Folksvagenova fabrika u Osnabriku, u kojoj je trebalo da prestane proizvodnja automobila, biće pretvorena u centar za odbrambenu tehnologiju i proizvodnju komponenti za izraelski sistem PVO „Gvozdena kupola“.
Fabrika sa oko 1.800 zaposlenih već je bila pred gašenjem automobilske proizvodnje tokom 2027. godine, u trenutku kada Folksvagen prolazi kroz duboko restrukturiranje pod pritiskom pada prodaje, viška kapaciteta i sve jače konkurencije kineskih proizvođača.
Sada, umesto automobila, pogoni dobijaju potpuno novu namenu – oružje i protivvazdušnu odbranu, piše Fajnenšel tajms.
Prema dogovoru, Folksvagen Osnabrik trebalo bi da preuzmu investiciona grupa Aurelijus kapital kao većinski vlasnik i nemačka savezna pokrajina Donja Saksonija. Prvi veliki projekat biće saradnja sa izraelskim Rafaelom, proizvođačem sistema „Gvozdena kupola“, a planirana je proizvodnja PVO sistema i komponenti namenjenih Nemačkoj i drugim evropskim državama.
Predsednica radničkog saveta Folksvagena Danijela Kavalo navela je da bi novi aranžman trebalo da sačuva više od 1.200 radnih mesta. Automobilska proizvodnja, međutim, odlazi – Osnabrik treba postepeno da postane centar za bezbednosnu i odbrambenu tehnologiju.
Od automobila ka naoružanju
Osnabrik nije usamljen slučaj. Nemačko udruženje bezbednosne i odbrambene industrije još je 2025. otvoreno zagovaralo korišćenje kapaciteta, fabrika i stručnjaka koji ostaju višak u automobilskoj industriji za potrebe naoružavanja, pod sloganom „Auto2Defence“.
U dokumentu udruženja praktično je zacrtan pravac: slobodne resurse automobilske i dobavljačke industrije treba staviti na raspolaganje vojnoj proizvodnji.
Taj proces je već odmakao daleko dalje od planova na papiru.
Rajnmetal je u junu potpisao ugovor o prodaji svog civilnog automobilskog odeljenja „Pauer sistems“ minhenskoj grupi Ekita za preliminarnih 350 miliona evra. Kompanija je pritom potpuno otvoreno saopštila šta je cilj – napuštanje automobilskog biznisa i koncentracija na brzo rastuće poslove sa vojskom i bezbednosnim strukturama.
Paralelno sa tim, francusko-nemački vojni gigant KNDS traži dodatne fabričke kapacitete i već je pregovarao sa Mercedes-Bencom o preuzimanju pogona u Ludvigsfeldeu kod Berlina, gde se trenutno proizvode kombiji „Sprinter“. Jedna od opcija je da se tamo ubuduće proizvode oklopna vozila „Bokser“. KNDS je ranije razmatrao upravo i Folksvagenovu fabriku u Osnabriku.
„Topovi umesto maslaca“
Pravac kojim ide nemačka industrija sve više priziva istorijsku formulu „topovi umesto maslaca“ – prebacivanje privrede sa civilne proizvodnje na vojnu, kakvo je Nemačka sprovela tokom ubrzanog naoružavanja tridesetih godina prošlog veka.
Danas se taj zaokret odvija kroz modernu industrijsku politiku, milijardske vojne budžete i preuzimanje fabrika koje automobilski sektor više ne može da koristi punim kapacitetom. Suština je, međutim, vrlo konkretna: proizvodne hale, radnici i tehnologija iz posrnulog auto-sektora sve više se usmeravaju ka naoružanju.
Kancelar Fridrih Merc istovremeno otvoreno insistira da bezbednost mora imati prednost. U Bundestagu je poručio da ni najbolji sistem socijalne zaštite ne vredi ukoliko nisu obezbeđeni mir i sloboda, dok Berlin ubrzano povećava vojna izdvajanja.
Nemačka je za 2026. namenila više od 108 milijardi evra za bezbednost i odbranu, dok je za 2027. planirano više od 109 milijardi evra samo kroz redovna izdvajanja, uz dodatna sredstva iz posebnih fondova. Berlin je najavio i da će već 2029. dostići 3,5 odsto BDP-a za osnovne vojne potrebe, dok širi cilj NATO predviđa ukupno pet odsto BDP-a za odbranu i sa njom povezanu bezbednosnu infrastrukturu.
Sve to pokazuje da Osnabrik nije samo priča o spasavanju jedne Folksvagenove fabrike. To je deo mnogo šire transformacije nemačke privrede: automobilski sektor se smanjuje, vojna industrija raste, a pogoni koji su decenijama pravili automobile, kombije i delove sve češće dobijaju potpuno novu namenu – rakete, PVO sisteme i oklopna vozila.
Rusija je u proleće 2014. propustila jedinstvenu priliku da odlučnom vojnom intervencijom u Donbasu potpuno promeni tok ukrajinske krize, u trenutku kada Oružane snage Ukrajine (OSU) još nisu bile spremne za ozbiljan i dugotrajan rat, smatra ruski vojni analitičar Konstantin Sivkov.
Ruski predsednik Vladimir Putin objavio je da je ruska vojska zauzela Svjatogorsk u Donjeckoj oblasti, ali je nekoliko dana kasnije iz samog centra tog grada stigao direktan odgovor.
Premijer Jermenije Nikol Pašinjan mogao bi već u najskorije vreme ponovo da doputuje u Moskvu na razgovore sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, i to u trenutku kada su odnosi dve zemlje prošli kroz možda najveću promenu od raspada Sovjetskog Saveza.
Specijalni izaslanici predsednika SAD Donalda Trampa Stiv Vitkof i Džared Kušner posluženi su krimskotatarskim jelima dok su vozom iz poljskog Žešova putovali ka Kijevu, samo dan nakon razgovora sa predsednikom Rusije Vladimirom Putinom u Moskvi.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Rusija je u proleće 2014. propustila jedinstvenu priliku da odlučnom vojnom intervencijom u Donbasu potpuno promeni tok ukrajinske krize, u trenutku kada Oružane snage Ukrajine (OSU) još nisu bile spremne za ozbiljan i dugotrajan rat, smatra ruski vojni analitičar Konstantin Sivkov.
Nakon što je bivši komandant Vojske Republike Srpske, general Ratko Mladić, dostojanstveno i u miru sahranjen juče na Topčiderskom groblju, tik pored svoje tragično nastradale ćerke Ane, danas se mogu videti venci i suze koje je narod ostavljao juče i danas prepodne.
U očajničkom pokušaju da umanje veličanstveni ispraćaj generala Ratka Mladića, tajkunski mediji i njihovi sateliti lansirali su sramno smanjene brojke koje vređaju zdrav razum svakog građanina Srbije.
Predsednik Aleksandar Vučić najavio je danas na Poslovnom forumu Srbija - Uzbekistan da će Srbija za godinu dana krenuti u proizvodnju balističkih raketa velikog dometa, kao i da je spremna i po tom pitanju da sarađuje sa Uzbekistanom.
Odbornici odborničkih grupa Inicijativa za Požegu - Zeleno-levi front (ZLF) i Demokratske stranke (DS)izbegli su danas početak sedamnaeste sednice SO Požega kako ne bi prisustvovali minutu ćutanja za preminulog komandanta Glavnog štaba Vojske Republike Srpske, generala Ratka Mladića.
Informer TV od ranog jutra pratiće ispraćaj Ratka Mladića. Naša televizija emitovaće specijalni program posvećen sahrani genrala, uz direktna uključenja i praćenje svih dešavanja.
U naselju ''Beograd na vodi'' jedna ulica biće nazvana po Taškentu - glavnom gradu Uzbekistana, saopšteno je danas tokom zvanične posete Srbiji predsednika Uzbekistana Šavkata Mirzijojeva.
Volonteri Udruženja "Zoo planet" iz Niša i veterinar pokušali su sinoć oko 20 sati da spasu konja koga je udario automobil na putu od Niša ka Donjem Međurovu. Na žalost, životinja je bila unakažena.
Paviljon Srbije otvoren je danas na 26. Međunarodnom sajmu trgovine i investicija (CIFIT) u Sjamenu koji je svečano otvorila ministarka privrede Adrijana Mesarović.
Vozač motocikla Ivan T. (47) poginuo je u nedelju nadomak Ljiga, kada se na svom dvotočkašu sudario sa drugim vozačem motora, Aleksandrom V. (31), koji je, takođe, nastradao. U sudaru je učestvovala i Ivanova supruga K.T. (33), koja je bila na mestu suvozača. Ona je sa teškim povredama zbrinuta u Urgentnom centru u Beogradu.
U Višem javnom tužilaštvu u Beogradu saslušan je Milutin L. (43) zbog sumnje da je 6. septembra 2026. godine u večernjim časovima na teritoriji GO Vračar pokušao da ubije M.K.
U Višem javnom tužilaštvu u Beogradu saslušani su Srećko P. (27) i Nemanja B. (35) zbog postojanja osnova sumnje da su 6. septembra 2026. godine neovlašćeno radi prodaje držali i posredovali u prodaji skoro 2 kilograma opojne droge amfetamin, dok se za još jednim osumnjičenim traga.
Poznati glumac Nenad Okanović otkrio je da ljubavna priča sa suprugom Željanom traje decenijama, a tajna njihovog savršenog braka je što se nikada ne svađaju.
Malo ko može da poveruje da je jedna od najlepših i najatraktivnijih žena sveta, holivudska glumica Salma Hajek, pre samo nekoliko dana proslavila svoj 60. rođendan.
Dolazak psa u novi dom donosi mnogo radosti, ali i brojne promene na koje se i ljubimac i vlasnici moraju postepeno naviknuti, a evo na šta treba obratiti pažnju kako bi se pas što lakše prilagodio novom domu.
Crveni tepih u Veneciji ponovo je bio mesto na kojem se granica između visoke mode i provokacije pomera za još jedan korak. Među zvezdama koje su svojim stajlingom privukle posebnu pažnju našla se i glumica Kejli Kovan, koja je na gala večeri amfAR-a pojavila u izuzetno smeloj kreaciji.
Bosanski influenser Mirza Mustafagić našao se na udaru javnosti zbog svojih sramotnih objava i hajke koju vodi na društvenim mrežama, a u čijem je centru ovoga puta bila Una Čolić, kćerka našeg legendarnog Zdravka Čolića.
Pevačica Jelena Karleuša i reper Dragomir Despić Desingerica su tokom "Pinkovih zvezda" imali rasprave ali i emotivne momente, a ovo su scene između njih dvoje zbog kojih se radujemo nastavku ovog šou programa.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.