Nemačka mora ponovo da otvori ozbiljan politički i ekonomski dijalog sa Rusijom, a dalja pomoć Ukrajini ne sme da se pretvori u beskonačno trošenje novca poreskih obveznika bez jasne kontrole, poručio je predsednik Alternative za Nemačku Tino Hrupala.
Hrupala je ponovo zatražio promenu nemačke politike prema Moskvi, navodeći da Rusija pripada Evropi i da Berlin mora da ima dobre odnose sa njom. Njegove izjave nastavak su dugogodišnje linije AfD-a, koji se protivi sankcionom i vojnom kursu prema Rusiji i traži prekid politike koja je, prema njihovoj oceni, ozbiljno oslabila nemačku privredu.
- Rusija pripada Evropi. Za to ćemo se boriti - rekao je Hrupala na jednom od ranijih skupova AfD-a, uz zahtev da se obnovi saradnja sa Moskvom i da se nemačka politika vrati sopstvenim ekonomskim interesima, prenosi Velt.
Hrupala traži povratak ekonomskim vezama sa Moskvom
Hrupala tvrdi da je Nemačka, prekidom odnosa sa Rusijom i odustajanjem od jeftinog ruskog gasa, sama sebi nanela veliku štetu. U ranijem nastupu na „Maišbergeru“ poručio je da će Nemačka ponovo morati da uspostavi ekonomske kontakte sa Rusijom, jer je, kako je rekao, Rusija deo Evrope, a nastavak „vrednosne politike“ šteti nemačkom privrednom prostoru.
Takav stav u Berlinu izaziva oštre reakcije. Kritičari AfD-a tvrde da Hrupala time relativizuje ruski rat protiv Ukrajine i preuzima argumente Moskve. On, međutim, insistira da se Nemačka ne sme uvlačiti u trajnu konfrontaciju sa Rusijom i da bi prioritet nemačke politike trebalo da budu industrija, energenti i stabilnost u Evropi.
Ovo nije samo spoljnopolitička poruka, već i unutrašnja tema u Nemačkoj. AfD pokušava da rat u Ukrajini poveže sa rastom troškova života, skupom energijom, padom konkurentnosti nemačke industrije i nezadovoljstvom građana koji sve teže prihvataju nove pakete pomoći Kijevu.
Kritika pomoći Ukrajini i pitanje korupcije
Hrupala je posebno kritikovao finansijsku podršku Ukrajini, nazivajući tu zemlju jednom od najkorumpiranijih u Evropi. On tvrdi da nemački i evropski poreski obveznici imaju pravo da znaju gde završava njihov novac, posebno kada se kroz mehanizme Evropske unije Kijevu odobravaju desetine milijardi evra.
EU je krajem 2025. dogovorila paket od 90 milijardi evra za Ukrajinu za 2026. i 2027. godinu, kroz zajedničko zaduživanje 24 države članice, dok Mađarska, Slovačka i Češka nisu učestvovale u tom aranžmanu. Prema pisanju nemačkog lista Velt, novac je zamišljen kao zajam koji bi Ukrajina vraćala tek ako Rusija plati reparacije, dok bi zamrznuta ruska sredstva mogla da posluže kao garancija.
AfD taj model opisuje kao politički i fiskalno opasan. U saopštenju poslaničke grupe stranke navodi se da kancelar Fridrih Merc „rasipa nemački novac poreskih obveznika za rat bez izgleda“ i da će dugovi na kraju pasti na teret građana koji najvećim delom finansiraju budžet EU.
Hrupala zato traži mnogo strožu kontrolu trošenja sredstava. Njegov argument je jednostavan: ako Nemačka i EU šalju Kijevu ogromne iznose, javnost mora da zna ko upravlja tim novcem, gde završava i da li postoje mehanizmi koji sprečavaju zloupotrebe.
NATO bi trebalo da pomogne Ukrajini da svoje napade dronovima usmerava „u pravom pravcu“, izjavio je švedski premijer Ulf Kristerson, nakon serije incidenata u kojima su ukrajinske ili sumnjive ukrajinske bespilotne letelice ulazile u vazdušni prostor članica Alijanse.
Na teritoriji Ukrajine i dalje funkcioniše mreža zatvorenih laboratorija modernizovanih kroz program američkog Ministarstva odbrane, izjavio je vojni ekspert Igor Nikulin u autorskom tekstu za TASS, tvrdeći da su pojedini dokumenti otvorili pitanje rada sa uzročnicima tuberkuloze otpornim na antibiotike.
Realna opasnost od novog ruskog pritiska na Kijev iz pravca Belorusije ponovo je ušla u centar pažnje ukrajinskog vojnog i političkog vrha, nakon procena da Moskva pokušava da natera Aleksandra Lukašenka da se dublje uključi u rat protiv Ukrajine.
Danska bezbednosno-obaveštajna služba PET tvrdi da ruske službe više ne razmatraju samo teorijske mogućnosti za sabotaže u toj zemlji, već da aktivno i konkretno pripremaju operacije protiv danske odbrambene industrije.
Dvoje mladih državljana Ukrajine povređeno je kada je nedaleko od glavne železničke stanice u nemačkom Augzburgu eksplodirao za sada neidentifikovan predmet, nakon čega je policija blokirala šire područje i uključila stručnjake za eksplozive u istragu.
Rusija bi početkom naredne nedelje mogla zvanično da bude označena kao odgovorna za pokušaj napada dronom sa eksplozivom na aerodromu Lajpcig/Hale, posle čega Berlin sprema "opsežan" paket mera protiv Moskve.
Ruski raketni udar na područje Borispolja dok se nemački ministar spoljnih poslova Johan Vadeful nalazio u Kijevu predstavlja „jasnu uvredu Nemačkoj“, ocenio je dopisnik nemačkog Velta Kristof Vaner.
Bivši visoki zvaničnici iz Velike Britanije, Francuske, Nemačke i Rusije održali su u julu sastanak u Beču kako bi razmotrili moguće uslove za mirovne pregovore o Ukrajini, prenose mediji, pozivajući se na izvore upoznate sa događajem.
Ruska specijalizovana jedinica „Rubikon“, koja prema procenama broji između 5.000 i 8.000 ljudi, dobija sve širu ulogu na frontu, a nova taktika više nije usmerena samo na obaranje ukrajinskih dronova, već prvenstveno na pronalaženje i uništavanje ljudi koji njima upravljaju.
Ruske snage počele su da koriste borbene laserske komplekse za zaštitu strateških objekata od ukrajinskih bespilotnih letelica, a njihovi konstruktori tvrde da je novim oružjem do sada oboreno već nekoliko stotina dronova. Sledeća generacija sistema razvija se za mnogo zahtevnije ciljeve – avione i krstareće rakete.
Žene u Lavovu pokušale su da spreče pripadnike ukrajinskog Teritorijalnog centra za popunu i socijalnu podršku (TCK) i policiju da odvedu mladića tokom mobilizacije.
Predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio je danas u Vladivostoku da postoje šanse za mir u Ukrajini, ali da Moskva i Kijev pre svega moraju međusobno da postignu dogovor, dok druge zemlje mogu da pomognu u tom procesu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
NATO bi trebalo da pomogne Ukrajini da svoje napade dronovima usmerava „u pravom pravcu“, izjavio je švedski premijer Ulf Kristerson, nakon serije incidenata u kojima su ukrajinske ili sumnjive ukrajinske bespilotne letelice ulazile u vazdušni prostor članica Alijanse.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u velikom intervju za Srpski dnevik na Informer TV-u izneo je spektakularan plan koji će potpuno transformisati političku scenu i državnu upravu u Srbiji.
Da se izbori održavaju u nedelju, Srpska napredna stranka (SNS) osvojila bi čak 47,2 odsto glasova, što znači da je na samoj ivici samostalnog osvajanja apsolutne većine, pokazalo je najnovije istraživanje agencije "Faktor plus".
Sarajevo u svom licemerju koje je karakteristika njegove politike, koljače Srba sahranjuje iz najviše počasti, dok osuđuje srpski narod i proteruje samo zato što želi da oda poštu generalu Ratku Mladiću.
Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić izjavila je danas da tzv. "studenti u blokadi" svojom izjavom da su već pobedili i da im ostaje jedino da na izborni dan odbrane pobedu, pokazuje da na izbore ne izlaze da bi se demokratski borili i istakla da građani ne treba da se plaše izbornog dana zato što će zahvaljujući jakim institucijama Srbije biti sačuvana volja građana.
Predsednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik izjavio je danas da je kandidat te stranke Savo Minić najbolji kandidat za predsednika Republike Srpske na predstojećim redovnim predsedničkim izborima.
Nakon blokaderskog skupa, koji se pokazao kao potpuni fijasko, budući da su jedva uspeli da skupe šaku jada, dežurni zgubidani su potpuno izgubili um i počeli da jezivo prete i vređaju.
Marija Pavković, ćerka pokojnog generala Nebojše Pavkovića, gostujući u Info jutru rekla je da je plakala dok je gledala scene sa aerodroma kada je avion sa telom generala Ratka Mladića stigao u Srbiju.
Informer televizija nastavila je celodnevnu dominaciju i u udarnom večernjem terminu - "Srpski dnevnik" bio je najgledanija televizijska emisija u Srbiji!
Televizija Informer bila je ubedljivo najgledanija tokom čitavog dana, a ogromnu pažnju publike privukao je program posvećen dolasku posmrtnih ostataka generala Ratka Mladića.
Arno Gujon, direktor Kancelarije za javnu i kulturnu diplomatiju gostujući u Info jutru govorio je o teškom položaju Srba na Kosovu i Metohiji, pa otkrio šta je njega privuklo da postane naš državljanin.
"Tojota Jaris" već godinama važi za jedan od automobila koji se kupuju kada su prioritet pouzdanost, mala potrošnja i jeftino održavanje, a činjenica da se danas može pronaći za oko 4.000 evra čini ga i te kako privlačnim izborom za one koji traže pouzdan polovnjak bez velikog ulaganja.
Na hrvatskom ostrvu Krk nastala je opšta polemika nakon što su ugostitelji navodno zamolili turiste iz Mađarske da napuste restoran jer su odlučili da naruče samo palačinke tokom večernje gužve.
Jedan službenik Odeljenja bezbednosti Herceg Novi uhapšen je zbog sumnje da je dostavljao fotografije odbeglom Milošu Medenici, nezvanično saznaje Portal RTCG od izvora iz Uprave policije. U toku je akcija u kojoj se traga za više osoba.
Smrt Save Đ. (64) iz Višnjićeva kod Šida, kojeg je 31. avgusta sin Jovan Đ. (43) zvani Bata posle svađe zbog glasne muzike polio benzinom i zapalio ostavila je Srbiju nemu.
Šestogodišnji dečak iz Gornjeg Vakufa poginuo je u naselju Dražev Dolac, na području opštine Gornji Vakuf, u prevrtanju kvada, potvrdio je za "Avaz" portparol policije MUP-a Srednjobosanskog kantona Muamer Karadža.
Film "Kum" pruža mnoge životne lekcije o moći, lojalnosti i porodici, koje su i danas relevantne za svakog ko želi da razume dinamiku uspeha i ljudskih odnosa.
Nezapamćeno i stravično višestruko ubistvo dogodilo se u gradu Atizapan de Saragosa u Meksiku, gde su vlasti u stanici policije i javnosti objavile jezive detalje masakra.
Američki glumac Nikolas Kejdž u predstojećem akcionom filmu "Fortitude" igra špijuna Duška Popova, po kome je britanski pisac Jan Fleming zasnovao lik čuvenog agenta Džejmsa Bonda.
Trend "feromonsko-maksirajućih" (pheromone-maxxing) aktivnosti se proširio na TikToku, u kojem tinejdžeri i mlađi muškarci izbegavaju tuširanje i dezodorans pre izlaska kako bi navodno bili privlačniji.
Barene paprike spadaju među one zimnice čiji nas miris i ukus odmah vraćaju u bakinu kuhinju. Nekada su se pripremale od prvih zrelih paprika koje bi stigle krajem leta, a ovaj tradicionalni recept i danas je omiljen u mnogim domaćinstvima.
Kineska tehnološka kompanija BajtDens , vlasnik platforme TikTok, obezbedila je kredit od 29,6 milijardi dolara (25,5 milijardi evra) od gotovo 30 banaka, koji će koristiti za finansiranje poslovanja i ulaganja u veštačku inteligenciju, objavio je danas Rojters.
Manekenka Stela Maksvel napravila je pravu pometnju na crvenom tepihu Filmskog festivala u Veneciji. Odevna kombinacija koju je ponela bila je glavna tema modnh kritičara.
Voditeljka Aleksandra Jeftanović podelila je sa pratiocima na Instagramu anegdotu da nakon što je ćerku Anu odvela na pregled pri napuštanju ordinacije nije platila.
Pevač Šaban Šaulić je imovinu vrednu nekoliko miliona evra ostavio supruzi, deci i unucima. Na spisku su se našli vila na Dedinju, tri stana, kuća u Krčedinu, imanje, kao i ušteđevina.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.