Iran je značajno unapredio rakete kojima napada američke objekte na Bliskom istoku, prilagodivši njihovu brzinu, navođenje i način leta mogućnostima sistema „Patriot“ i THAAD. Novi projektili teže se prate, menjaju putanju u završnom delu leta i ostavljaju američkoj protivraketnoj odbrani mnogo manje vremena za reakciju.
Na promenu je ukazao Volstrit žurnal, pozivajući se na američke vojne zvaničnike i izvore upoznate sa procenama Pentagona. Poslednji udari pokazali su da Teheran, uprkos višemesečnim američkim operacijama, nije samo sačuvao deo raketnog arsenala već je uspeo i da unapredi njegove ključne karakteristike.
Američke vojne stručnjake posebno zabrinjavaju veća brzina, preciznost i sposobnost novih projektila da manevrišu dok se približavaju cilju. Takvo kretanje otežava radarima da utvrde konačnu putanju, a posadama protivraketne odbrane ostavlja veoma kratak period za odluku i lansiranje presretača.
Pentagon proverava da li je Teheran dobio spoljnu pomoć
Američka vojska razmatra kako je Iran za relativno kratko vreme uspeo da unapredi rakete i prilagodi ih američkoj protivvazdušnoj i protivraketnoj odbrani.
Jedna od mogućnosti koju Pentagon ispituje jeste da je Teheran dobio naprednije sisteme navođenja, elektronske komponente, podatke o radu američkih radara ili druge kritične tehnologije iz inostranstva.
Sumnja je usmerena prvenstveno prema Rusiji, ali se razmatra i mogućnost kineske tehnološke pomoći. Američki zvaničnici, međutim, nisu javno predstavili konačne dokaze da su Moskva ili Peking neposredno učestvovali u modernizaciji konkretnih raketa korišćenih u napadima.
Teheran je mogao da iskoristi i periode zatišja za premeštanje projektila, opreme i proizvodnih kapaciteta u zaštićene objekte. Veliki deo iranskog arsenala nalazi se u podzemnim kompleksima, što otežava američkim snagama da utvrde koliko je raketa uništeno, koliko je sačuvano i šta je u međuvremenu proizvedeno.
Najnoviji udari zato su uzdrmali ranije procene da je iranski raketni program teško oštećen. Projektili koji su uspeli da stignu do američkih objekata pokazali su da postojeći odbrambeni raspored ne može da garantuje zaustavljanje svakog napada.
Rakete menjaju putanju pred sam udar
Klasična balistička raketa najveći deo puta prelazi relativno predvidivom putanjom, zbog čega radari mogu da izračunaju gde će se nalaziti i prema njoj usmere presretač. Iranski projektili korišćeni u poslednjim napadima, prema američkim procenama, odstupaju od tog obrasca.
Oni razvijaju veću brzinu i izvode manevre u završnoj fazi leta, kada se približavaju američkim bazama i drugim ciljevima. Svaka promena pravca primorava odbrambeni sistem da ponovo obrađuje podatke i ispravlja putanju sopstvene rakete.
Upravo je završni deo leta najteži trenutak za presretanje. Američka Agencija za protivraketnu odbranu navodi da terminalna faza traje kratko, da gotovo ne ostavlja prostor za grešku i da se eventualni proboj događa neposredno iznad branjenog cilja.
Sistem THAAD namenjen je uništavanju balističkih raketa unutar ili izvan atmosfere u završnoj fazi leta, dok „Patriot“ sa presretačima PAC-3 predstavlja niži sloj zaštite. Dva sistema trebalo bi da rade povezano i stvore preklapajući odbrambeni štit, ali brži i pokretljiviji projektili dodatno opterećuju njihove radare, računare i posade.
Problem za američku komandu nije samo u kvalitetu pojedinačnih raketa. Iran istovremeno može da šalje balističke projektile i veliki broj dronova, pokušavajući da preoptereti odbranu i natera je da troši skupe i ograničene presretače.
Vašington menja odbranu baza i gomila presretače
Sjedinjene Američke Države sada analiziraju moguće izmene čitave regionalne arhitekture protivvazdušne i protivraketne odbrane. Razmatraju se drugačiji raspored radara i baterija, bolje povezivanje sistema država saveznica, modernizacija postojećih kompleksa i povećanje zaliha presretača.
Američka vojska već je ubrzala proizvodnju raketa PAC-3 MSE za sistem „Patriot“. U aprilu je dodeljen ugovor vredan do 4,7 milijardi dolara kako bi proizvodnja bila povećana i obnovljene zalihe potrebne za odgovor na sve složenije pretnje.
Istovremeno je pokrenuto višestruko povećanje proizvodnje presretača THAAD. Plan predviđa podizanje godišnjeg kapaciteta sa 96 na približno 400 raketa, dok vrednost okvirnog sedmogodišnjeg ugovora može da dostigne 35 milijardi dolara.
Iran je tako naterao Pentagon da istovremeno rešava dva problema: kako da zaštiti desetine hiljada američkih vojnika raspoređenih na Bliskom istoku i kako da sačuva dovoljne zalihe presretača za druge moguće sukobe.
Nove iranske rakete još nisu učinile američke sisteme beskorisnim, ali su pokazale da ni „Patriot“ ni THAAD ne predstavljaju neprobojan zid. Teheran sada pokušava da pobedi brzom promenom tehnologije, dok Vašington odgovara novim radarima, drugačijim rasporedom odbrane i milijardama dolara uloženim u proizvodnju presretača.
Moskva neće dozvoliti raspoređivanje vojnih kontingenata država Evropske unije i NATO-a na teritoriji Ukrajine, poručio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov, komentarišući pripreme za velike jesenje vojne vežbe u Poljskoj.
Evropski lideri sve otvorenije govore o mogućem sukobu sa Rusijom, povećavaju vojne budžete i pripremaju stanovništvo za godine nestabilnosti, ali veliki deo građana nije spreman da zbog takve politike uzme oružje i ode u rat.
Ukrajina bi nastavkom udara na rusku poljoprivrednu infrastrukturu, mehanizaciju i transportne pravce mogla da ugrozi žetvu i snabdevanje gradova hranom, ocenio je američki konsultant za odnose sa vlastima i veteran Ratne mornarice SAD Bert Votson.
Američke snage pokrenule su nove napade na ciljeve Iranske revolucionarne garde (IRGC) u Iranu, dok se istovremeno pojavljuju navodi o lansiranju protivbrodskih raketa prema američkim ratnim brodovima u Omanskom zalivu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Moskva neće dozvoliti raspoređivanje vojnih kontingenata država Evropske unije i NATO-a na teritoriji Ukrajine, poručio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov, komentarišući pripreme za velike jesenje vojne vežbe u Poljskoj.
Norveške vlasti zaplenile su ruski brod „Profesor Molčanov“ u luci Barencburg na Svalbardu po zahtevu ukrajinskog Naftogaza, koji pokušava da od Rusije naplati 4,22 milijarde dolara zbog imovine izgubljene na Krimu.
Gradonačelnik Niša Dragoslav Pavlović početak nove školske godine obeležio je sa učenicima OŠ „Stefan Nemanja“, gde je zajedno sa đacima dočekao prvo školsko zvono.
Predsednica Skupštine Ana Brnabić poručila je da je ''prisluškivanje blokadera'' novi zvučni top za targetiranje predsednika Alekandra Vučića i traženje kazne za Srbiju.
Poznati advokat i poslanik Srpske napredne stranke (SNS) Vladimir Đukanović objavio je na svom Instagram profilu video-snimak u kom je brutalno raskrinkao takozvanu konferenciju za štampu "studenata u blokadi".
Takmičari prve sezone Exatlona Anabela Zonai i Radojica Lazić udružili su snage u zabavnom izazovu sa voditeljkom "Druge strane Exatlona" Tijanom Jović.
Populacija kakapoa, najtežeg papagaja na svetu, premašila je 300 jedinki prvi put u poslednjih 75 godina. To je rezultat rekordne sezone razmnožavanja na Novom Zelandu.
Državljanin Srbije (29) uhapšen je u Beču zbog sumnje da je povezan sa trgovinom narkoticima, nakon što je kod njega pronađeno više od dva kilograma droge i velika suma novca.
U Solunu su uhapšena dvojica stranih državljana zbog nezakonitog prevoza osoba koje nisu posedovale dokumenta potrebna za legalan boravak na teritoriji Grčke.
U Višem sudu u Beogradu danas bi trebalo da počne šesti parnični postupak protiv Vladimira i Miljane Kecmanović, roditelja dečaka-ubice koji je 3. maja 2023. godine u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar" ubio 10 ljudi i ranio još šestoro.
Mladić (17) stradao je u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u Čaglavici, kada je na njega, pod još nerazjašnjenim okolnostima, naleteo automobil.
Nikola K. (20) iz Beograda i Bojan S. (23) iz Vladimiraca, osumnjičeni za jezivo ubistvo Novice Eleka (45) u Surčinu, biće saslušani danas u Višem javnom tužilaštvu u Beogradu.
Slavni holivudski glumac Džordž Kluni poručio je na otvaranju festivala u Veneciji da nije lako živeti u zemlji koju vode nesposobni ljudi, aludirajući direktno na predsednika SAD Donalda Trampa i njegovu administraciju.
Seriju "Stižu dolari", koja je omiljena je širom bivše Jugoslavije, prate mnoge zanimljivosti i greške, među kojima je i zamena glumca Nikole Simića Đuzom Stojiljkovićem.
Donald Tramp ponovo se osvrnuo na odnos Megan Markl i princa Harija prema britanskoj kraljevskoj porodici, komentarišući njihov povratak u Veliku Britaniju.
Snimak iz indijskog grada Gvaliora postao je viralni hit nakon što je policija kaznila muškarca čije je vozilo bilo prekriveno sa 3.400 otisaka poljubaca.
Za Tijanu Mun (30) iz Velike Britanije, ono što je trebalo da bude pokušaj da poboljša zdravlje i izgubi višak kilograma pretvorilo se u ozbiljan zdravstveni problem.
Pevač Mirče Radulović je sa svojom izabranicom Majom Basarom dobio ćerku kojoj su dali ime Elena, a ova informacija odjeknula je kao bomba s obzirom na to da se o njihovoj vezi i trudnoći apsolutno ništa nije znalo u javnosti.
Tiktokerka i bivša rijaliti učesnica Anja Todorović je sa pratiocima podelila izazovne fotografije u braon bikiniju te pokazala sve svoje najjače atribute.
Atraktivna pevačica Anđela Arman iskoristila je jedan od poslednjih toplih dana da uživa pored bazena i na simboličan način zatvori ovogodišnju sezonu kupanja.
I sama pop diva Jelena Karleuša potvrdila je da joj je život na selu jedna od velikih neostvarenih želja, a sada, kako tvrde mediji, kupuje imanje baš u selu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.