Rusko vojno rukovodstvo dobilo je od političkog vrha zadatak da razradi i pripremi nekoliko varijanti moguće nove operacije prema Kijevu i Černigovu, tvrdi zamenik šefa kabineta predsednika Ukrajine i brigadni general Pavlo Palisa, pozivajući se na obaveštajne podatke potvrđene iz više izvora.
Palisa je odmah naglasio ključnu razliku: Moskva je, prema ukrajinskim saznanjima, naredila planiranje i pripremu mogućih scenarija, ali Ukrajina trenutno ne registruje formiranje ruske udarne grupacije potrebne za početak velike ofanzive na tim pravcima.
- Zaista smo od obaveštajnih službi dobili informacije, potvrđene iz nekoliko izvora, da je vojno rukovodstvo Oružanih snaga Ruske Federacije dobilo zadatak od političkog rukovodstva da isplanira sprovođenje takve operacije u nekoliko varijanti u pravcu Kijeva i Černigova - rekao je Palisa novinarima.
Ukrajinski Generalštab već sprema odgovor
Prema njegovim rečima, u Kijevu ovu informaciju nisu ostavili samo na nivou obaveštajnog upozorenja.
Generalštab Oružanih snaga Ukrajine (OSU) već je razradio sopstvene scenarije reagovanja, odbrane i protivdejstva ukoliko Rusija počne da pretvara planove u konkretnu vojnu operaciju.
- Molim da obratite pažnju – isplanirati i pripremiti. Zaista je razmatrano nekoliko varijanti. U skladu sa tim, Generalštab je razradio moguće varijante odgovora, odbrane, zaštite i suprotstavljanja tim merama - rekao je Palisa.
Za sada, međutim, nema znaka da je Rusija na severu već koncentrisala snage potrebne za novi pokušaj prodora prema ukrajinskoj prestonici.
- Trenutno ne vidimo stvaranje ofanzivne grupacije na tim pravcima. Naš prioritet je da ne dozvolimo stvaranje uslova pod kojima bi Rusi uopšte mogli da započnu bilo kakve ofanzivne aktivnosti - poručio je.
To znači da Kijev trenutno ne govori o napadu koji je već počeo, već o ruskim operativnim planovima koji, prema ukrajinskim obaveštajnim podacima, postoje na stolu.
Moskva navodno nije odustala ni od „tampon-zona“
Palisa je istovremeno izneo širu procenu ruskih planova za sever i istok Ukrajine.
Prema njegovim rečima, Moskva nije odustala od namere da napravi takozvane tampon-zone u Harkovskoj, Sumskoj i Černigovskoj oblasti.
Početna dubina takve zone, tvrdi ukrajinski zvaničnik, mogla bi da iznosi do 20 kilometara, uz mogućnost njenog daljeg proširivanja. Razlog za to povezuje sa sve većim dometom i sposobnostima ukrajinskih bespilotnih letelica, zbog čega Rusija pokušava da udalji ukrajinske položaje od svoje granice.
- Povećavanje ove tampon-zone prvenstveno je povezano sa promenama tehničkih i taktičko-tehničkih karakteristika bespilotnih letelica. Uslovno rečeno, zona uništenja raste, mogućnosti dronova rastu - objasnio je Palisa.
Putin traži Donbas do kraja godine, tvrdi Palisa
Još jedan važan deo njegovog izlaganja odnosi se na Donbas.
Palisa tvrdi da je ruski politički vrh vojnoj komandi postavio zadatak da ruske snage do 31. decembra 2026. godine izađu na administrativne granice Donjecke i Luganske oblasti.
Međutim, prema informacijama kojima raspolaže Kijev, ruski vojni vrh smatra da je takav rok nerealan i navodno traži da bude pomeren do 31. marta naredne godine.
- Političko rukovodstvo Ruske Federacije postavlja vojnom rukovodstvu zadatak da reši pitanje Donbasa, odnosno da izađe na administrativne granice Luganske i Donjecke oblasti do 31. decembra ove godine. Vojno rukovodstvo, sa druge strane, ubeđuje političko da je to nerealno i traži rok do 31. marta - rekao je Palisa.
On je dodao da, po njegovom mišljenju, ni rok do kraja marta nije realan.
Sever ponovo postaje ozbiljna pretnja
Černigovski pravac već mesecima privlači pažnju ukrajinskog vojnog vrha.
Komandant Nacionalne garde Ukrajine Aleksandar Pivnenko još krajem juna upozorio je da bi Rusija mogla ponovo da razmatra prodor sa severa, uključujući mogućnost korišćenja beloruske teritorije, ukoliko bi uspela da za takvu operaciju obezbedi oko 70.000 vojnika.
Za sada nema javno potvrđenih dokaza da je takva grupacija formirana.
Ali nova Palisina izjava menja težinu prethodnih upozorenja: Kijev sada tvrdi da ruski vojni vrh nije samo teorijski razmatrao severni pravac, već da je od političkog rukovodstva dobio konkretan zadatak da pripremi više operativnih scenarija za Kijev i Černigov.
Najvažnija ograda ostaje ista – ukrajinska strana trenutno ne vidi vojnu koncentraciju koja bi značila da napad neposredno počinje. Ipak, činjenica da Generalštab OSU već priprema odgovore pokazuje da u Kijevu mogućnost novog severnog fronta više ne tretiraju kao puku teoriju.
Rusija je bivšeg sirijskog predsednika Bašara Asada i njegovu porodicu primila isključivo zato što im je posle pada vlasti pretila smrt, izjavila je portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.
Rusija ulazi u period u kojem predsednik Vladimir Putin više nema dobar izlaz – nastavak specijalne vojne operacije donosi nove vojne i ekonomske troškove, dok bi njeno zaustavljanje moglo da bude protumačeno kao slabost, ocenio je direktor estonske Spoljne obaveštajne službe Kaupo Rosin u velikom intervjuu za britanski Telegraf.
Najmanje 27 ljudi poginulo je posle ruskog udara i ogromne sekundarne detonacije u skladišnom kompleksu u selu Mila kod Kijeva, dok ukrajinske vlasti upozoravaju da konačan broj žrtava još nije utvrđen.
Rusija navodno planira da tokom 2027. godine proizvede oko 10.000 novih raketa „Danj-T“, čime bi dobila još jedno masovno sredstvo za udare po Ukrajini – jeftinije od klasičnih krstarećih raketa, ali sa bojevom glavom od oko 135 kilograma i dometom do 500 kilometara.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski priznao je da ukrajinska vojska u februaru 2022. godine nije bila spremna za ruski prodor iz Belorusije prema Kijevu, jer na tom pravcu nije imala dovoljno snažne jedinice.
Ukrajinska protivvazdušna odbrana nije prijavila obaranje nijedne ruske balističke ili protivbrodske rakete tokom masovnog napada izvedenog u noći između 21. i 22. oktobra.
Ruska protivvazdušna odbrana oborila je čak 146 ukrajinskih bespilotnih letelica koje su tokom noći između 13. i 14. oktobra pokušale da napadnu Moskvu, saopštio je gradonačelnik prestonice Sergej Sobjanjin.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski potvrdio je da Kijev nije dobio upozorenje zapadnih partnera o lansiranju pet ruskih balističkih raketa koje su pogodile civilnu infrastrukturu prestonice, u trenutku kada Sjedinjene Američke Države prete ograničavanjem obaveštajne podrške Ukrajini.
Ruske snage izvele su novu seriju udara na Kijev, Harkov, Lavov i Zaporožje, dok je ukrajinska vojska priznala da nije imala nikakve informacije o lansiranju šest balističkih raketa koje su pogodile prestonicu.
Rusija je nastavila vazdušne napade na Ukrajinu uprkos objavi američkog predsednika Donalda Trampa da je između Moskve i Kijeva postignuto energetsko primirje.
Ruske snage izvele su tokom noći između 8. i 9. oktobra kombinovane napade raketama i dronovima „Geran“ na više oblasti Ukrajine, dok se Kijev treću noć suočava sa ozbiljnim problemima u snabdevanju električnom energijom.
Ruske snage ponovo su napale Severni most preko Dnjepra u Kijevu, dok se ukrajinska prestonica već treći dan suočava sa ozbiljnim saobraćajnim kolapsom zbog udara na glavne veze između leve i desne obale grada.
Rusija je bivšeg sirijskog predsednika Bašara Asada i njegovu porodicu primila isključivo zato što im je posle pada vlasti pretila smrt, izjavila je portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.
U divljačkom napadu na Informer u ponedeljak uveče, dan posle pobede blokadera na vanrednim parlamentarnim izborima, učestovali su i Danka i Boris Đerić.
U večerašnjoj emisiji "Kolegijum" na Informer televiziji gost glavnog urednika Dragana J. Vučićevića bio je softverski inženjer i preduzetnik Marko Rakočević, koji je analizirao aktuelna dešavanja u zemlji nakon izbora.
Lider opozicije Aleksandar Vučić obratio se javnosti povodom trodnevnog terora i pritisaka koje sprovode pripadnici blokaderske liste, poručivši da ga nikakve pretnje, hapšenja ni izdaje saradnika neće pokolebati u daljoj borbi za Srbiju.
Crveni tim je kraj bazena u luksuznoj vili Exatlona slavio svoj pobednički niz i polemisao o nedelji pred njima u kojoj će jedna devojka napustiti takmičenje.
Personalizovana mRNK vakcina protiv melanoma u fazi 3 smanjila je rizik od povratka bolesti ili smrti za 42 odsto u odnosu na standardnu imunoterapiju.
Večeras oko 21.30 časova ispred jednog ugostiteljskog objekta na Savskom vencu došlo je do krvavog obračuna, kada je za sada nepoznati muškarac izboden.
Glumica Nikol Kidman tokom bogate karijere sarađivala je sa nekim od najvećih imena svetske kinematografije, ali jedno iskustvo sa snimanja filma "Portret jedne dame" iz 1996. godine posebno joj se urezalo u sećanje.
Slavni danski reditelj Lars fon Trir prvi put posle dužeg perioda javno je govorio o svom zdravstvenom stanju i životu nakon što mu je 2022. godine dijagnostikovana Parkinsonova bolest.
Knjiga "Kao da me ima", koju je Vedrana Rudan poslednjih meseci života pripremala zajedno sa sinom Slavenom Hrvatinom, pred čitaoce stiže 29. oktobra, na dan njenog rođendana.
Komičar Rasel Brend izjavio je danas, u anstavku suđenja za silovanje i seksualni napad, da prijatelji nakon tih optužbi ne žele "ni motkom" da ga taknu.
Glumac Metju Peri prolazio je kroz izuzetno težak period u vreme snimanja specijalne epizode serije "Prijatelji" 2021. godine, otkrili su njegovi prijatelji i članovi porodice u novom Netfliksovom dokumentarcu "The One About Matthew Perry".
Iako grejanje stvara prijatan osećaj topline, ono brzo isušuje vazduh i izaziva tegobe, ali vlažnost u domu možete lako povratiti uz tri besplatna trika.
Slavsko žito nezaobilazan je deo tradicionalne slavske trpeze, a po starinskom receptu naših baka priprema se od kuvane pšenice, oraha, badema i mirisnih začina.
Pevačica Neda Ukraden održala je svojevrsnu lekciju voditeljki Đani (Gianni) Apostolski zbog promene imena, nakon što joj je u jednom muzičkom takmičenju u Hrvatskoj priznala da je nekada bila Danica.
Muzičar Aleksandar Stanimirović, poznatiji kao Aca Amadeus, gostovao je u emisiji "Amidži šou", gde je govorio o svojim prepoznatljivim tetovažama na licu
Komentari