Ruski predsednik Vladimir Putin odgovorio je na pitanje o pismu ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog.
"Još juče mi je portparol Peskov pokazao pismo, ali tek danas sam uspeo da ga pogledam. Nekoliko stvari je na koje skrećem pažnju. Najpre je Zelenski skrenuo pažnju na moje godine. Čini mi se da u mojim godinama, mnogi lideri obavljaju svoje funkcije, nije stvar u godinama. Glavno je koliko čovek ima energije", poručio je Putin na plenarnoj sednici Svetskog ekonomskog foruma u Sankt Peterburgu.
Putin je objasnio da, bez izbora, ostajanje na predsedničkom mestu se naziva uzurpiranjem vlasti, a to uzurpacija vlasti je krivično delo.
Putin je posebno apostrofirao važnost suvereniteta u današnjem svetu.
Sposobnost države da obezbedi sopstveni suverenitet je ključni faktor koji određuje njen položaj u globalnom ekonomskom sistemu i njeno globalno liderstvo, rekao je Putin.
"Ne bi bilo preterivanje reći da je trka za suverenitet počela da se odvija i dobija na zamahu", kazao je Putin.
Putin je napomenuo da koncept "suvereniteta" znači "biti jači i pametniji" i zahteva efikasnost.
"Suverenitet znači biti jači i, naglašavam, pametniji, što znači preciznije upravljati resursima i efikasnije ulagati, uključujući i u tehnološki razvoj. Naglašavam: istinski suverenitet zahteva efikasnost. Ne možemo reći: 'Mi smo suvereni, pa možemo da radimo stvari uz visoke troškove, sporo ili nezgodno.' Naprotiv, moramo biti maksimalno proaktivni i efikasni u svim oblastima našeg rada", naglasio je šef države.
Putin je naglasio i da je Rusija svetski lider u nuklearnoj energiji, sa udelom u projektima koji prelazi 80 odsto.
"Mi smo takođe lider u tako složenoj oblasti kao što je nuklearna energija. Više od 80 odsto projekata izgradnje nuklearnih elektrana na globalnom tržištu se realizuje uz učešće Rosatoma . Više od 80 odsto je značajna brojka", rekao je Vladimir Putin na plenarnoj sednici Svetskog ekonomskog foruma u Sankt Peterburgu, prenosi RIA Novosti.
On je takođe upozorio da bi deficit saveznog budžeta Rusije mogao da "poraste" do kraja ove godine, ali će, kako je naveo, i dalje biti niži nego zapadnim zemljama.
"Budžetski deficit EU u 2025. godini biće 3,1 odsto BDP-a. Najveći deficiti u zemljama poput Poljske su 3,7 odsto BDP-a, Belgije 5,2 odsto, Francuske 5,1 odsto i Sjedinjenih Država 5,9 odsto. Deficit Rusije je 2,6 odsto. Možda će se povećati do kraja ove godine, ali će i dalje biti niži nego u drugim industrijalizovanim zemljama", rekao je Putin.
Kako je naveo, ekonomski rast u Rusiji mora da bude praćen nižom inflacijom, koja već usporava i do kraja godine će se približiti 5,2 odsto.
"Važno je da ekonomski rast bude uravnotežen, zasnovan na domaćoj tražnji, i kombinovan sa kontinuiranim padom inflacije. Ona je usporena i nastavlja da opada... Prognoza inflacije ove godine se približava 5,2 odsto", rekao je Putin.
Prema njegovim rečima, Zapad traži izgovore da uvede ograničenja zemljama kako bi sprečio konkurenciju, a za Rusiju je situacija u Ukrajini postala takav izgovor.
Stopa nezaposlenosti jedna od najnižih!
"Razumemo da je problem nelojalna konkurencija. Razlozi mogu biti različiti i uvek će se naći. Kao u našem slučaju, sukob u Ukrajini", rekao je Putin.
Takođe, dodao je, stopa nezaposlenosti u Rusiji je jedna od najnižih među industrijalizovanim zemljama, sa samo 2,2 odsto, što je, kako je naveo, "veoma dobar rezultat u poređenju sa drugim razvijenim zemljama".
Ruski lider je istakao da, u napetim i izazovnim uslovima, Rusija jača svoj suverenitet i širi krug partnera. Putin je napomenuo da pritisak na Rusiju i dalje postoji, ali je ona razvila nova partnerstva.
"Pritisak na našu zemlju ostaje, ali istovremeno imamo više prostora za manevrisanje. Pojavila su se nova partnerstva, nova finansijska i tehnološka rešenja i razvijamo perspektivnija tržišta", rekao je ruski lider.
Međunarodni ekonomski forum u Sankt Peterburgu održava se od 3. do 6. juna.
Ruski predsednik Vladimir Putin pročitao je pismo Volodimira Zelenskog, saopštio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov na marginama Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma (SPIEF).
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je danas da verovatnoća sastanka ruskog i američkog predsednika, Vladimira Putina i Donalda Trampa ovog leta iznosi 50 odsto.
Ministar spoljnih poslova Nemačke, Johan Vadeful, pozvao je ruskog predsednika, Vladimira Putina, da pokrene pregovore o miru u Ukrajini uz učešće Evrope, prenose nemački mediji.
U Sankt Peterburgu se nastavlja Međunarodni ekonomski forum, a ključni događaj čitavog foruma je današnja plenarna sednica na kojoj će se obratiti predsednik Rusije Vladimir Putin.
Ruski zagovornici najtvrđe linije traže od predsednika Rusije Vladimira Putina da odustane od diplomatije i drastično pojača rat protiv Ukrajine, piše Rojters, posle serije ukrajinskih napada dronovima na Moskvu, Sankt Peterburg i Krim, kao i smrtonosnih napada na putničke autobuse.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruski predsednik Vladimir Putin pročitao je pismo Volodimira Zelenskog, saopštio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov na marginama Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma (SPIEF).
Rusija bi zahvaljujući naglom rastu proizvodnje i stotinama novih nalazišta mogla da dodatno učvrsti položaj među najvećim svetskim proizvođačima zlata, a prema zvaničnim procenama Moskve ove godine bi mogla da dostigne čak 500 tona.
Blokader sa dna kace i osvedočeni narkoman Petar Đurić, čiji su snimci kako šmrče kokain masovno deljeni na društvenim mrežama, a koji se predstavlja za nekakvog borca za bolju Srbiju ispred svog pokreta "Ćale, ovo je za tebe", izazvao je skandal na Slaviji, u srcu Beograda.
Nakon vesti da se poznata glumica Bojana Maljević povukla sa najavljene studentske liste i u pismu objasnila svoje razloge, u redovima blokadera i lažne elite nastala je opšta histerija. Krenula je najprizemnija moguća kampanja pljuvanja, vređanja i najstrašnijeg linča protiv sopstvene saborkinje.
Blokaderi se nalaze u totalnom rasulu - posle rata koji je među njima buknuo zbog Regulatornog tela za elektronske medije (REM), eksplodirao je novi sukob i zbog novoobjavljenog istraživanja CRTE u koji su se uključili i propali košarkaš Vladimir Štimac i tajkun Dragan Đilas, predsednik Stranke slobode i pravde (SSP).
Univerzitetski klinički centar Niš reagovao je u najkraćem roku kako bi pomogao povređenim Nišlijama u teškoj saobraćajnoj nesreći u Crnoj Gori, poručio je direktor UKC Niš, dok. dr Milan Lazarević.
Ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Milica Đurđević Stamenkovski poručila je da su Zavetnici uz predsednika Srbije Aleksandra Vučića.
Kod tvrđave Arza, u blizini Žanjica, ponovo je primećena riba lav. Stručnjaci upozoravaju kupače da joj se ne približavaju i da je nikako ne dodiruju, jer njen ubod može biti veoma opasan i izazvati ozbiljne zdravstvene tegobe.
16. jul je te daleke 1960. godine. U tadašnjoj Jugoslaviji su počeli letnji odmori i odabir velike fotografije za ilustraciju naslovne strane „Večernjih Novosti“ tog dana bio je adekvatan: grupe veselih žena i muškaraca u čamcu na vesla, u kupaćim kostimima.
Kada dođe vreme za letnje odmore ili kratke, vikend predahe sve više porodica, parova i avanturista otkriva šta Srbija ima šta da ponudi, pa biraju jezera umesto mora.
Pripadnici beogradske policije brzo su reagovali i u ponedeljak na Voždovcu uhapsili B. C. (40) zbog sumnje da je u stanju teškog pijanstva fizički napao svoju bivšu suprugu, a potom divljački nasrnuo i na njenu sestru koja je pokušala da je zaštiti.
Stravično dvostruko ubistvo potreslo je danas stanovnike sarajevskog naselja Hrasnica, gde su u nezapamćenoj porodičnoj tragediji život izgubili muškarac i žena, a sumnja se da ih je ubio član porodice.
Sudija za istragu prihvatio je predlog Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru i odredio pritvor Lj. M. iz Kotora, osumnjičenom da je kao vozač izazvao saobraćajnu nezgodu koja se u nedelju dogodila u mestu Lipci. Tužilaštvo je pokrenulo istragu kako bi bile utvrđene sve okolnosti nesreće.
Dečak (15) napadnut u sredu uveče oko 23.30 časova u parku kod Medicisnke škole u Novom Sadu, zadobio je teške povrede na licu i glavi i nalazi se na intenzivnoj nezi.
Visoke temperature i letnje večeri idealna su prilika za maratonsko gledanje filmova, a Netfliks je ovog leta obogatio ponudu naslovima za svačiji ukus.
Loren Vol iz Sjedinjenih Američkih Država našla se u centru pažnje na društvenim mrežama nakon što je tokom leta odlučila da pojede obrok koji je pripremila kod kuće.
Tokom letnjih vrućina sve više žena bira laganu i prozračnu odeću koja pruža maksimalnu udobnost, pa im je materijal jedan od najbitnijih stavki. Zato žene masovno biraju muslin.
Spoj mekanog domaćeg testa, bogatog nadeva i zapečenog sira čini punjeno pica pecivo savršenim izborom za svaki obrok. Priprema nije komplikovana, a rezultat je toliko ukusan da će nestati sa stola dok je još topao.
Pesak izložen jakom suncu može dostići temperaturu koja izaziva bolne opekotine na jastučićima šapa, zbog čega je važno preduzeti nekoliko jednostavnih mera kako bi šetnja ostala bezbedna i prijatna za vašeg ljubimca.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.