Ruske snage pokušavaju da ukrajinski "pojas tvrđava" između Slavjanska i Kramatorska uhvate u velika klešta, istovremeno napadajući sa severa preko Limana i sa juga preko Konstantinovke, ocenjuje austrijski pukovnik i vojni analitičar Markus Rajsner.
Rajsner, predavač na Terezijanskoj vojnoj akademiji u Viner Nojštatu, u najnovijoj analizi austrijskih oružanih snaga navodi da je upravo centralni deo fronta u Donbasu glavno težište ruske letnje ofanzive. Moskva, prema njegovoj proceni, ne pokušava samo da probije ukrajinsku odbranu frontalnim napadima, već i da joj preseče snabdevanje dubokim obuhvatom preko područja Dobropolja.
- Težište ruskih napada i dalje je centar fronta u Donbasu. Rusi pokušavaju da ukrajinski pojas tvrđava kod Kramatorska i Slavjanska napadnu sa dve strane: na severu kod Limana i na jugu kod Konstantinovke - naveo je Rajsner.
Prema njegovim rečima, tom napadu u kleštima pridružuje se pokušaj znatno dubljeg ruskog obuhvata preko Dobropolja, zapadno od Konstantinovke.
Cilj nisu samo gradovi, već putevi koji ih održavaju u životu
Suština ruske operacije, prema Rajsneru, nije samo zauzimanje teritorije ispred Slavjanska i Kramatorska.
Presudno pitanje postaće snabdevanje ukrajinskih jedinica koje brane ovaj veliki urbani pojas.
- Ako ruskim napadačima uspe da prekinu važne linije snabdevanja prema gradovima, ukrajinski branioci moći će da izdrže samo ograničeno vreme - ocenio je Rajsner.
Situacija je već postala toliko teška da se, prema njegovim podacima, značajan deo snabdevanja ukrajinskih položaja obavlja teškim višerotornim dronovima i bespilotnim kopnenim vozilima.
Klasično kretanje kamiona, oklopnih vozila i drugih sredstava kroz delove fronta postalo je izuzetno opasno zbog ogromne koncentracije izviđačkih i udarnih dronova.
Rajsner taj prostor opisuje kao "sivu", odnosno "zonu smrti" široku i do 50 kilometara, u kojoj praktično više nema klasične, jasno povučene linije fronta.
Ruske jedinice, prema njegovoj proceni, sistematski traže svako vozilo koje pokušava da dođe do ukrajinskih položaja i istovremeno pokušavaju da spreče dovođenje pojačanja i rotaciju iscrpljenih jedinica.
Hiljade napada dronovima kod Družkovke i Dobropolja
Pritisak nije ograničen samo na kopneno napredovanje.
Rajsner navodi da ruske snage kombinuju artiljeriju, klizne avionske bombe i udarne dronove, nakon čega napred šalju male jurišne grupe.
- Rusi u Donbasu napreduju samo polako, ali postupaju metodično: artiljerijski napadi, klizne bombe i udarni dronovi, a zatim prodori malih jurišnih grupa. Tako napreduju polako, ali postojano - ocenio je austrijski pukovnik.
Posebno je izdvojio područje Družkovke i Dobropolja, gde se, prema podacima koje navodi, dnevno beleži između 1.000 i 1.500 ruskih napada dronovima na svakom od tih pravaca.
Istovremeno se nastavljaju artiljerijski udari i masovna upotreba kliznih bombi protiv ukrajinskih odbrambenih položaja.
- Ako Ukrajinci ne uspeju da prekinu ovaj začarani krug, pojas tvrđava će pasti - upozorio je Rajsner.
ISW takođe beleži ruski pritisak
Čak i američki Institut za proučavanje rata, koji ruske tvrdnje sa fronta često tretira veoma kritički, poslednjih nedelja beleži ozbiljan ruski pritisak prema ovom delu Donbasa.
ISW navodi da Rusija sprovodi kampanju vazdušnog presecanja područja "pojasa tvrđava", sa sve većom upotrebom kliznih bombi kako bi pripremila teren za buduće operacije prema Slavjansku i Kramatorsku.
Institut je takođe beležio ruske prodore i infiltracije prema Dobropolju i Družkovki, uključujući pojavljivanje manjih ruskih grupa duž pravca Dobropolje-Kramatorsk. Istovremeno, ukrajinske snage na tom području izvode protivnapade i na pojedinim mestima vraćaju položaje, pa linija kontakta ostaje veoma nestabilna.
To je važna razlika: rusko napredovanje postoji, ali nije reč o brzom slomu ukrajinskog fronta.
I sam Rajsner kaže da je ruska letnja ofanziva sporija nego što se očekivalo upravo zato što masovna upotreba dronova izuzetno otežava kretanje napadača.
Slavjansk i Kramatorsk postaju ključ čitave bitke za Donbas
Slavjansk i Kramatorsk predstavljaju jezgro poslednjeg velikog ukrajinskog urbanog odbrambenog sistema u severnom delu Donjecke oblasti.
Sa Družkovkom i Konstantinovkom čine povezani lanac gradova, industrijskih zona, puteva i utvrđenih položaja koji godinama predstavlja okosnicu ukrajinske odbrane.
Upravo zato Moskva, prema Rajsnerovoj analizi, pokušava da izbegne scenario u kojem bi morala svaki od tih gradova da osvaja isključivo frontalno.
Umesto toga, ruski cilj je da kombinacijom pritiska sa severa i juga, prodora prema Dobropolju i sistematskih udara na logistiku postepeno učini odbranu čitavog pojasa neodrživom.
Pritisak na taj prostor poslednjih nedelja dodatno je porastao. Rojters je 26. avgusta objavio da su ruske snage ostvarile opasne prodore prema Konstantinovki, Kramatorsku i Slavjansku, zbog čega je Kijev angažovao neke od svojih najiskusnijih komandanata za odbranu Donjecke oblasti.
Rajsner zato ne govori o munjevitom ruskom prodoru.
Njegova procena je mnogo ozbiljnija: Moskva pokušava metodično da stegne poslednji veliki ukrajinski odbrambeni pojas u Donbasu, istovremeno uništavajući puteve kojima se on snabdeva.
Ako taj plan uspe, bitka za Slavjansk i Kramatorsk mogla bi da bude odlučena mnogo pre nego što ruske jedinice stignu do samih centara tih gradova.
Rusija bi početkom naredne nedelje mogla zvanično da bude označena kao odgovorna za pokušaj napada dronom sa eksplozivom na aerodromu Lajpcig/Hale, posle čega Berlin sprema "opsežan" paket mera protiv Moskve.
Više od 113.000 Rusa prešlo je za samo nedelju dana preko graničnog prelaza Verhnji Lars prema Gruziji, dok se u zemlji pojačavaju glasine da bi Kremlj posle septembarskih izbora mogao da pokrene novu mobilizaciju.
Ukrajina je zvanično zatražila međunarodnu blokadu ruskog satelitskog sistema "Rasvet", koji Moskva razvija kao odgovor na Starlink, strahujući da bi njegova puna upotreba mogla ruskoj vojsci da obezbedi znatno bolju vezu i mogućnost upravljanja dronovima duboko iznad ukrajinske teritorije.
Predsednik Finske Aleksander Stub odbacio je upozorenja iz Nemačke da bi Rusija mogla da napadne NATO do 2029. godine, poručivši da za takav scenario ne vidi ni dokaze ni činjenice i da Moskva nema razloga da krene na najmoćniji vojni savez na svetu.
Ukrajinske vlasti naredile su prinudnu evakuaciju svih porodica sa decom iz Slavjanska, Kramatorska i okolnih naselja u Donjeckoj oblasti, zbog naglog pogoršanja bezbednosne situacije i sve intenzivnijih ruskih napada.
Ruske snage mogle bi da opkole čak 70.000 ukrajinskih vojnika u Slavjansko-kramatorskoj aglomeraciji ukoliko preuzmu kontrolu nad Dobropoljem i preseku glavne pravce snabdevanja sa zapada, upozorio je britanski vojni analitičar Aleksandar Merkuris.
Rusija priprema dalje operacije prema Slavjansku i Kramatorsku, poslednjim velikim uporištima ukrajinske vojske na severu Donjecke oblasti, dok su vlasti u Donjecku pozvale stanovnike četiri grada da napuste područje borbenih dejstava.
Ruska vojska bi mogla da primeni taktiku iscrpljivanja prilikom zauzimanja Slavjanska i Kramatorska u Donjeckoj Narodnoj Republici (DNR), kaže penzionisani potpukovnik Andrej Maročko iz Narodne milicije Luganske Narodne Republike, javlja TASS.
Ruska Federalna služba bezbednosti (FSB) saopštila je da je sprečila seriju napada na ruske vojnike, nakon što je otkrila eksplozivne naprave skrivene u FPV naočarima za upravljanje dronovima.
Ruska hakerska grupa Hitkor preuzela je odgovornost za upad u ukrajinsku aplikaciju za vazdušnu uzbunu, preko koje su građanima širom zemlje poslata lažna upozorenja o nuklearnom napadu, radijaciji, hemijskoj opasnosti i uličnim borbama u Kijevu.
Ukrajinske snage izvele su napade na rusku vojnu industriju i protivvazdušnu odbranu, a predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski tvrdi da su pogođeni sistemi vredni oko 70 miliona dolara, kao i fabrika koja učestvuje u proizvodnji raketa u Rostovskoj oblasti.
Ilijana Jotova, protivnica slanja vojne pomoći Ukrajini i zagovornica dijaloga sa Rusijom, odnela je ubedljivu pobedu u drugom krugu predsedničkih izbora u Bugarskoj, održanom 1. novembra, čime je postala prva žena izabrana za predsednika te zemlje na neposrednim izborima.
Svrgavanje ukrajinskog predsednika Viktora Janukoviča 2014. godine bilo je rezultat operacije američke Centralne obaveštajne agencije (CIA), koju je organizovala administracija tadašnjeg predsednika SAD Baraka Obame, tvrdi bivši obaveštajac Džon Kirijaku.
Ruski i ukrajinski zvaničnici zajedno su sproveli veliku humanitarnu operaciju u gradu Aljoški u Hersonskoj oblasti, koji je pod ruskom kontrolom, nakon što su dve strane postigle dogovor o privremenom prekidu vatre.
Rusija bi početkom naredne nedelje mogla zvanično da bude označena kao odgovorna za pokušaj napada dronom sa eksplozivom na aerodromu Lajpcig/Hale, posle čega Berlin sprema "opsežan" paket mera protiv Moskve.
Najveća albanska lobistkinja Viola fon Kramon, poznata po tome što je godinama gurala nezavisnost lažne države i širila sramne teze o Srbima kao genocidnom narodu, ne krije oduševljenje novim potezima blokaderske vlasti u Beogradu!
Najveća albanska lobistkinja Viola fon Kramon, poznata po tome što je godinama gurala nezavisnost lažne države i širila sramne teze o Srbima kao genocidnom narodu, ne krije oduševljenje novim potezima blokaderske vlasti u Beogradu!
Članica Glavnog odbora SNS-a Dina Vučinić oštro je reagovala na teror i pokušaje zabrane rada Informer TV-a, poručivši da se demokratija ne može graditi na ućutkivanju i prevaspitavanju onih koji misle drugačije!
Poznati politički analitičar Nebojša Krstić oštro je osudio nezapamćeni linč koji su blokaderi sproveli nad redakcijom Informera, naglasivši da nikakva izborna pobeda ne daje nikome pravo da suspenduje Ustav i sprovodi teror nad ljudima.
Boris Stanojević, učesnik Exatlona, otkrio je kada oseća pritisak tokom takmičenja, ali ono što je najviše privuklo pažnju jeste njegovo priznanje da gaji emocije prema Ivi Janković.
Voditelj Aleksa Erski želeo je da čuje kako Mihailo Adžić gleda na situaciju u kojoj Ivana Ivanović, koja ga, kako tvrdi kapiten Crvenih, blati, utehu traži upravo u njemu.
Beloglavi sup Zora, ptica obeležena i praćena iz Srbije, nalazi se u Siriji gde je, kako navode iz Fondacije za zaštitu ptica grabljivica, zarobljena i strada, a oni koji je drže očigledno očekuju da za njeno puštanje dobiju novac.
Dva meseca nakon trostrukog ubistva na strelištu "Češka zbrojevka" u Danilovgradu, istražitelji još nisu otkrili šta je bio motiv ruskog državljanina Mihaila Nikolajeviča Šabunjina (30) da ubije trojicu muškaraca.
Ramiz Zeko Gusinac, poznati novopazarski frizer, TikToker i učesnik jednog rijalitija učestvovao je sinoć u fizičkom sukobu u Ulici Stevana Nemanje u Novom Pazaru
Muškarac I. Ž. iz Novog Pazara zadobio je ubodne rane u fizičkom sukobu koji se dogodio danas oko 18 časova u Novom Pazaru, a za Informer su se oglasili očevici ovog događaja.
Proslavljeni filmski reditelj Lordan Zafranović otvoreno je govorio o svom novom ostvarenju "Zlatni rez '42: Deca Kozare", ali i o decenijama dugoj borbi da kroz umetnost progovori o stravičnim zločinima počinjenim tokom Drugog svetskog rata.
Jedan od najznačajnijih pionira detroitskog tehna i čovek koji je ostavio neizbrisiv trag u istoriji elektronske muzike, Huan Etkins (Juan Atkins), preminuo je u 64. godini.
Poznati holivudski reditelj i producent Majkl Man (83) hitno je prevezen u bolnicu nakon što je na strelištu u Los Anđelesu slučajno upucao samog sebe.
Glumica Ognjanka Ognjanović biće sahranjena u utorak, 3. novembra, u 14.30 sati na Novom groblju u Beogradu, saopštili su iz Narodnog pozorišta u Beogradu.
Komentari