Folksvagenova fabrika u Osnabriku, u kojoj je trebalo da prestane proizvodnja automobila, biće pretvorena u centar za odbrambenu tehnologiju i proizvodnju komponenti za izraelski sistem PVO „Gvozdena kupola“.
Fabrika sa oko 1.800 zaposlenih već je bila pred gašenjem automobilske proizvodnje tokom 2027. godine, u trenutku kada Folksvagen prolazi kroz duboko restrukturiranje pod pritiskom pada prodaje, viška kapaciteta i sve jače konkurencije kineskih proizvođača.
Sada, umesto automobila, pogoni dobijaju potpuno novu namenu – oružje i protivvazdušnu odbranu, piše Fajnenšel tajms.
Prema dogovoru, Folksvagen Osnabrik trebalo bi da preuzmu investiciona grupa Aurelijus kapital kao većinski vlasnik i nemačka savezna pokrajina Donja Saksonija. Prvi veliki projekat biće saradnja sa izraelskim Rafaelom, proizvođačem sistema „Gvozdena kupola“, a planirana je proizvodnja PVO sistema i komponenti namenjenih Nemačkoj i drugim evropskim državama.
Predsednica radničkog saveta Folksvagena Danijela Kavalo navela je da bi novi aranžman trebalo da sačuva više od 1.200 radnih mesta. Automobilska proizvodnja, međutim, odlazi – Osnabrik treba postepeno da postane centar za bezbednosnu i odbrambenu tehnologiju.
Od automobila ka naoružanju
Osnabrik nije usamljen slučaj. Nemačko udruženje bezbednosne i odbrambene industrije još je 2025. otvoreno zagovaralo korišćenje kapaciteta, fabrika i stručnjaka koji ostaju višak u automobilskoj industriji za potrebe naoružavanja, pod sloganom „Auto2Defence“.
U dokumentu udruženja praktično je zacrtan pravac: slobodne resurse automobilske i dobavljačke industrije treba staviti na raspolaganje vojnoj proizvodnji.
Taj proces je već odmakao daleko dalje od planova na papiru.
Rajnmetal je u junu potpisao ugovor o prodaji svog civilnog automobilskog odeljenja „Pauer sistems“ minhenskoj grupi Ekita za preliminarnih 350 miliona evra. Kompanija je pritom potpuno otvoreno saopštila šta je cilj – napuštanje automobilskog biznisa i koncentracija na brzo rastuće poslove sa vojskom i bezbednosnim strukturama.
Paralelno sa tim, francusko-nemački vojni gigant KNDS traži dodatne fabričke kapacitete i već je pregovarao sa Mercedes-Bencom o preuzimanju pogona u Ludvigsfeldeu kod Berlina, gde se trenutno proizvode kombiji „Sprinter“. Jedna od opcija je da se tamo ubuduće proizvode oklopna vozila „Bokser“. KNDS je ranije razmatrao upravo i Folksvagenovu fabriku u Osnabriku.
„Topovi umesto maslaca“
Pravac kojim ide nemačka industrija sve više priziva istorijsku formulu „topovi umesto maslaca“ – prebacivanje privrede sa civilne proizvodnje na vojnu, kakvo je Nemačka sprovela tokom ubrzanog naoružavanja tridesetih godina prošlog veka.
Danas se taj zaokret odvija kroz modernu industrijsku politiku, milijardske vojne budžete i preuzimanje fabrika koje automobilski sektor više ne može da koristi punim kapacitetom. Suština je, međutim, vrlo konkretna: proizvodne hale, radnici i tehnologija iz posrnulog auto-sektora sve više se usmeravaju ka naoružanju.
Kancelar Fridrih Merc istovremeno otvoreno insistira da bezbednost mora imati prednost. U Bundestagu je poručio da ni najbolji sistem socijalne zaštite ne vredi ukoliko nisu obezbeđeni mir i sloboda, dok Berlin ubrzano povećava vojna izdvajanja.
Nemačka je za 2026. namenila više od 108 milijardi evra za bezbednost i odbranu, dok je za 2027. planirano više od 109 milijardi evra samo kroz redovna izdvajanja, uz dodatna sredstva iz posebnih fondova. Berlin je najavio i da će već 2029. dostići 3,5 odsto BDP-a za osnovne vojne potrebe, dok širi cilj NATO predviđa ukupno pet odsto BDP-a za odbranu i sa njom povezanu bezbednosnu infrastrukturu.
Sve to pokazuje da Osnabrik nije samo priča o spasavanju jedne Folksvagenove fabrike. To je deo mnogo šire transformacije nemačke privrede: automobilski sektor se smanjuje, vojna industrija raste, a pogoni koji su decenijama pravili automobile, kombije i delove sve češće dobijaju potpuno novu namenu – rakete, PVO sisteme i oklopna vozila.
Rusija je u proleće 2014. propustila jedinstvenu priliku da odlučnom vojnom intervencijom u Donbasu potpuno promeni tok ukrajinske krize, u trenutku kada Oružane snage Ukrajine (OSU) još nisu bile spremne za ozbiljan i dugotrajan rat, smatra ruski vojni analitičar Konstantin Sivkov.
Ruski predsednik Vladimir Putin objavio je da je ruska vojska zauzela Svjatogorsk u Donjeckoj oblasti, ali je nekoliko dana kasnije iz samog centra tog grada stigao direktan odgovor.
Premijer Jermenije Nikol Pašinjan mogao bi već u najskorije vreme ponovo da doputuje u Moskvu na razgovore sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, i to u trenutku kada su odnosi dve zemlje prošli kroz možda najveću promenu od raspada Sovjetskog Saveza.
Specijalni izaslanici predsednika SAD Donalda Trampa Stiv Vitkof i Džared Kušner posluženi su krimskotatarskim jelima dok su vozom iz poljskog Žešova putovali ka Kijevu, samo dan nakon razgovora sa predsednikom Rusije Vladimirom Putinom u Moskvi.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Rusija je u proleće 2014. propustila jedinstvenu priliku da odlučnom vojnom intervencijom u Donbasu potpuno promeni tok ukrajinske krize, u trenutku kada Oružane snage Ukrajine (OSU) još nisu bile spremne za ozbiljan i dugotrajan rat, smatra ruski vojni analitičar Konstantin Sivkov.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević pozvao je članove Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM) da evidentiraju javni poziv koji je redakcija Informera uputila predstavnicima Studentske liste.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević otkrio je kome je najviše stalo da ugasi Informer i na ulici ostavi 330 zaposlenih u našoj medijskoj kući, sa sve 150 dece.
Vršilac dužnosti predsednika Republike Srbije Ana Brnabić oglasila se na društvenoj mreži Iks i otkrila detalje strahovlade koju blokaderi sprovode nad novinarima, ukazavši i na sramotno ćutanje međunarodnih organizacija povodom te situacije.
Asocijacija novinara Srbije (ANS) najoštrije je osudila pritiske na novinare i zaposlene u Radio-televiziji Srbije, kao i pokušaj rukovodstva Javnog servisa da odgovornost prebaci na osobu koja je javnosti omogućila da istina izađe na videlo.
Dok nova vlast ne prestaje da priča o "transparentnosti" "slobodi" i vladavini "intelektualaca sa pravim diplomama", isplivao dokaz njihove diktature - direktno se naređuje da svi mediji, novinari i urednici moraju da traže partijsku dozvolu od njihovog medijskog tima pre nego što bilo koji kandidat, premijer ili ministar uopošte pomisli da gostuje na televiziji!
Potpredsednica GO SNS-a i vršilac dužnosti predsednika Republike Srbije Ana Brnabić učestvovaće sutra na prestižnom samitu Evropske političke zajednice u Dablinu, gde će predstavljati Srbiju na najvišem međunarodnom nivou.
Korona virus ponovo hara Srbijom, ali ovoga puta najteže pogađa najmlađe. Dvomesečna beba iz Beograda završila je u bolnici zbog korona virusa u kombinaciji sa rinovirusom, a njena majka O. P. ističe da je ovaj soj virusa posebno težak.
U Mostaru je Dž. Š. (45) određen jednomesečni pritvor zbog sumnje da je napao policijske službenike, oteo pištolj jednom od njih i pretio da će pucati, nakon čega je pobegao.
Posle više od pet sati pretrage spasioci Gorske službe spasavanja i meštani naselja Desimirovac, pronašli su danas starijeg čoveka čiji nestanak je prijavljen u nedelju.
Ucena eksplicitnim snimcima je sve učestalija, a jedan od najpoznatijih slučajeva je iznuda od poznatog fudbalera i bivšeg reprezentativca Nenada Jestrovića (50), a cela afera je dobila epilog na sudu.
Britanski glumac Danijel Redklif, koji se proslavio širom sveta igrajući Harija Potera, priznao je da još nije siguran da li će pogledati novu HBO seriju o čuvenom čarobnjaku.
Film "Ruka pravde", u režiji Nemanje Ćeranića juče je imao svetsku premijeru na 67. Međunarodnom filmskom festivalu u Solunu, jednom od najznačajnih filmskih festivala u Evropi, čime je započeo svoj međunarodni festivalski život.
Pojedini kultni filmovi koje smo godinama gledali i kojima se iznova vraćamo danas bi imali potpuno drugačije zaplete, a neki od njih možda uopšte ne bi mogli da funkcionišu.
Iako se mnoge sobne biljke sa dolaskom hladnijih dana pripremaju za period mirovanja, afrička ljubičica (senpolija) može da nastavi da cveta i tokom kasne jeseni i zime. Da bi formirala nove pupoljke, potrebno joj je nekoliko važnih uslova.
Britanska glumica Eli Bamber privukla je svu pažnju i oduševila prisutne na premijeri božićnog filma "Ebenezer: A Christmas Carol" u londonskom bioskopu "Odeon Luxe".
Modna kreatorka Melina Džinović svojevremeno je otkrila zbog čega ne želi da rodi treće dete, ističući da bi joj nova trudnoća poremetila životne navike i planove koje je godinama gradila.
Supruga pevača Peđe Jovanovića, Ana Jovanović, danas slavi 39. rođendan, i to na Maldivima, gde je poseban dan obeležila u pravom tropskom raju, uz šampanjac i pogled na tirkizno more.
Voditelj Milan Milošević otkrio je da je svojevremeno, zbog Milorada Ulemeka Legije i njegovog društva, morao da skine minđušu sa uha dok je radio kao konobar u jednom od najpopularnijih beogradskih noćnih klubova.
Lara Čolić, mlađa ćerka Zdravka Čolića, navodno je popunila usne hijaluronskim filerima i korigovala nos, a promene na njenom licu privukle su veliku pažnju javnosti.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.