Mogućnost upotrebe taktičkog nuklearnog oružja protiv Irana otvara problem koji daleko prevazilazi sam sukob na Bliskom istoku.
Čak i kada bi takvo oružje omogućilo uništenje određenih ciljeva, ostaje mnogo ozbiljnije pitanje: šta bi time bilo postignuto i kakve bi posledice nastale za čitav međunarodni sistem.
Prvo ograničenje jeste činjenica da nema pouzdanih pokazatelja da je takva odluka zaista doneta ili da je ozbiljno razrađena kao neposredan američki plan. U javnosti postoje informacije o tome da Donald Tramp razmatra različite mogućnosti, dok se njegovim savetnicima pripisuje snažno protivljenje nuklearnoj opciji.
Džon Miršajmer smatra da bi upravo takav otpor Trampovog okruženja bio logičan, jer je veoma teško pronaći vojni scenario u kojem taktičko nuklearno oružje rešava problem sa kojim se SAD suočavaju u Iranu.
Hladnoratovska koncepcija tog oružja nastala je u potpuno drugačijim okolnostima.
Zapadni stratezi razmatrali su mogućnost da snage Varšavskog pakta probiju odbranu NATO-a i velikim oklopnim formacijama krenu kroz Zapadnu Nemačku. Taktičke nuklearne bombe trebalo je da zaustave masovne koncentracije sovjetskih snaga koje konvencionalna vojska više ne bi mogla da zadrži.
Vojne simulacije pokazale su, međutim, koliko bi cena bila ogromna.
U vežbi „Carte Blanche“ iz 1955. zaključeno je da bi upotreba taktičkog nuklearnog oružja u odbrani Zapadne Nemačke mogla da ubije oko 1,7 miliona Nemaca i praktično uništi zemlju koju bi NATO pokušavao da odbrani.
Još ozbiljniji problem bio je prelazak sa taktičkog na strateški nuklearni nivo. Vežba „Proud Prophet“ iz 1983. pokazala je koliko bi bilo teško ograničiti nuklearni rat nakon što jednom počne. Lokalna nuklearna razmena mogla bi brzo da pokrene lanac udara koji završava opštim termonuklearnim ratom.
Iran danas predstavlja drugačiji slučaj.
Teheran nema nuklearno oružje kojim bi odgovorio na američki nuklearni udar, a nema ni velikog kopnenog rata između američkih i iranskih oklopnih snaga. Sukob je pre svega vazdušni i pomorski.
Zato se odmah postavlja pitanje šta bi bile mete taktičkih nuklearnih bombi.
Jedna mogućnost bila bi njihova upotreba u pokušaju otvaranja Ormuskog moreuza. Ali upravo tu vojna logika počinje da se raspada.
Za ozbiljno uništavanje ciljeva verovatno ne bi bile dovoljne veoma male nuklearne bojeve glave. Moralo bi da se upotrebi više snažnijih taktičkih bombi. Posledice radijacije ne bi ostale ograničene na Iran.
U neposrednoj blizini nalaze se Ujedinjeni Arapski Emirati, Saudijska Arabija, Kuvajt i druge države čija bezbednost i ekonomija direktno zavise od Persijskog zaliva.
Nuklearna detonacija u prostoru kroz koji treba ponovo uspostaviti bezbednu plovidbu mogla bi zato proizvesti upravo suprotan rezultat od deklarisanog cilja.
Druga mogućnost bila bi bombardovanje ciljeva duboko unutar Irana kako bi vlast u Teheranu bila prisiljena na predaju.
Ni tu nema jasnog odgovora.
Jedna ili dve bombe na udaljene vojne objekte ne moraju naterati Iran da kapitulira. Ako ne uspeju, sledeće pitanje bilo bi da li povećati broj udara. Time bi se vojna operacija pretvorila u seriju nuklearnih napada na teritoriju države koja nema sopstvenu atomsku bombu.
Tada nastaje globalni problem.
Iran je potpisnik Sporazuma o neširenju nuklearnog oružja. Ako bi nuklearna supersila upotrebila atomsko oružje protiv takve države, mnoge druge zemlje mogle bi da izvuku veoma jednostavan zaključak: od nuklearnog napada najbolje štiti sopstvena nuklearna bomba.
Umesto sprečavanja proliferacije, mogao bi da počne novi talas nuklearnog naoružavanja.
Miršajmer upozorava i na rušenje takozvanog nuklearnog tabua. Nuklearno oružje nije korišćeno u ratu od 1945. godine. Njegova ponovna upotreba stvorila bi presedan i promenila način na koji Rusija, Kina, Izrael i druge sile procenjuju prihvatljivost takvih udara.
Drugim rečima, problem ne bi bio samo broj žrtava u Iranu.
Promenila bi se pravila prema kojima nuklearne sile već osam decenija pokušavaju da spreče ponovno korišćenje tog oružja.
Čak i ako bi Vašington postigao određeni vojni rezultat, cena bi mogla biti stvaranje sveta u kojem mnogo više država smatra da mora da poseduje atomsku bombu i u kojem njena upotreba više nije nezamisliva.
Takav ishod mogao bi da bude daleko opasniji od problema koji bi nuklearni napad trebalo da reši.
Iranski raketni i napadi dronovima naneli su američkim obaveštajnim službama na Bliskom istoku štetu bez presedana, pogodivši objekte CIA, radare i skupu opremu za nadzor, čija će popravka i zamena koštati više milijardi dolara.
Iran je tokom noći lansirao više protivbrodskih krstarećih raketa prema brodovima koji su prolazili kroz Ormuski moreuz, dok američka vojska upravo tim područjem održava zaštićeni južni koridor kojim svakodnevno prolaze tankeri sa milionima barela nafte.
Baron Tramp, sin američkog predsednika Donalda, živi povučeno i pod strogim merama bezbednosti, što je očigledan odgovor na klimu rastućeg političkog nasilja.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Iranski raketni i napadi dronovima naneli su američkim obaveštajnim službama na Bliskom istoku štetu bez presedana, pogodivši objekte CIA, radare i skupu opremu za nadzor, čija će popravka i zamena koštati više milijardi dolara.
Aleksandar Čupić, kandidat "Studentske liste" za predsednika Skupštine, prema informacijama koje su objavljene tokom rasprave u parlamentu, umešan je u ozbiljan skandal i pokušaj prikrivanja milionski vredne imovine!
Novopečeni superligaš na srpskoj političkoj sceni, "Studentska lista - Studenti pobeđuju", doživeo je težak debakl pošto je ga lista "Srbija pobeđuje" sa kapitenom Aleksandrom Vučićem do nogu potukla na otvaranju nove sezone na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije (3:0).
Aleksandar Vučić, šef poslaničke grupe ''Aleksandar Vučić - Srbija pobeđuje'' danas je u Skupštini Srbije saopštio fenomenalne vesti za građane Srbije koji su ostvareni zahvaljujući načinu na koji je vođena država dok su naprednjaci bili na vlasti.
Profesor Milan Zdravković sa Mašinskog fakulteta u Nišu, inače 124. na Studentskoj listi dobio je 2023. godine od države 300.000 evra od Fonda za nauku.
Nemanja Makuljević doživeo je ozbiljnu povredu nakon što je neoprezno ušao u bazen i udario glavom o dno, a kako njegovo zdravstveno stanje nije bezazleno, ovaj takmičar završava učešće u Exatlonu.
Grmljavina usred novembra nije svakodnevna pojava, zbog čega je oduvek privlačila pažnju ljudi. Kada se nebo zatrese u kasnu jesen, mnogi se sete starih narodnih tumačenja i predskazanja.
Pred Božićni post cene ribe kreću se od 200 dinara po kilogramu za karaše do 4.490 dinara za pečene patagonijske lignje, uz velike razlike u zavisnosti od prodajnog mesta.
"Dačija duster 4x4“ predstavlja jednu od povoljnijih opcija za vozače koji žele automobil sa ozbiljnijim terenskim sposobnostima, bez izdvajanja velikog novca za luksuzne terence, a cene ovog modela u Srbiji kreću se od oko 18.000 evra, u zavisnosti od verzije i opreme.
Vlasinski planinski mrmoljak (Mesotriton similis) je novootkrivena i najređa vrsta planinskog mrmoljka u Evropi, formalno opisana u naučnom časopisu Zootaxa.
U domovima zdravlja, na pedijatrijskim odeljenjima i dalje se beleži veliki broj pregleda dece koja se javljaju zbog respiratornih i stomačnih infekcija i nakoj jesenjeg raspusta.
Nakon nestanka Danke Ilić (2) u Banjskom Polju kod Bora, 26. marta 2024. godine, usledili su dani intezivne potrage za njom, koja se nije ograničila samo na Bor i okolinu, već i na celu Srbiju, a onda i Evropu, konkretno na Austriju, gde je potraga bila najitezivnija posle objavljivanja snimka na kome je devojčica koja je sličila nestaloj devojčici.
U nastavku borbe protiv krijumčarenja droge i medikamenata novosadska policija uhapsila je vozača kamiona G.M. (50) i zaplenila čak 300.000 tableta "ksalola".
Američki magazin Variety objavio je listu 100 najvećih filmskih zvezda svih vremena, koju su sastavili njegovi filmski kritičari, a prvo mesto pripalo je legendarnoj Merilin Monro.
Glumac Pirs Brosnan, koji je svojevremeno četiri puta tumačio legendarnog tajnog agenta Džejmsa Bonda, oglasio se na Instagramu povodom izbora Roberta Patinsona za novog agenta 007 i pružio podršku mlađem kolegi.
Poznati britanski kuvar Gordon Remzi, koji je svetsku slavu stekao zahvaljujući kulinarskom umeću, oštrom jeziku i temperamentnim nastupima u televizijskim emisijama, dobio je zvezdu na čuvenoj holivudskoj Stazi slavnih u Los Anđelesu.
Britanska glumica Florens Pju (30) oštro je reagovala na nagađanja o svom izgledu nakon što su se društvenim mrežama proširile fotografije sa nedavne dodele nagrada Governors u Los Anđelesu.
Američki glumac Leri Poindekster preminuo je u 66. godini od posledica teške saobraćajne nesreće koja se dogodila u blizini njegovog doma u Kaliforniji.
Mesec u Ribama donosi dan u kojem emocije postaju jače, intuicija izraženija, a granica između snova i stvanosti može biti tanka. Ovaj astrološki period donosi obrt za Ribe, Rakove i Škorpije.
Pošto se Gugl nalog koristi za prijavljivanje na brojne aplikacije i sajtove, kompromitovanje jednog naloga može ugroziti celokupan vaš digitalni život. Kako biste sprečili potencijalne zloupotrebe, važno je da redovno kontrolišete bezbednosna podešavanja.
Harmonikaš Aleksandar Sofronijević podelio je sa pratiocima na društvenim mrežama emotivan trenutak iz svog doma, otkrivši poklon koji su mu supruga i ćerkica pripremile povodom rođendana.
Pevačica Aleksandra Mladenović ponovo je privukla veliku pažnju na društvenim mrežama, nakon što je na svom Instagram profilu objavila snimak u izazovnom modnom izdanju.
Na društvenim mrežama pojavio se spontani snimak Nade Topčagić i Vesne Vukelić Vendi koji je privukao pažnju korisnika, a na kojem dve pevačice uživaju u muzici i zajedno pevaju na terasi.
Pevač Emrah Emšo našao se pre nekoliko dana u centru pažnje nakon što se saznalo da ga je, prema navodima medija, sedamnaestogodišnja devojka prijavila policiji.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.