
Za Strelčeve kreće petogodišnji period sreće i uspeha, koji ne dolazi naglo niti uz velike preokrete, već kroz jednu naizgled jednostavnu odluku donetu u petak ujutru.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.