Rusija testira nove sposobnosti u svemiru koje bi mogle da ometaju GPS signal iznad Evrope, pišu zapadni mediji, pozivajući se na istraživanje stručnjaka sa Univerziteta Teksas u Ostinu i Univerziteta Stanford.
Sumnje su se pojavile posle niza kratkih, ali neobično širokih poremećaja GPS signala. Svaki incident trajao je manje od deset sekundi, ali je zahvatao ogroman prostor — od Španije i Poljske, preko Atlantika, do Grenlanda i delova Kanade, piše britanski Ekspres.
Upravo zbog te širine istraživači smatraju da izvor smetnji verovatno nije bio na zemlji, već u orbiti.
Sumnja pala na ruske satelite
Prema studiji koja je objavljena kao naučni rad pre stručne recenzije, poremećaji su povezani sa ruskim satelitima iz sistema ranog upozoravanja, a posebno se pominje Kosmos 2546.
Posebno je zanimljivo što su smetnje registrovane u delu radio-frekventnog spektra koji koristi GPS. To je otvorilo pitanje da li Moskva samo testira sistem, i to dovoljno kratko da ne izazove veliku krizu, ali dovoljno jasno da pokaže šta može.
GPS nije samo mapa u telefonu
Na Zapadu zato raste zabrinutost, jer GPS nije važan samo za navigaciju u automobilima i avionima. Od njega zavise berze, bankarski sistemi, pomorski saobraćaj, elektroenergetske mreže, logistika, telekomunikacije i precizno merenje vremena.
Ako bi neko ciljano poremetio GPS na širokom prostoru, posledice ne bi bile samo tehnički kvar. Mogle bi da se osete u transportu, trgovini, finansijama i energetici.
Zato se priča o ruskim satelitima više ne posmatra kao naučna zanimljivost, već kao moguće novo polje strateškog sukoba.
Rat se tiho seli u orbitu
Zapadni stručnjaci zasad ne tvrde da je Rusija već izvela pravi napad na evropsku infrastrukturu. Deo njih upozorava da zaključci još moraju da prođu dodatnu proveru i da nije potpuno jasno da li su smetnje namerne ili posledica drugih aktivnosti satelita.
Ali sama mogućnost je dovoljna da izazove uzbunu.
Ako se potvrdi da Moskva može da ometa GPS iz svemira, to bi značilo da se elektronski rat podiže na novi nivo. Više ne bi bilo reči samo o zemaljskim ometačima kod granice, već o satelitima koji mogu da pokriju pola kontinenta.
U tom slučaju, Evropa bi morala da razmišlja ne samo o raketama, dronovima i PVO sistemima, već i o zaštiti signala bez kojih moderna ekonomija ne može normalno da funkcioniše.
Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko izjavio je da rat u Ukrajini i sukobi na Bliskom istoku mogu da budu završeni već ove godine, ukoliko za to bude postojala politička volja nekoliko ključnih lidera.
Rusija ubrzano jača svoju niskoorbitalnu satelitsku grupu, koja bi trebalo da pomogne vojsci u borbi protiv ukrajinskih dronova i omogući upravljanje teškim bespilotnim letelicama, izjavio je Vladimir Putin na sastanku sa veteranima Specijalne vojne operacije.
Ukrajinskim telegram kanalima širi se tvrdnja da je Rusija zvanično upozorila SAD i partnere da će između 11. i 14. juna izvesti udar „orešnikom“ po Ukrajini, ali za sada nema javne potvrde da je takvo upozorenje zaista objavljeno.
Dok je pažnja evropske javnosti usmerena na druge krize, Rusija uz granice severne Evrope i Baltika ubrzano gomila vojsku, širi baze i premešta tehniku, što u NATO-u sve otvorenije tumače kao pripremu za najgori scenario.
Američki vojni vrh sve pažljivije gleda ka orbiti, jer Rusija, prema zapadnim procenama, razvija sisteme koji ne moraju da obore satelit da bi napravili ozbiljnu štetu — dovoljno je da ga prate, zaslepe, ometaju ili u pravom trenutku izbace iz igre.
Rusija ne može da dođe do odlučujuće prednosti na frontu dok ukrajinska vojska ima stabilnu vezu preko sistema Starlink, ocenio je osnivač Cargrada Konstantin Malofejev, tvrdeći da je upravo satelitska mreža Ilona Maska postala jedno od najvažnijih oružja Kijeva.
Moguće primirje u Ukrajini Zapad i Oružane snage Ukrajine iskoristili bi za predah, obnovu i pripremu novog udara, dok bi ruska vojska rizikovala opasno opuštanje, ocenio je vojni analitičar Mihail Zvinčuk, autor projekta „Ribar“.
Ruski predsednik Vladimir Putin potpisao je ukaz kojim se brojnost Oružanih snaga Rusije povećava na 2.399.130 ljudi, od čega će 1.510.000 biti vojna lica.
Kramatorsk, jedan od najvažnijih industrijskih gradova istočne Ukrajine, ulazi u novu fazu rata: dok se ruske snage približavaju, deo fabrika već seli proizvodnju na krajnji zapad zemlje.
Ruski predsednik Vladimir Putin priznao je da ruske snage u Ukrajini ne napreduju brzinom kojom bi Moskva želela, ali je poručio da se front ipak pomera „korak po korak“ i da će Rusija pojačati udare na ukrajinsku infrastrukturu.
Na nebu iznad Ukrajine pojavili su se prvi snimci leta novog ruskog drona „geran-5“, mlazne kamikaza letelice koja se opisuje kao jeftinija verzija krstareće rakete.
Mogući novi udar ruskim „orešnikom“ izazvao je ozbiljnu uzbunu u Ukrajini, jer se sve više govori da bi ta raketa prvi put mogla da bude upotrebljena sa pravim bojevim punjenjem, a ne samo kao demonstracija sile.
Predsednik Rusije Vladimir Putin smenio je dosadašnjeg rukovodioca Kancelarije predsednika Ruske Federacije Andreja Kazakova i na njegovo mesto postavio Aleksandra Matvejeva.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko izjavio je da rat u Ukrajini i sukobi na Bliskom istoku mogu da budu završeni već ove godine, ukoliko za to bude postojala politička volja nekoliko ključnih lidera.
Rusija i Indija nastavljaju da produbljuju svoje strateško partnerstvo, a iz Moskve stižu poruke o visokom nivou međusobnog poverenja i saradnje. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov posebno je istakao ulogu indijskog premijera Narendre Modija.
Privremeno vršenje predsedničke funkcije moglo bi da traje najduže tri meseca, dok bi novi predsednički izbori morali da budu raspisani u roku od 90 dana.
Novinarka Ljiljana Smajlović gostovala je na Euronews-u kod Minje Miletić, gde je između ostalog govorila i o taktici blokadera usmerenoj na ljude koji odbijaju da se politički opredele.
Crna Gora najveći je srpski poraz u 20. veku jer tamo smo zbog jugoslovenstva i beogradske uskogrudosti izgubili od jedne klike koju ne podržava ni 250.000 birača, piše profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu Čedomir Antić za "Kompas".
"ProGlas" je organizovao svoju tribinu večeras u Minhenu u Nemačkoj, a pored slabe posete, ostaće upamćen i po izjavi jednog čoveka koji tvrdi da jedna stranka stoji iza toga.
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" otkrili smo vam kakav je to javni blam doživeo revolucionar u pokušaju Savo Manojlović, gde voli da sedi advokat blokader Božo Prelević, čime se u slobodno vreme bavi glumac blokader Tika Stanić, na koji način se opušta penzionisani policijski general-pukovnik Goran Radosavljević Guri…
Voditeljka Informer TV Andrea Veskov uputila je javno izvinjenje Privrednoj pravnoj akademiji iz Novog Sada i njenom rektoru prof dr Milanu Počuči zbog pogrešno interpretiranog stava u vezi sa tom institucijom u poslednjem izdanju emisije Paralela.
U Srbiji će biti promenljivo oblačno vreme sa sunčanim intervalima i malo toplije, a samo se u Vojvodini i u brdsko-planinskim predelima južne i istočne Srbije tek ponegde očekuje kratkotrajna kiša. Temperature od 9 do 26 stepeni.
Od danas do 3. juča doći će do promena u radu linija javnog prevoza, zbog radova na redovnom održavanju u Ulici gospodara Vučića na opštini Zvezdara, rekli su iz Sekretarijata za javni prevoz.
Policija u Zrenjaninu, po nalogu Višeg javnog tužilaštva iz tog grada, uhapsila je J. M. (50) iz Novog Sada, zbog sumnje da je izvršio krivična dela neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga i nedozvoljen promet akciznih proizvoda.
Državljanka Srbije M.G. (40) preminula je od povreda zadobijenih u saobraćajnoj nesreći koja se danas dogodila u mestu Kuside, iznad Slanog jezera kod Nikšića. Od M. su se oprostili brojni poznanici i prijatelji, a emotivnu poruku povodom njene prerane smrti objavila je i stranica Loznica Grad na svom Fejsbuk profilu.
Kada se dvoje ljudi spoji u emotivnu vezu, društvo obično očekuje stvaranje zajedničkog života, porodice ili utočišta. Međutim, kriminologija poznaje i onu drugu, najmračniju stranu ljudske psihe – fenomen poznat kao "folie à deux" ili ludilo u dvoje.
Nadležni državni organi proveravaju da li su falsifikovane diplome i druga obrazovna dokumenta korišćeni kao validne isprave prilikom zapošljavanja, napredovanja u službi i ostvarivanja različitih prava, a ukoliko se sumnje potvrde, uslediće njihovo hitno poništavanje.
Potpisivanjem ugovora vrednog 20 miliona dinara, Ministarstvo kulture je kroz ovogodišnji konkurs "Gradovi u fokusu 2026" omogućilo Apatinu izgradnju kompletnih instalacija i završne građevinsko-arhitektonske radove na Kući "Turski", odnosno budućem apatinskom muzeju.
Glumica Ivana Dudić ozbiljno je zabrinula sve svoje pratioce na društvenim mrežama kada je objavila fotografiju na kojoj se jasno vide jezive modrice i ogrebotine po celom licu.
Čuveni britanski slikar Dejvid Hokni, jedan od najuticajnijih i najvažnijih umetnika 20. i 21. veka, preminuo je u 88. godini, zvanično je saopštila njegova predstavnica za javnost.
Kada nemate mnogo vremena za sređivanje, viralni trik pravljenja lokni može vam pomoći da za samo nekoliko minuta napravite lepršave talase koji izgledaju kao da ste upravo izašli iz frizerskog salona.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.