Ruske snage pokušavaju da ukrajinski "pojas tvrđava" između Slavjanska i Kramatorska uhvate u velika klešta, istovremeno napadajući sa severa preko Limana i sa juga preko Konstantinovke, ocenjuje austrijski pukovnik i vojni analitičar Markus Rajsner.
Rajsner, predavač na Terezijanskoj vojnoj akademiji u Viner Nojštatu, u najnovijoj analizi austrijskih oružanih snaga navodi da je upravo centralni deo fronta u Donbasu glavno težište ruske letnje ofanzive. Moskva, prema njegovoj proceni, ne pokušava samo da probije ukrajinsku odbranu frontalnim napadima, već i da joj preseče snabdevanje dubokim obuhvatom preko područja Dobropolja.
- Težište ruskih napada i dalje je centar fronta u Donbasu. Rusi pokušavaju da ukrajinski pojas tvrđava kod Kramatorska i Slavjanska napadnu sa dve strane: na severu kod Limana i na jugu kod Konstantinovke - naveo je Rajsner.
Prema njegovim rečima, tom napadu u kleštima pridružuje se pokušaj znatno dubljeg ruskog obuhvata preko Dobropolja, zapadno od Konstantinovke.
Cilj nisu samo gradovi, već putevi koji ih održavaju u životu
Suština ruske operacije, prema Rajsneru, nije samo zauzimanje teritorije ispred Slavjanska i Kramatorska.
Presudno pitanje postaće snabdevanje ukrajinskih jedinica koje brane ovaj veliki urbani pojas.
- Ako ruskim napadačima uspe da prekinu važne linije snabdevanja prema gradovima, ukrajinski branioci moći će da izdrže samo ograničeno vreme - ocenio je Rajsner.
Situacija je već postala toliko teška da se, prema njegovim podacima, značajan deo snabdevanja ukrajinskih položaja obavlja teškim višerotornim dronovima i bespilotnim kopnenim vozilima.
Klasično kretanje kamiona, oklopnih vozila i drugih sredstava kroz delove fronta postalo je izuzetno opasno zbog ogromne koncentracije izviđačkih i udarnih dronova.
Rajsner taj prostor opisuje kao "sivu", odnosno "zonu smrti" široku i do 50 kilometara, u kojoj praktično više nema klasične, jasno povučene linije fronta.
Ruske jedinice, prema njegovoj proceni, sistematski traže svako vozilo koje pokušava da dođe do ukrajinskih položaja i istovremeno pokušavaju da spreče dovođenje pojačanja i rotaciju iscrpljenih jedinica.
Hiljade napada dronovima kod Družkovke i Dobropolja
Pritisak nije ograničen samo na kopneno napredovanje.
Rajsner navodi da ruske snage kombinuju artiljeriju, klizne avionske bombe i udarne dronove, nakon čega napred šalju male jurišne grupe.
- Rusi u Donbasu napreduju samo polako, ali postupaju metodično: artiljerijski napadi, klizne bombe i udarni dronovi, a zatim prodori malih jurišnih grupa. Tako napreduju polako, ali postojano - ocenio je austrijski pukovnik.
Posebno je izdvojio područje Družkovke i Dobropolja, gde se, prema podacima koje navodi, dnevno beleži između 1.000 i 1.500 ruskih napada dronovima na svakom od tih pravaca.
Istovremeno se nastavljaju artiljerijski udari i masovna upotreba kliznih bombi protiv ukrajinskih odbrambenih položaja.
- Ako Ukrajinci ne uspeju da prekinu ovaj začarani krug, pojas tvrđava će pasti - upozorio je Rajsner.
ISW takođe beleži ruski pritisak
Čak i američki Institut za proučavanje rata, koji ruske tvrdnje sa fronta često tretira veoma kritički, poslednjih nedelja beleži ozbiljan ruski pritisak prema ovom delu Donbasa.
ISW navodi da Rusija sprovodi kampanju vazdušnog presecanja područja "pojasa tvrđava", sa sve većom upotrebom kliznih bombi kako bi pripremila teren za buduće operacije prema Slavjansku i Kramatorsku.
Institut je takođe beležio ruske prodore i infiltracije prema Dobropolju i Družkovki, uključujući pojavljivanje manjih ruskih grupa duž pravca Dobropolje-Kramatorsk. Istovremeno, ukrajinske snage na tom području izvode protivnapade i na pojedinim mestima vraćaju položaje, pa linija kontakta ostaje veoma nestabilna.
To je važna razlika: rusko napredovanje postoji, ali nije reč o brzom slomu ukrajinskog fronta.
I sam Rajsner kaže da je ruska letnja ofanziva sporija nego što se očekivalo upravo zato što masovna upotreba dronova izuzetno otežava kretanje napadača.
Slavjansk i Kramatorsk postaju ključ čitave bitke za Donbas
Slavjansk i Kramatorsk predstavljaju jezgro poslednjeg velikog ukrajinskog urbanog odbrambenog sistema u severnom delu Donjecke oblasti.
Sa Družkovkom i Konstantinovkom čine povezani lanac gradova, industrijskih zona, puteva i utvrđenih položaja koji godinama predstavlja okosnicu ukrajinske odbrane.
Upravo zato Moskva, prema Rajsnerovoj analizi, pokušava da izbegne scenario u kojem bi morala svaki od tih gradova da osvaja isključivo frontalno.
Umesto toga, ruski cilj je da kombinacijom pritiska sa severa i juga, prodora prema Dobropolju i sistematskih udara na logistiku postepeno učini odbranu čitavog pojasa neodrživom.
Pritisak na taj prostor poslednjih nedelja dodatno je porastao. Rojters je 26. avgusta objavio da su ruske snage ostvarile opasne prodore prema Konstantinovki, Kramatorsku i Slavjansku, zbog čega je Kijev angažovao neke od svojih najiskusnijih komandanata za odbranu Donjecke oblasti.
Rajsner zato ne govori o munjevitom ruskom prodoru.
Njegova procena je mnogo ozbiljnija: Moskva pokušava metodično da stegne poslednji veliki ukrajinski odbrambeni pojas u Donbasu, istovremeno uništavajući puteve kojima se on snabdeva.
Ako taj plan uspe, bitka za Slavjansk i Kramatorsk mogla bi da bude odlučena mnogo pre nego što ruske jedinice stignu do samih centara tih gradova.
Rusija bi početkom naredne nedelje mogla zvanično da bude označena kao odgovorna za pokušaj napada dronom sa eksplozivom na aerodromu Lajpcig/Hale, posle čega Berlin sprema "opsežan" paket mera protiv Moskve.
Više od 113.000 Rusa prešlo je za samo nedelju dana preko graničnog prelaza Verhnji Lars prema Gruziji, dok se u zemlji pojačavaju glasine da bi Kremlj posle septembarskih izbora mogao da pokrene novu mobilizaciju.
Ukrajina je zvanično zatražila međunarodnu blokadu ruskog satelitskog sistema "Rasvet", koji Moskva razvija kao odgovor na Starlink, strahujući da bi njegova puna upotreba mogla ruskoj vojsci da obezbedi znatno bolju vezu i mogućnost upravljanja dronovima duboko iznad ukrajinske teritorije.
Predsednik Finske Aleksander Stub odbacio je upozorenja iz Nemačke da bi Rusija mogla da napadne NATO do 2029. godine, poručivši da za takav scenario ne vidi ni dokaze ni činjenice i da Moskva nema razloga da krene na najmoćniji vojni savez na svetu.
Slavjansk jedan od ključnih ukrajinskih vojnih i logističkih centara u Donbasu suočava se sa sve intenzivnijim ruskim napadima dok se linija fronta približava ovom strateški važnom gradu.
Ukrajinske vlasti naredile su prinudnu evakuaciju svih porodica sa decom iz Slavjanska, Kramatorska i okolnih naselja u Donjeckoj oblasti, zbog naglog pogoršanja bezbednosne situacije i sve intenzivnijih ruskih napada.
Nebo iznad Kramatorska na istoku Ukrajine bilo je obasjano jarkim crvenim odsjajem zbog čega su mnogi Ukrajinci u Donjeckoj oblasti počeli da strahuju od nuklearnog udara.
Žestoke borbe vode se na gotovo svim ključnim pravcima ukrajinskog fronta, a ruska vojska istovremeno beleži napredovanje kod Orehova, Dobropolja i Družkovke, dok ukrajinske snage izvode snažne kontranapade na prilazima Slavjansku.
Na granici Rusije i Estonije stvaraju se redovi putnika koji pokušavaju da pređu na teritoriju Evropske unije pre 1. decembra, kada će Talin zatvoriti svih pet drumskih graničnih prelaza sa Rusijom na najmanje šest meseci.
Ruska Kalinjingradska oblast našla se u subotu uveče pod vazdušnom uzbunom zbog sumnjivog objekta koji je, prema tvrdnjama lokalnih vlasti, dolazio iz pravca Litvanije, članice NATO-a.
Italijanska premijerka Đorđa Meloni lično je uputila oštar protest ukrajinskom predsedniku Volodimiru Zelenskom zbog toga što se potpredsednik italijanske vlade Mateo Salvini nalazi na spisku neprijatelja Ukrajine, dok je iz Rima istovremeno stigla pretnja blokadom dalje vojne pomoći Kijevu.
Ruska vojska nastavlja ofanzivu na pokrovskom pravcu, gde jedinice grupe "Centar" napadaju ukrajinske položaje u rejonima Grišina, Novoaleksandrovke, Rodinskog i Dorožnog, dok operateri bespilotnih letelica izvode udare na pešadiju i vojnu tehniku Oružanih snaga Ukrajine (OSU).
Ruske snage izvele su seriju snažnih vazdušnih napada na Zaporožje, a prema izveštajima ruskih vojnih kanala, na grad je za samo sat vremena bačeno čak 20 avio-bombi.
Velika Britanija će na svojoj teritoriji proizvoditi ukrajinske borbene dronove srednjeg i dugog dometa, čime Kijev dobija mogućnost da poveća proizvodnju oružja namenjenog napadima duboko unutar Rusije, bez izlaganja fabrika svakodnevnim ruskim raketnim udarima.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Rusija bi početkom naredne nedelje mogla zvanično da bude označena kao odgovorna za pokušaj napada dronom sa eksplozivom na aerodromu Lajpcig/Hale, posle čega Berlin sprema "opsežan" paket mera protiv Moskve.
Slovački premijer Robert Fico pozvao je Evropsku komisiju da preventivno prati dešavanja u Srbiji, upozoravajući da u zemlji dolazi do urušavanja pravne države i da se ne sme dozvoliti ponavljanje tragedija koje su se dogodile u Slovačkoj.
Na Informer TV emitovan je novi podkast "Noć sa Vučkom", koji je vodio glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević, a čiji je gost bio poslanik SNS-a Vladimir Đukanović.
Predsednik Srpske napredne stranke Miloš Vučević oštro je osudio monstruozne pretnje upućene Ani Brnabić i njenoj porodici, upozoravajući na sve opasniju atmosferu mržnje i nasilja.
Predsednik Republike Srpske Savo Minić izjavio je danas da je Igor Dodik, organizacioni sekretar Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), mandatar za sastav nove vlade Srpske.
Član Predsedništva SNS Uglješa Mrdić najavio je podnošenje tužbe protiv KRIK-a zbog teksta u kojem je objavljeno da je kupio dva stana u Beogradu, tvrdeći da su iznete informacije neistinite, te da su mu narušeni čast i ugled.
Safeta Biševac iznela je niz skadaloznih stavova o Aleksandru Vučiću, pa poručila da SNS, iako je osvojio više od milion i sedamsto hiljada glasova i sačuvao gotovo sve svoje birače, ne bi trebalo da dobije poslanička mesta.
Nemanja Makuljević i Ivan Markioli bili su gosti u emisiji "Srbija zove Dominikanu", gde su sumirali utiske nakon ispadanja iz popularnog sportskog takmičenja "Exatlon".
Proizvođač automobila Stelantis, objavio je da će obnoviti proizvodnju električnog i hibridnog Fijata 500 u Mirafioriju u Torinu posle pet nedelja obustave zbog manjka komponenti.
Zimski period donosi brojne poslovne prilike u Srbiji, posebno u delatnostima povezanim sa grejanjem i ogrevom, jer tokom hladnih meseci značajno raste potražnja za ovim uslugama.
U teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u Sjenici, na putnom pravcu Sjenica–Zlatar, život je izgubio Senad Dž. iz Sjenice, a prizor sa lica mesta ledi krv u žilama.
U teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u Prijepoljskoj ulici u Sjenici, na putnom pravcu Sjenica–Zlatar, život je izgubio Senad Dž. iz Sjenice.
Francusko tužilaštvo potvrdilo je danas pokretanje istrage protiv glumca Žerara Depardjea, pisca Mišela Uelbeka i reditelja Gijoma Niklua zbog sumnje na seksualno nasilje tokom snimanja filma "Thalasso" 2018. godine.
Na sceni Sava centra 16. januara 2027. godine nastupiće maestro Plasido Domingo, jedna od najvećih umetničkih ličnosti u istoriji operske umetnosti na poziv srpske istaknute srpske operske umetnice, soprana Marije Jelić, najavili su organizatori.
Andrea Snajder visoka je 188 centimetara, a njen suprug Kori 162. Iako ih deli 26 centimetara u visini, zajedno su već 18 godina. Oboje su se tokom odrastanja suočavali sa nesigurnošću zbog svog izgleda, ali danas kažu da im je upravo njihova ljubav pomogla da prihvate sebe.
Posle više od 13 godina čekanja, Grand Theft Auto VI stigao je 19. novembra na konzole PlayStation 5 i Xbox Series X|S, donoseći veliki otvoreni svet, kriminal, slobodu izbora i ljubavnu priču u središtu radnje. Sada se nameće i pitanje mnogih roditelja: da li je GTA 6 primeren tinejdžerima.
Ishrana bogata kalijumom može pomoći u snižavanju krvnog pritiska i smanjenju rizika od srčanih oboljenja za 14 odsto, pokazuju rezultati studije objavljene u časopisu Journal of Human Hypertension. Kao jedan od najjačih prirodnih izvora ovog minerala posebno se izdvaja batat.
Majli Sajrus i muzičar Maks Morando rekli su "da" u senci starog Holivuda. Par se venčao u subotu, 21. novembra, na intimnoj ceremoniji u Palm Springsu, u istorijskoj kući koja je nekada bila u vlasništvu legendarnog Frenka Sinatre.
Možete da koristite najbolje začine i odaberete savršenu temperaturu za pečenje, ali ako u mesari izaberete pogrešan komad, rezultat će verovatno biti suv i žilav. Kada je cilj pečenje koje je mekano, sočno i koje se gotovo topi pod viljuškom, pravi izbor mesa čini ključnu razliku.
Diva Jelena Karleuša našla se u veoma neprijatnoj situaciji, nakon što su počeli da joj stižu pozivi od ljudi sa kojima uopšte nije pokušavala da stupi u kontakt.
Jedna od najpoznatijih pesama Zdravka Čolića, "Ona spava", krije potresnu životnu priču o 18-godišnjoj Milici Kostić iz Kruševca, čija je tragična sudbina potresla čitavu Jugoslaviju.
Reperka Mimi Mercedez doživela je neprijatno iskustvo kada je jedan obožavalac saznao privatnu adresu njenih roditelja i na nju poslao jeziv poklon - svinjsko srce.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.