Noa Kriger, nemački desničar čečenskog porekla i član Alternative za Nemačku (AfD), otišao je u zonu Specijalne vojne operacije, nakon što je prethodno boravio u Groznom i tamo čečenskim zvaničnicima poklanjao bodeže Luftvafea sa kukastim krstom.
Prema navodima ruskih izvora, njegovo pravo ime je Murad Dadajev, a u Nemačkoj se predstavlja kao prvi Čečen koji je ušao u tamošnju politiku kroz redove desničarske partije AfD.
Foto: printscreen
Kriger je sada objavljen na snimcima i fotografijama u vojnoj uniformi i panciru, sa oznakom na kojoj piše: „Mi smo Rusi, s nama je Bog“. Kao lokacija je navedeno područje Bahmuta.
Od nemačke politike do ruskog fronta
Slučaj je privukao pažnju jer se radi o politički neobičnoj figuri: Čečen koji živi i deluje u Nemačkoj, član je AfD-a, a sada se pojavio u zoni borbenih dejstava na strani Rusije.
Foto: printscreen
Dadajev, odnosno Noa Kriger, ranije je sebe predstavljao kao prvog Čečena u nemačkoj politici. Njegov politički profil vezan je za desni spektar u Nemačkoj, a sada je dodatno pojačan odlaskom na front u Ukrajini.
Prema dostupnim navodima, pre odlaska u zonu borbi posetio je Grozni, glavni grad Čečenije, gde se sastao sa tamošnjim zvaničnicima.
Pokloni sa nacističkom simbolikom
Tokom posete Groznom, Kriger je zameniku šefa Čečenije Ahmedu Dudajevu i drugim zvaničnicima poklonio bodeže Luftvafea sa kukastim krstom.
Foto: printscreen
Taj detalj dodatno je pojačao kontroverzu oko njegovog nastupa, jer se radi o predmetima sa nacističkom simbolikom, i to u kontekstu čoveka koji dolazi iz nemačke desničarske politike i sada se pojavljuje u ruskoj vojnoj zoni.
Foto: printscreen
Nakon te posete, objavljeno je da je otišao u zonu Specijalne vojne operacije. Na fotografijama je prikazan u uniformi, sa pancirnim prslukom i oznakom koja naglašava prorusku identifikaciju.
Predsednik Rusije Vladimir Putin naložio je državnim i vojnim strukturama da detaljno analiziraju stepen uključenosti svake strane koja, prema oceni Moskve, podstiče Kijev na nastavak borbenih dejstava.
Oružane snage Rusije izvele su masovne udare po logističkim i vojnim objektima na teritorijama pod kontrolom Kijeva, sa glavnim pritiskom na Dnjepropetrovsku i Zaporošku oblast, gde su pogođeni industrijska zona, skladišta goriva, terminali „Nove pošte“ i objekti koje su, prema ruskim navodima, koristile Oružane snage Ukrajine (OSU).
Rusija je u Baltičkom moru počela da štiti svoje transportne brodove nestandardnim merama, a snimci teških mitraljeza na gasovozu „Maršal Vasilevski“ izazvali su ozbiljnu pažnju zapadnih vojnih krugova, piše kineski portal „Sohu“.
Munjevito zauzimanje Konstantinovke, jednog od ključnih gradova-tvrđava Donbasa, iznenadilo je američke vojne i političke analitičare, dok se u Vašingtonu i NATO strukturama sve glasnije govori o posledicama novog ruskog prodora u Donjeckoj Narodnoj Republici.
Bundesver nema dovoljno dobrovoljaca za brigadu koju Nemačka planira da trajno rasporedi u Litvaniji, pa se u Berlinu već razmatraju obavezne mere kako bi se popunila jedna od najvažnijih jedinica NATO na istočnom krilu.
Ruski predsednik Vladimir Putin veoma dobro poznaje nemačko društvo i ponekad ga razume bolje nego što ga razumeju sami Nemci, ocenio je bivši šef nemačke diplomatije Zigmar Gabrijel u razgovoru za Bild.
Ministar spoljnih poslova Poljske Radoslav Sikorski poručio je ruskom predsedniku Vladimiru Putinu da Varšava i saveznici znaju šta Moskva namerava i da je poruka jasna: „Ne radite to“.
Predsednik Rusije Vladimir Putin zatražio je od Vlade da se što pre reši kriza sa gorivom na Krimu, pošto su cene u tom regionu, prema oceni Moskve, otišle previsoko, a snabdevanje ostalo napeto.
Predsednik SAD Donald Tramp izjavio je da bi Amerika mogla da obezbedi „zatvaranje neba” nad Ukrajinom kao deo budućih bezbednosnih garancija Kijevu, dok je istovremeno najavio mogućnost da Ukrajina dobije licencu za proizvodnju sistema Patriot.
Predsednik SAD Donald Tramp ocenio je na samitu NATO u Ankari da ukrajinski udari na ruske naftne rafinerije predstavljaju eskalaciju, ali i pritisak koji bi mogao da dovede do kraja sukoba.
Ukrajina odustaje od ranije američke mirovne formule od 28 tačaka, koja je predviđala i povlačenje ukrajinskih snaga iz Donbasa kao jedan od uslova za prekid sukoba sa Rusijom, piše Njujork post.
Snažne detonacije u Višnjevom, predgrađu Kijeva, otvorile su pitanje koje ukrajinske vlasti pokušavaju da zatvore jednim demantijem: šta se nalazilo u objektima koji su posle ruskog udara goreli i eksplodirali usred naseljenog područja?
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik Rusije Vladimir Putin naložio je državnim i vojnim strukturama da detaljno analiziraju stepen uključenosti svake strane koja, prema oceni Moskve, podstiče Kijev na nastavak borbenih dejstava.
Predsednik SAD Donald Tramp ocenio je na samitu NATO u Ankari da ukrajinski udari na ruske naftne rafinerije predstavljaju eskalaciju, ali i pritisak koji bi mogao da dovede do kraja sukoba.
Ostrašćeni blokaderi objavili su novu monstruoznu pretnju "Oni ili mi" i istovremeno pokrenuli hajku na voditeljku Informera Andreu Veskov nakon što je ona prešla na valjevsku TV V5, što je izazvalo paniku među zgubidanima u tom gradu, ali i šire.
Tokom obraćanja novinarima na samitu NATO-a u Ankari, predsednik Hrvatske Zoran Milanović komentarisao je spekulacije o mogućem učešću na budućim parlamentarnim izborima, rekavši da to ne razmatra i da namerava da završi svoj predsednički mandat.
Predsednik Srpske radikalne stranke (SRS), prof. dr Vojislav Šešelj, otvorio je Pandorinu kutiju razotkrivši šta se dešava u pravosudnom sistemu Srbije, dodavši kako je neophodna hitna promena Ustava.
Od zazidanih zidova i kartonskih kutija do kanalizacionih cevi i betonskih buradi, istorija kriminalistike beleži slučajeve u kojima su počinioci verovali da su pronašli savršeno mesto da sakriju telo svoje žrtve.
Tokom devedesetih u Beogradu su ubijena šestorica aktivnih i bivših inspektora policije. Godinama su o motivima za njihovu likvidaciju objavljivane svakojake verzije, ali su svi slučajevi ostali nerešeni.
Glumica Kejt Blanšet iznova potvrđuje status jedne od najbolje obučenih žena, a na događaju u Parizu je smelom odevnom kombinacijom zapalila crveni tepih.
Posle letovanja koža je često isušena, osetljiva i bez sjaja. Zato joj je potrebna intenzivna hidratacija i regeneracija kako bi povratila mekoću, elastičnost i zdrav izgled.
Vlasnici mačaka često se susreću sa situacijom u kojoj njihov ljubimac iznenada menja ponašanje nakon što se u domu pojavi nova osoba ili životinja. Takve reakcije se često tumače kao ljubomora, ali stručnjaci ističu da je razlog dublji.
Prvi gost prve epizode emisije "Demanti" je Ana Ćurčić koja je napravila pravi bum na našem Instagram profilu kada je imitirala scenu u kojoj se suočava sa Anđelom Đuričić!
Šoumen Bojan Jovanovski, poznatiji kao Boki 13 sve češće se pojavljuje sa makedonskim pevačem Davorom Ardžikom, a javnost spekuliše da su više od saradnika.
Situacija u "Beloj kući" sve je sve napetija uoči finala, a sada se oglasila majka Aneli Ahmić, Jasmina Ahmić koja nije štedela aktere ljubavnog trougla.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.