Nemačka mora ponovo da otvori ozbiljan politički i ekonomski dijalog sa Rusijom, a dalja pomoć Ukrajini ne sme da se pretvori u beskonačno trošenje novca poreskih obveznika bez jasne kontrole, poručio je predsednik Alternative za Nemačku Tino Hrupala.
Hrupala je ponovo zatražio promenu nemačke politike prema Moskvi, navodeći da Rusija pripada Evropi i da Berlin mora da ima dobre odnose sa njom. Njegove izjave nastavak su dugogodišnje linije AfD-a, koji se protivi sankcionom i vojnom kursu prema Rusiji i traži prekid politike koja je, prema njihovoj oceni, ozbiljno oslabila nemačku privredu.
- Rusija pripada Evropi. Za to ćemo se boriti - rekao je Hrupala na jednom od ranijih skupova AfD-a, uz zahtev da se obnovi saradnja sa Moskvom i da se nemačka politika vrati sopstvenim ekonomskim interesima, prenosi Velt.
Hrupala traži povratak ekonomskim vezama sa Moskvom
Hrupala tvrdi da je Nemačka, prekidom odnosa sa Rusijom i odustajanjem od jeftinog ruskog gasa, sama sebi nanela veliku štetu. U ranijem nastupu na „Maišbergeru“ poručio je da će Nemačka ponovo morati da uspostavi ekonomske kontakte sa Rusijom, jer je, kako je rekao, Rusija deo Evrope, a nastavak „vrednosne politike“ šteti nemačkom privrednom prostoru.
Takav stav u Berlinu izaziva oštre reakcije. Kritičari AfD-a tvrde da Hrupala time relativizuje ruski rat protiv Ukrajine i preuzima argumente Moskve. On, međutim, insistira da se Nemačka ne sme uvlačiti u trajnu konfrontaciju sa Rusijom i da bi prioritet nemačke politike trebalo da budu industrija, energenti i stabilnost u Evropi.
Ovo nije samo spoljnopolitička poruka, već i unutrašnja tema u Nemačkoj. AfD pokušava da rat u Ukrajini poveže sa rastom troškova života, skupom energijom, padom konkurentnosti nemačke industrije i nezadovoljstvom građana koji sve teže prihvataju nove pakete pomoći Kijevu.
Kritika pomoći Ukrajini i pitanje korupcije
Hrupala je posebno kritikovao finansijsku podršku Ukrajini, nazivajući tu zemlju jednom od najkorumpiranijih u Evropi. On tvrdi da nemački i evropski poreski obveznici imaju pravo da znaju gde završava njihov novac, posebno kada se kroz mehanizme Evropske unije Kijevu odobravaju desetine milijardi evra.
EU je krajem 2025. dogovorila paket od 90 milijardi evra za Ukrajinu za 2026. i 2027. godinu, kroz zajedničko zaduživanje 24 države članice, dok Mađarska, Slovačka i Češka nisu učestvovale u tom aranžmanu. Prema pisanju nemačkog lista Velt, novac je zamišljen kao zajam koji bi Ukrajina vraćala tek ako Rusija plati reparacije, dok bi zamrznuta ruska sredstva mogla da posluže kao garancija.
AfD taj model opisuje kao politički i fiskalno opasan. U saopštenju poslaničke grupe stranke navodi se da kancelar Fridrih Merc „rasipa nemački novac poreskih obveznika za rat bez izgleda“ i da će dugovi na kraju pasti na teret građana koji najvećim delom finansiraju budžet EU.
Hrupala zato traži mnogo strožu kontrolu trošenja sredstava. Njegov argument je jednostavan: ako Nemačka i EU šalju Kijevu ogromne iznose, javnost mora da zna ko upravlja tim novcem, gde završava i da li postoje mehanizmi koji sprečavaju zloupotrebe.
NATO bi trebalo da pomogne Ukrajini da svoje napade dronovima usmerava „u pravom pravcu“, izjavio je švedski premijer Ulf Kristerson, nakon serije incidenata u kojima su ukrajinske ili sumnjive ukrajinske bespilotne letelice ulazile u vazdušni prostor članica Alijanse.
Na teritoriji Ukrajine i dalje funkcioniše mreža zatvorenih laboratorija modernizovanih kroz program američkog Ministarstva odbrane, izjavio je vojni ekspert Igor Nikulin u autorskom tekstu za TASS, tvrdeći da su pojedini dokumenti otvorili pitanje rada sa uzročnicima tuberkuloze otpornim na antibiotike.
Realna opasnost od novog ruskog pritiska na Kijev iz pravca Belorusije ponovo je ušla u centar pažnje ukrajinskog vojnog i političkog vrha, nakon procena da Moskva pokušava da natera Aleksandra Lukašenka da se dublje uključi u rat protiv Ukrajine.
Kremlj nema informacije o navodnim pokušajima Alternative za Nemačku (AfD) da preko novih kanala uspostavi kontakte sa Moskvom, ali otvoreno pozdravlja stav te stranke da Nemačka treba da obnovi odnose sa Rusijom, izjavio je danas portparol ruskog predsednika Dmitrij Peskov.
Najviši ekonomski izaslanik ruskog predsednika Vladimira Putina Kiril Dmitrijev i rukovodstvo Alternative za Nemačku (AfD) počeli su pripreme za sastanak na kojem bi se razgovaralo o ponovnom pokretanju isporuka ruskog gasa Nemačkoj
Rusija bi mogla da pokuša da opravda udare na nemačke fabrike koje proizvode dronove velikog dometa za Ukrajinu pozivanjem na klauzulu Povelje UN o „neprijateljskim državama“, koja je nastala posle Drugog svetskog rata i nikada nije formalno izbrisana.
Nemačka planira da izdvoji gotovo 3,4 milijarde evra za američke krstareće rakete Tomahavk i kopnene lansere Tajfon, čime bi Bundesver prvi put dobio sopstvenu mobilnu raketnu sposobnost za udare na ciljeve udaljene više od 2.000 kilometara.
Nemački kancelar Fridrih Merc suočava se sa najtežom političkom krizom od dolaska na vlast – samo 16 meseci nakon preuzimanja funkcije u vrhu CDU već se razgovara o mogućoj promeni kancelara, dok u isto vreme Rusija na njega vrši pritisak zbog nepromišljenih izjava o ratu.
Evropu čekaju odlučujuće nedelje ili meseci u kojima će se, prema rečima nemačkog kancelara Fridriha Merca, odlučivati o očuvanju mira i slobode na kontinentu, dok je poručio da neće odustati od podrške Ukrajini uprkos sve težoj političkoj situaciji kod kuće.
Nemačka mora ponovo da kupuje jeftinu naftu i gas od Rusije i što pre da se uključi u mirovne pregovore sa Moskvom, poručila je kopredsednica Alternative za Nemačku (AfD) Alis Vajdel, čija je partija samo nekoliko dana ranije odnela ubedljivu pobedu na izborima u Saksoniji-Anhalt.
Ruska ambasada u Berlinu upozorila je da bi mesta razmeštanja nemačkih dalekometnih raketa usmerenih protiv Rusije mogla da postanu legitimni vojni ciljevi Moskve.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
NATO bi trebalo da pomogne Ukrajini da svoje napade dronovima usmerava „u pravom pravcu“, izjavio je švedski premijer Ulf Kristerson, nakon serije incidenata u kojima su ukrajinske ili sumnjive ukrajinske bespilotne letelice ulazile u vazdušni prostor članica Alijanse.
U napadu dronovima na Severski rejon Krasnodarskog kraja ima poginulih, dok je jedna osoba teško povređena i hospitalizovana, saopštio je gubernator regiona Venijamin Kondratjev.
Specijalizovano tužilaštvo u Hagu zatražilo je da se bivšem čelniku zločinačke UČK Hašimu Tačiju u slučaju ometanja pravde izrekne kazna od šest godina i da se ona ne uračuna u vreme koje je već proveo u pritvoru.
Bivši savetnik za nacionalnu bezbednost SAD Majkl Flin istakao je, u intervjuu za Euronews Srbija, da je predsednik Srbije Aleksandar Vučić sjajan i čovek i odličan lider.
Američki influenser Džoi Manarino, koji ima blizu 700.000 folovera na Instagramu, nedavno je boravio u Srbiji, a utiske iz naše zemlje podelio je sa svojim pratiocima, posebno izdvojivši politički kurs Srbije i predsednika Aleksandra Vučića, ali i njegov govor u Ujedinjenim nacijama.
Hrvatske vlasti ne prestaju sa otvoreno neprijateljskim potezima prema srpskom narodu, a najnoviji vid pritiska i udaranja po džepu naših građana obelodanio je direktor Informaciono-dokumentacionog centra "Veritas" Savo Štrbac!
Društvenim mrežama poput virusa proširio se hit snimak u kom autorka ironično predstavlja blokaderske bot-centre, apsurdne situacije i terminologiju svojstvenu za tzv. "studentsku listu".
Večeras je Exatlon napustio Pavle Bošković - Gazda Paja, kapiten Plavog tima koji je po završetku takmičenja održao govor koji je rasplakao sve njegove saigrače.
U Beogradu će zbog radova biti izmenjen režim saobraćaja na više gradskih ulica, uz povremene obustave i zauzeća kolovoza. Promene će obuhvatiti više opština, uključujući Vračar, Novi Beograd, Rakovicu i Zemun.
Redakcija Informera pitala je veštačku inteligenciju da nam sastavi idealnu kombinaciju za Loto sedmicu, pa je ona kao iz topa poslala da na listiće upišemo brojeve 4 ,7, 13, 19, 26, 32, 38.
Od devet polovnih automobila koje je policija nedavno oduzela muškarcu iz Tutina do vozila sa promenjenim identitetom i automobila koji su završavali rasklopljeni u delovima – četvorotočkaši su poslednjih godina u brojnim policijskim akcijama postajali važan trag i dokaz protiv osumnjičenih.
Suđenje odgovornima u Domu Ivanović nastavljeno je saslušanjem svedoka terete se za teško delo protiv opšte sigurnosti nakon požara u kojem je poginulo 11 ljudi.
Policija u Vranju, podneće Osnovnom javnom tužilaštvu u tom gradu, krivičnu prijavu u redovnom postupku protiv V. S. (54) iz ovog grada, zbog sumnje da je izvršio krivično delo nedozvoljen promet akciznih proizvoda.
Maloletnik je povređen u tuči koja se dogodila u Prvomajskoj ulici, u blizini Altun-alem džamije u Novom Pazaru. Prema prvim informacijama, više osoba napalo je mladića, koji je potom zbrinut u Opštoj bolnici Novi Pazar.
Nadležni sud kaznio je sa hiljadu evra i četiri meseca zabrane upravljanja vozilom O.S. (45), jer je vozila pod dejstvom 2,47 promila alkohola u krvi, saopšteno je iz Uprave policije.
Glumac Tom Kruz šokirao je javnost detaljima sa snimanja svog predstojećeg filma "Digger", otkrivši kako je uspeo da iscrpljujući proces nanošenja komplikovane protetske šminke skrati sa neverovatnih šest sati na manje od sat vremena.
Produžni kablovi su praktični, ali električari upozoravaju da kućne aparate velike snage, poput grejalica, klima uređaja, frižidera i mikrotalasnih rerni uključujete isključivo u utičnicu.
Bivši voditelj RTS-a Igor Karadarević oglasio se nakon saobraćajne nesreće koju je doživeo pre četiri dana i ispričao kako se osećao dok mu je život prolazio ispred očiju.
Pevačica Marija Šerifović otputovala je na Bali, odakle se oglasila na društvenim mrežama i sa svojim pratiocima podelila emotivno razmišljanje o životu, potrebi za kontrolom i važnosti puštanja stvari.
Pevačica Tamara Milutinović pojavila se na humanitarnom koncertu organizovanom za pomoć koleginici Bilji Vešović i tom prilikom je govorila o važnosti humanitarnog rada.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.