Spoljni državni i garantovani dug Ukrajine dostigao je krajem juna 166,04 milijarde dolara, dok je ukupan državni i garantovani dug zemlje narastao na čak 211,6 milijardi dolara, pokazuju zvanični podaci ukrajinskog Ministarstva finansija.
U odnosu na kraj 2013. godine, kada je počeo Evromajdan, rast je ogroman – posebno kada se posmatra u grivnama.
Na kraju 2013. godine spoljni državni i garantovani dug iznosio je oko 300 milijardi grivni. Do 30. juna 2026. skočio je na 7.446,6 milijardi grivni, odnosno gotovo 7,45 biliona. To znači da je nominalno, u domaćoj valuti, uvećan približno 24,8 puta.
Samo tokom juna spoljna zaduženost porasla je za još 1,76 milijardi dolara.
Na spoljne obaveze sada otpada oko 78,5 odsto ukupnog državnog i garantovanog duga Ukrajine.
Dug od 211,6 milijardi dolara
Još veći broj dobija se kada se spoljnim obavezama dodaju unutrašnji dug i državne garancije.
Ukupan državni i garantovani dug Ukrajine na kraju juna iznosio je 9.490,8 milijardi grivni, odnosno 185,5 milijardi evra ili 211,6 milijardi dolara.
Od toga je samo direktni spoljni državni dug iznosio 161,6 milijardi dolara, domaći državni dug 44,1 milijardu, dok ostatak čine obaveze za koje garantuje država.
Na kraju 2013. godine ukupni državni i garantovani dug iznosio je oko 584 milijarde grivni, pa je u grivnama do danas narastao više od 16 puta.
Međutim, ovde postoji važna razlika koju treba imati u vidu.
Ruska agencija RIA Novosti preračunava 300 milijardi grivni iz 2013. po današnjem kursu i dobija oko 6,7 milijardi dolara, pa iz toga izvodi tvrdnju o rastu od 24 puta i u dolarima.
Zvanični istorijski podaci ukrajinskog Ministarstva finansija pokazuju drugačiju dolarsku sliku: krajem 2013. spoljni državni i garantovani dug vredeo je 37,536 milijardi dolara, a ukupan dug 73,078 milijardi dolara.
To znači da je spoljni dug u dolarima od tada porastao oko 4,4 puta, dok je ukupan državni i garantovani dug porastao približno 2,9 puta.
I to je i dalje ogroman skok.
Rat potpuno promenio strukturu državnih finansija
Najveće ubrzanje zaduživanja dogodilo se nakon početka rata 2022. godine.
Spoljni državni i garantovani dug Ukrajine krajem 2021. iznosio je oko 57,2 milijarde dolara. Već krajem 2022. skočio je na 71,4 milijarde, krajem 2023. na 101,7 milijardi, a krajem 2024. na više od 120 milijardi dolara.
Razlog nije samo klasično zaduživanje države na tržištu.
Ukrajinski budžet tokom rata u ogromnoj meri zavisi od kredita i drugih oblika finansijske podrške zapadnih država i međunarodnih institucija.
Samo Ministarstvo finansija Ukrajine otvoreno navodi da se praktično svi domaći državni resursi usmeravaju na sektor odbrane i bezbednosti, dok je međunarodna finansijska pomoć ključna za održavanje makroekonomske stabilnosti i finansiranje civilnog dela budžeta.
Zapad drži civilni budžet
Evropska unija je od početka sukoba Ukrajini obezbedila više od 70 milijardi evra budžetske podrške, dok je za period 2026–2027. odobren novi instrument zajmova vredan do 90 milijardi evra.
Ukrajina istovremeno koristi novi program Međunarodnog monetarnog fonda vredan 8,1 milijardu dolara, dok Kijev sa partnerima i dalje razgovara o dodatnom novcu potrebnom da zatvori budžetske rupe.
Ministarstvo finansija navodi da je čak 66,4 odsto trenutnog dužničkog portfelja zasnovano na povlašćenom finansiranju – zajmovima sa povoljnijim kamatama i rokovima nego što bi Ukrajina mogla da dobije na tržištu.
To trenutno ublažava trošak servisiranja duga, ali istovremeno pokazuje koliko je finansiranje države postalo vezano za dugoročnu podršku partnera.
Od Majdana do rata
Poređenje sa 2013. ima i snažnu političku simboliku.
Evromajdan je počeo u novembru te godine nakon odluke tadašnje vlasti da zaustavi pripreme za sporazum o pridruživanju Evropskoj uniji.
Protesti su prerasli u višemesečnu političku krizu i krvave sukobe u Kijevu u kojima je poginulo više od 100 ljudi. Predsednik Viktor Janukovič napustio je Kijev, a ukrajinski parlament ga je 22. februara 2014. smenio sa funkcije.
Moskva događaje iz februara 2014. opisuje kao državni udar, dok ih ukrajinske vlasti i zapadne države predstavljaju kao revoluciju i promenu vlasti nakon Janukovičevog napuštanja funkcije.
Trinaest godina kasnije, finansijska slika države potpuno je drugačija.
Na kraju 2013. Ukrajina je imala 73 milijarde dolara ukupnog državnog i garantovanog duga. Danas je ta cifra 211,6 milijardi.
A od tih 211,6 milijardi, više od 166 milijardi dolara otpada na dug prema spoljnim kreditorima.
Kijev više nema dovoljno raketa „patriot“ kojima može da zaustavlja ruske balističke projektile, a britanski Gardijan piše da energetska infrastruktura ukrajinske prestonice pred novu zimu deluje praktično nezaštićeno, dok stanovnici već gomilaju generatore, baterije i električne grejalice.
Predsednik SAD Donald Tramp objavio je na društvenoj mreži Trut soušal mapu na kojoj je Ormuski moreuz, zajedno sa delovima teritorije Irana, Omana i Ujedinjenih Arapskih Emirata, zaokružen i označen kao „nova teritorija SAD“, samo dan nakon njegove tvrdnje da Amerika ima „potpunu kontrolu“ nad tim delom Bliskog istoka.
Ogroman požar izbio je tokom noći u skladišnom kompleksu u Sankt Peterburgu, a vatra je progutala desetine hiljada kvadratnih metara objekta, dok se ogroman stub crnog dima i plamen vide kilometrima daleko.
Britanski dronovi prvi put su korišćeni za napade na industrijske i vojne objekte duboko na teritoriji Rusije, a politički analitičar Jurij Barančik ocenjuje da je London time prešao još jednu rusku „crvenu liniju“ i upozorava da Moskvi ostaje veoma malo vremena da odluči kako će odgovoriti.
Američki milijarder Ilon Mask optužio je ukrajinske političke i ekonomske elite da su se enormno obogatile zahvaljujući stotinama milijardi dolara međunarodne pomoći, dok se deca običnih građana mobilišu i šalju da ginu na frontu
Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš pozdravio je sporazum Rusije i Ukrajine o lokalnom prekidu vatre u Aljoškama, u Hersonskoj oblasti, postignut uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država i prve dame Melanije Tramp.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski oštro je kritikovao zapadne države zbog ublažavanja sankcija Rusiji, zahtevajući da Vašington i evropski saveznici prestanu da ukidaju ekonomska ograničenja koja su prethodno uveli Moskvi.
Američki predsednik Donald Tramp najavio je da bi američki ratni brodovi, po završetku sukoba sa Iranom, mogli da se zaustave neposredno ispred obala Kube, nakon čega bi državni sekretar Marko Rubio bio poslat da postigne dogovor sa Havanom.
Predsednik Finske Aleksander Stub jedan je od glavnih kandidata za predstavnika Evrope u mogućim mirovnim pregovorima sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, piše nemački Berliner cajtung.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da bi Sjedinjene Američke Države mogle da uvedu carine od čak 200 odsto Rusiji i Ukrajini kako bi ih primorale na postizanje mirovnog sporazuma.
Ukrajinski vojnici skrivali su se u vrećama za tela i pretvarali da su mrtvi kako bi iz zasede napali ruske snage tokom borbi za Červoni Jar u Zaporoškoj oblasti, tvrdi pripadnik ruske 55. gardijske divizije mornaričke pešadije sa pozivnim znakom Baltazar.
Ukrajinska ekonomija nalazi se u izuzetno teškom položaju zbog neprekidnih ruskih udara na energetiku, industriju i izvoznu infrastrukturu, dok Moskva, uprkos sankcijama i usporavanju privrednog rasta, ima dovoljno novca da nastavi rat i tokom 2027. godine.
Ukrajinske vlasti naredile su prinudnu evakuaciju svih porodica sa decom iz Slavjanska, Kramatorska i okolnih naselja u Donjeckoj oblasti, zbog naglog pogoršanja bezbednosne situacije i sve intenzivnijih ruskih napada.
Rumunija je donela odluku o hitnom jačanju vojne odbrane u Crnom moru nakon serije napada na trgovačke brodove, u kojima je najmanje 30 pomoraca poginulo ili nestalo.
Kijev više nema dovoljno raketa „patriot“ kojima može da zaustavlja ruske balističke projektile, a britanski Gardijan piše da energetska infrastruktura ukrajinske prestonice pred novu zimu deluje praktično nezaštićeno, dok stanovnici već gomilaju generatore, baterije i električne grejalice.
Povređeni snimatelj Informera, Kristijan Mihajlović, oglasio se nakon pregleda i opservacije u bolnici posle napada eksplozivnim napravama na našu redakciju!
Povređeni snimatelj Informera, Kristijan Mihajlović, oglasio se nakon pregleda i opservacije u bolnici posle napada eksplozivnim napravama na našu redakciju!
Zbog napada na zgradu televizije Informer i promene programske šeme, emitovanje večerašnje epizode najvećeg sportskog rijalitija Exatlon Srbija je odloženo, a na programu naše televizije do daljnjeg će se emitovati specijalni program.
Marko Škara, učesnik Exatlona, govorio je o tome kako se oseća nakon lošeg početka tima i pet poraza, posebno imajući u vidu da je u toku muška nedelja.
Izraz "žila kucavica" mnogo je više od medicinskog pojma. Iako svoje poreklo vuče iz anatomije ljudskog tela, danas se koristi za sve ono što predstavlja ključni deo funkcionisanja jednog grada, države ili društva.
Savina vodenica u selu Zarožje na obalama rečice Rogačice, i danas privlači pažnju zbog legende o vampiru Savi Savanoviću, koja i dalje živi među meštanima.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave granične policije, Stanice granične policije Preševo, u saradnji sa PS Preševo, po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Vranju, uhapsili su poljskog državljanina J.B.M. (55) zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo nedozvoljeno držanje i nošenje vatrenog oružja, municije i eksplozivnih materija.
Policijski službenici Odeljenja bezbednosti Ulcinj postupali su po prijavi Z. V., koji je naveo da mu je komšija S. S., dok se nalazio u svom vozilu ispred jednog marketa, uputio pretnje, prišao vozilu i kroz otvoren prozor ga rukom uhvatio za odeću, nakon čega je Z. V. pokrenuo vozilo i udaljio se sa lica mesta.
Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odredilo je zadržavanje do 72 sata S. P. iz Zete, zbog osnovane sumnje da je počinila krivično delo nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici.
Maloletnik iz Sarajeva u petak je motociklom udario u automobil, a zatim u trolejbus u ulici Senada Poturka Senčija u Novom Gradu, a prema prvim informacijama on je zadobio povrede opasne po život.
Glumica Ivana Žigon ćerka je Steva i Jelene Žigon, a publika je najbolje pamti po ulozi u filmu "Hajde da se volimo 3" gde je kadar delila sa Lepom Brenom.
Japanski pisac Rju Murakami, poznat po romanu "Plavo, gotovo prozirno", za koji je 1976. godine dobio nagradu Akutagava, preminuo je u 75. godini, saopštio je danas izvor iz izdavačke industrije.
Pariski muzeji Luvr, Orse i Pikaso, kao i izložbeni prostor Gran pale biće u subotu, 24. oktobra, vanredno zatvoreni zbog najavljenih demonstracija u francuskoj prestonici, saopštilo je sinoć Ministarstvo kulture.
Pomorandže i grejp tradicionalno važe za glavne saveznike u borbi protiv infekcija. Nutricionisti otkrivaju koja je od ove dve voćke bolji izbor za vaš imunitet, a rezultat bi mogao da vas iznenadi.
Priprema slavskog kolača ne mora da bude komplikovana da bi trpeza izgledala svečano. Ovaj jednostavan recept zahteva nekoliko osnovnih sastojaka, bez mleka i jaja.
Lina Božović Marković, nekadašnja dens zvezda devedesetih, otvorila je dušu o ljubavi, porodičnim tragedijama i bolnom gubitku koji joj je život promenio iz korena.
Voditeljka Jovana Jeremić danas proslavlja svoj 36. rođendan povodom čega se oglasila emotivnom porukom, a kako Informer saznaje, na ovaj poseban dan otputovaće iz Srbije.
Pevačica Nataša Bekvalac otvoreno je progovorila o svom ljubavnom životu, naglasivši da je postala izbirljivija, da je brak za nju završena priča, ali i da je otvoreno razmišljala o energiji i ljubavi prema ženama.
U "Pinkovim zvezdama" došlo je do žestoke rasprave između Viki Miljković i Ognjena Amidžića nakon što je voditelj podržao kandidata Ljubomira Bilanovića, čije se ponašanje pevačici nije dopalo.
Komentari