Nemačka mora ponovo da otvori ozbiljan politički i ekonomski dijalog sa Rusijom, a dalja pomoć Ukrajini ne sme da se pretvori u beskonačno trošenje novca poreskih obveznika bez jasne kontrole, poručio je predsednik Alternative za Nemačku Tino Hrupala.
Hrupala je ponovo zatražio promenu nemačke politike prema Moskvi, navodeći da Rusija pripada Evropi i da Berlin mora da ima dobre odnose sa njom. Njegove izjave nastavak su dugogodišnje linije AfD-a, koji se protivi sankcionom i vojnom kursu prema Rusiji i traži prekid politike koja je, prema njihovoj oceni, ozbiljno oslabila nemačku privredu.
- Rusija pripada Evropi. Za to ćemo se boriti - rekao je Hrupala na jednom od ranijih skupova AfD-a, uz zahtev da se obnovi saradnja sa Moskvom i da se nemačka politika vrati sopstvenim ekonomskim interesima, prenosi Velt.
Hrupala traži povratak ekonomskim vezama sa Moskvom
Hrupala tvrdi da je Nemačka, prekidom odnosa sa Rusijom i odustajanjem od jeftinog ruskog gasa, sama sebi nanela veliku štetu. U ranijem nastupu na „Maišbergeru“ poručio je da će Nemačka ponovo morati da uspostavi ekonomske kontakte sa Rusijom, jer je, kako je rekao, Rusija deo Evrope, a nastavak „vrednosne politike“ šteti nemačkom privrednom prostoru.
Takav stav u Berlinu izaziva oštre reakcije. Kritičari AfD-a tvrde da Hrupala time relativizuje ruski rat protiv Ukrajine i preuzima argumente Moskve. On, međutim, insistira da se Nemačka ne sme uvlačiti u trajnu konfrontaciju sa Rusijom i da bi prioritet nemačke politike trebalo da budu industrija, energenti i stabilnost u Evropi.
Ovo nije samo spoljnopolitička poruka, već i unutrašnja tema u Nemačkoj. AfD pokušava da rat u Ukrajini poveže sa rastom troškova života, skupom energijom, padom konkurentnosti nemačke industrije i nezadovoljstvom građana koji sve teže prihvataju nove pakete pomoći Kijevu.
Kritika pomoći Ukrajini i pitanje korupcije
Hrupala je posebno kritikovao finansijsku podršku Ukrajini, nazivajući tu zemlju jednom od najkorumpiranijih u Evropi. On tvrdi da nemački i evropski poreski obveznici imaju pravo da znaju gde završava njihov novac, posebno kada se kroz mehanizme Evropske unije Kijevu odobravaju desetine milijardi evra.
EU je krajem 2025. dogovorila paket od 90 milijardi evra za Ukrajinu za 2026. i 2027. godinu, kroz zajedničko zaduživanje 24 države članice, dok Mađarska, Slovačka i Češka nisu učestvovale u tom aranžmanu. Prema pisanju nemačkog lista Velt, novac je zamišljen kao zajam koji bi Ukrajina vraćala tek ako Rusija plati reparacije, dok bi zamrznuta ruska sredstva mogla da posluže kao garancija.
AfD taj model opisuje kao politički i fiskalno opasan. U saopštenju poslaničke grupe stranke navodi se da kancelar Fridrih Merc „rasipa nemački novac poreskih obveznika za rat bez izgleda“ i da će dugovi na kraju pasti na teret građana koji najvećim delom finansiraju budžet EU.
Hrupala zato traži mnogo strožu kontrolu trošenja sredstava. Njegov argument je jednostavan: ako Nemačka i EU šalju Kijevu ogromne iznose, javnost mora da zna ko upravlja tim novcem, gde završava i da li postoje mehanizmi koji sprečavaju zloupotrebe.
NATO bi trebalo da pomogne Ukrajini da svoje napade dronovima usmerava „u pravom pravcu“, izjavio je švedski premijer Ulf Kristerson, nakon serije incidenata u kojima su ukrajinske ili sumnjive ukrajinske bespilotne letelice ulazile u vazdušni prostor članica Alijanse.
Na teritoriji Ukrajine i dalje funkcioniše mreža zatvorenih laboratorija modernizovanih kroz program američkog Ministarstva odbrane, izjavio je vojni ekspert Igor Nikulin u autorskom tekstu za TASS, tvrdeći da su pojedini dokumenti otvorili pitanje rada sa uzročnicima tuberkuloze otpornim na antibiotike.
Realna opasnost od novog ruskog pritiska na Kijev iz pravca Belorusije ponovo je ušla u centar pažnje ukrajinskog vojnog i političkog vrha, nakon procena da Moskva pokušava da natera Aleksandra Lukašenka da se dublje uključi u rat protiv Ukrajine.
Rusija bi mogla da počne da bombarduje fabrike oružja i bespilotnih letelica na teritoriji Nemačke i drugih članica NATO-a, ukoliko proceni da Zapad nastavlja da učestvuje u napadima na rusku teritoriju, upozorio je penzionisani brigadni general Bundesvera Erih Vad, nekadašnji vojni savetnik nemačke kancelarke Angele Merkel.
Dve nemačke opozicione stranke, Alternativa za Nemačku (AfD) i Savez BSW, pokrenule su zajedničku inicijativu za ukidanje sankcija Rusiji i obustavljanje finansijske pomoći Ukrajini, nakon što je američki predsednik Donald Tramp postigao dogovor sa Vladimirom Putinom o isporukama ruskog dizela.
Poljska je pokrenula specijalnu bezbednosnu operaciju na granici sa ruskom Kalinjingradskom oblašću, uz angažovanje policijskih, protivterorističkih i vojnih snaga, dok se u Varšavi zaoštrava sukob premijera Donalda Tuska i predsednika Karola Navrockog.
U tajnim zatvorima za mučenje u Ukrajini, prema tvrdnjama proruskog pokreta otpora iz Odese, umire približno svaki peti zatočenik, a broj žrtava dodatno uvećavaju ubistva izvršena po posebnom nalogu.
Nebo iznad Kramatorska na istoku Ukrajine bilo je obasjano jarkim crvenim odsjajem zbog čega su mnogi Ukrajinci u Donjeckoj oblasti počeli da strahuju od nuklearnog udara.
Ukrajinski oficir Denis Jaroslavski izazvao je veliku pažnju tvrdnjom da je načelnik ruskog Generalštaba Valerij Gerasimov izdao naređenje da se unište svi mostovi preko Dnjepra, dok bi Kijev, Harkov i Odesa tokom zime mogli da postanu nepodobni za život.
Rusija bi mogla da izvede napade dronovima na teritoriju neke od članica NATO-a kako bi proverila da li su Sjedinjene Američke Države spremne da vojno zaštite evropske saveznike, upozorila je Lijana Fiks, stručnjak za spoljnu i bezbednosnu politiku američkog Saveta za spoljne odnose.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov oštro je odgovorio na pitanje zbog čega Moskva ne dozvoljava evropskim predstavnicima da učestvuju u mirovnim pregovorima o Ukrajini u Abu Dabiju, iako su brojne evropske delegacije već doputovale u Ujedinjene Arapske Emirate.
Sjedinjene Američke Države ne očekuju da će Rusija i Ukrajina postići mirovni sporazum tokom pregovora u Abu Dabiju 10. i 11. novembra, ali veruju da postoji realna mogućnost za značajan napredak ka okončanju rata.
Ruska vojska izvela je tokom noći snažne napade na ukrajinsku energetsku infrastrukturu i brodove u Crnom moru, pogodivši, prema saopštenju Ministarstva odbrane Rusije, četiri trafostanice u centralnoj Ukrajini i tri plovila koja su prevozila gorivo, oružje i vojnu opremu za OSU.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
NATO bi trebalo da pomogne Ukrajini da svoje napade dronovima usmerava „u pravom pravcu“, izjavio je švedski premijer Ulf Kristerson, nakon serije incidenata u kojima su ukrajinske ili sumnjive ukrajinske bespilotne letelice ulazile u vazdušni prostor članica Alijanse.
Specijalne jedinice brojnih zapadnih zemalja već deluju na teritoriji Ukrajine, a njihovo angažovanje moglo bi da izazove direktan sukob Rusije i NATO-a mnogo većih razmera, upozorio je Nikolaj Bordjuža, bivši generalni sekretar Organizacije ugovora o kolektivnoj bezbednosti (ODKB).
Aleksandar Vučić, lider opozcije, rekao je večeras za Informer TV da je "Studentska lista" tražila 50 dosijea zaposlenih na RTS-u, naglasivši da se to nije dešavalo od vremena Gestapoa.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević, govoreći o dešavanjima u Srbiji i hapšenju dvojice vlasnika kompanije "Millenijum tim", ukazao je na zastrašivanje i pritiske koje sprovode predstavnici nove vlasti.
Predsednik Francuske Emanuel Makron priredio je svečanu večeru za šefove delegacije Pariskog mirovnog foruma, a svečani doček priređen je i za v.d. predsednika Republike Srbije Anu Brnabić.
Aleksandar Vučić, lider opozcije, rekao je večeras za Informer TV da je "Studentska lista" tražila 50 dosijea zaposlenih na RTS-u, naglasivši da se to nije dešavalo od vremena Gestapoa.
Lider opozicije Aleksandar Vučić uključio se danas telefonskim putem uživo u Kolegijum Informera gde je govorio o aktuelnim političkim dešavanjima, ali i o merama REM-a protiv naše televizije.
Lider opozicije Aleksandar Vučić poručio je da će, uprkos svim pritiscima i izazovima sa kojima se država suočava, plate i penzije biti redovno isplaćivane i da će država obezbediti sredstva za izmirivanje svih obaveza prema građanima, ističući da je novoizabrana vlast, umesto bavljenja tim pitanjima, usmerena na političke obračune.
Dok se ne formira Vlada, i ne vidimo njihove dalje ekonomske poteze, kurs će imati odstupanja, a prodaja stranih valuta biće na minimumu, upozoravaju ekonomisti!
Niška policija saopštila je nedavno da je muškarac (66) iz jednog sela u okolini Gadžinog Hana uhapšen zbog sumnje da je obljubio dvanaestogodišnju devojčicu iz istog mesta, a krajem septembra zbog obljube iste devojčice uhapšen je i muškarac (46) iz Niša.
Žena (65) iz Skoplja uhapšena je nakon što je tokom kontrole paketa koji je donela sinu u zatvor "Idrizovo" pronađena marihuana, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova Severne Makedonije, piše Sloboden pečat.
Viši sud u Podgorici izrekao je prvostepene presude kojima su odbegli šef kriminalne organizacije Radoje Zvicer (44) i policajac Ljubo Milović osuđeni na 40, odnosno 19 godina zatvora, dok je operativac Agencije za nacionalnu bezbednost (ANB) Petar Lazović dobio 20 godina robije, zbog optužbe da je bio deo kriminalne organizacije "kavačkog" klana.
Poznati britanski kuvar i televizijska zvezda Gordon Remzi proslavio je 60. rođendan, a ulazak u novu deceniju života obeležio je na potpuno neočekivan način.
Masaža stopala sve više privlači pažnju parova, a nežni dodiri na određenim delovima tabana mogu da doprinesu opuštanju, bliskosti i zanimljivijoj predigri.
Kajli Džener još jednom je uspela da se nađe u epicentru svetskih medijskih dešavanja. Raspametila je svoje pratioce na društvenim mrežama smelim fotografijama koje su za samo nekoliko minuta zapalile internet.
Crveno vino više ne bi trebalo smatrati sredstvom za očuvanje zdravlja srca. Vodeći kardiolozi poručuju da alkohol nosi rizike bez obzira na količinu, a evo šta je zaista dobro za vaše kardiovaskularno zdravlje.
Učesnica rijalitija Marija Kulić žestoko je oplela po Ivanu Marinkoviću nakon sinoćnjeg "Pretresa nedelje sa Milanom Miloševićem", tokom kojeg je ponovo otvorena tema njegovog narušenog odnosa sa bivšom partnerkom Miljanom Kulić, ali i njenom porodicom.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.