Folksvagenova fabrika u Osnabriku, u kojoj je trebalo da prestane proizvodnja automobila, biće pretvorena u centar za odbrambenu tehnologiju i proizvodnju komponenti za izraelski sistem PVO „Gvozdena kupola“.
Fabrika sa oko 1.800 zaposlenih već je bila pred gašenjem automobilske proizvodnje tokom 2027. godine, u trenutku kada Folksvagen prolazi kroz duboko restrukturiranje pod pritiskom pada prodaje, viška kapaciteta i sve jače konkurencije kineskih proizvođača.
Sada, umesto automobila, pogoni dobijaju potpuno novu namenu – oružje i protivvazdušnu odbranu, piše Fajnenšel tajms.
Prema dogovoru, Folksvagen Osnabrik trebalo bi da preuzmu investiciona grupa Aurelijus kapital kao većinski vlasnik i nemačka savezna pokrajina Donja Saksonija. Prvi veliki projekat biće saradnja sa izraelskim Rafaelom, proizvođačem sistema „Gvozdena kupola“, a planirana je proizvodnja PVO sistema i komponenti namenjenih Nemačkoj i drugim evropskim državama.
Predsednica radničkog saveta Folksvagena Danijela Kavalo navela je da bi novi aranžman trebalo da sačuva više od 1.200 radnih mesta. Automobilska proizvodnja, međutim, odlazi – Osnabrik treba postepeno da postane centar za bezbednosnu i odbrambenu tehnologiju.
Od automobila ka naoružanju
Osnabrik nije usamljen slučaj. Nemačko udruženje bezbednosne i odbrambene industrije još je 2025. otvoreno zagovaralo korišćenje kapaciteta, fabrika i stručnjaka koji ostaju višak u automobilskoj industriji za potrebe naoružavanja, pod sloganom „Auto2Defence“.
U dokumentu udruženja praktično je zacrtan pravac: slobodne resurse automobilske i dobavljačke industrije treba staviti na raspolaganje vojnoj proizvodnji.
Taj proces je već odmakao daleko dalje od planova na papiru.
Rajnmetal je u junu potpisao ugovor o prodaji svog civilnog automobilskog odeljenja „Pauer sistems“ minhenskoj grupi Ekita za preliminarnih 350 miliona evra. Kompanija je pritom potpuno otvoreno saopštila šta je cilj – napuštanje automobilskog biznisa i koncentracija na brzo rastuće poslove sa vojskom i bezbednosnim strukturama.
Paralelno sa tim, francusko-nemački vojni gigant KNDS traži dodatne fabričke kapacitete i već je pregovarao sa Mercedes-Bencom o preuzimanju pogona u Ludvigsfeldeu kod Berlina, gde se trenutno proizvode kombiji „Sprinter“. Jedna od opcija je da se tamo ubuduće proizvode oklopna vozila „Bokser“. KNDS je ranije razmatrao upravo i Folksvagenovu fabriku u Osnabriku.
„Topovi umesto maslaca“
Pravac kojim ide nemačka industrija sve više priziva istorijsku formulu „topovi umesto maslaca“ – prebacivanje privrede sa civilne proizvodnje na vojnu, kakvo je Nemačka sprovela tokom ubrzanog naoružavanja tridesetih godina prošlog veka.
Danas se taj zaokret odvija kroz modernu industrijsku politiku, milijardske vojne budžete i preuzimanje fabrika koje automobilski sektor više ne može da koristi punim kapacitetom. Suština je, međutim, vrlo konkretna: proizvodne hale, radnici i tehnologija iz posrnulog auto-sektora sve više se usmeravaju ka naoružanju.
Kancelar Fridrih Merc istovremeno otvoreno insistira da bezbednost mora imati prednost. U Bundestagu je poručio da ni najbolji sistem socijalne zaštite ne vredi ukoliko nisu obezbeđeni mir i sloboda, dok Berlin ubrzano povećava vojna izdvajanja.
Nemačka je za 2026. namenila više od 108 milijardi evra za bezbednost i odbranu, dok je za 2027. planirano više od 109 milijardi evra samo kroz redovna izdvajanja, uz dodatna sredstva iz posebnih fondova. Berlin je najavio i da će već 2029. dostići 3,5 odsto BDP-a za osnovne vojne potrebe, dok širi cilj NATO predviđa ukupno pet odsto BDP-a za odbranu i sa njom povezanu bezbednosnu infrastrukturu.
Sve to pokazuje da Osnabrik nije samo priča o spasavanju jedne Folksvagenove fabrike. To je deo mnogo šire transformacije nemačke privrede: automobilski sektor se smanjuje, vojna industrija raste, a pogoni koji su decenijama pravili automobile, kombije i delove sve češće dobijaju potpuno novu namenu – rakete, PVO sisteme i oklopna vozila.
Rusija je u proleće 2014. propustila jedinstvenu priliku da odlučnom vojnom intervencijom u Donbasu potpuno promeni tok ukrajinske krize, u trenutku kada Oružane snage Ukrajine (OSU) još nisu bile spremne za ozbiljan i dugotrajan rat, smatra ruski vojni analitičar Konstantin Sivkov.
Ruski predsednik Vladimir Putin objavio je da je ruska vojska zauzela Svjatogorsk u Donjeckoj oblasti, ali je nekoliko dana kasnije iz samog centra tog grada stigao direktan odgovor.
Premijer Jermenije Nikol Pašinjan mogao bi već u najskorije vreme ponovo da doputuje u Moskvu na razgovore sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, i to u trenutku kada su odnosi dve zemlje prošli kroz možda najveću promenu od raspada Sovjetskog Saveza.
Specijalni izaslanici predsednika SAD Donalda Trampa Stiv Vitkof i Džared Kušner posluženi su krimskotatarskim jelima dok su vozom iz poljskog Žešova putovali ka Kijevu, samo dan nakon razgovora sa predsednikom Rusije Vladimirom Putinom u Moskvi.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Rusija je u proleće 2014. propustila jedinstvenu priliku da odlučnom vojnom intervencijom u Donbasu potpuno promeni tok ukrajinske krize, u trenutku kada Oružane snage Ukrajine (OSU) još nisu bile spremne za ozbiljan i dugotrajan rat, smatra ruski vojni analitičar Konstantin Sivkov.
Kijev se ponovo našao pod velikim ruskim vazdušnim napadom. Tokom noći prijavljene su eksplozije u više delova prestonice, dok ukrajinski izvori navode da su registrovana i lansiranja balističkih projektila, među kojima i hipersonične rakete "Cirkon", kao i "Oniks".
Potpredsednica GO SNS-a Ana Brnabić oglasila se na društvenoj mreži Iks povodom monstruoznih napada na kandidata za premijera Aleksandra Vučića i njegovu porodicu, koji dolaze direktno iz Hrvatske i regiona.
Aleksandar Vučić, nosilac liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija", tokom obilaska radova na putu Brestovac-Selište je govorio i aktuelnoj situaciji u vezi sa gradonačelnikom Beograda Aleksandrom Šapićem i njegovim sukobom s blokaderima.
Šumadija je kraj u kome šljiva nije samo voće. Ona je deo pejzaža, tradicije, domaćinstva i načina života koji se decenijama prenosi sa generacije na generaciju.
Maske sa blokaderske liste padaju brže nego ikada, a najnovija potvrda opasne prevare i tajkunsko-blokaderskih manipulacija stigla je sa mesta sa kog su se najmanje nadali!
Gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić izjavio je danas da nije napao odbornicu pokreta Kreni-Promeni Tatjanu Mićić i zatražio od nadležnih da se utvrdi istina o sinoćnjem incidentu navodeći da je spreman i da će uvek biti dostupan policiji i tužilaštvu da se utvrdi do kraja šta se desilo.
Plavi i Crveni tim večeras će odmeriti snage u prvoj eliminacionoj borbi u Exatlonu ove nedelje, a Mihailo Adžić neprijatno će iznenaditi bivše saigrače.
U Srbiji će od 1. oktobra biti dostupan i "enhertu", najnoviji inovativni lek za karcinom dojke, od kojeg u našoj zemlji godišnje oboli oko 4.500 žena, dok skoro 1.700 izgubi život.
Vernici širom sveta svedoče čudima Svetog Nektarija Eginskog, a jedna od njih je i Dušica Milivojević, koja je nakon decenijske borbe dobila sina Vasilija Nektarija.
Muškarac M. Ć. (40), koji je juče ujutru teško ranjen hicem iz pištolja u kragujevačkom naselju Novi Bubanj, pogođen je u stomak i u ovim trenucima se nalazi u kritičnom stanju, dok se lekari u Jedinici intenzivnog lečenja UKC Kragujevac i dalje lavovski bore za njegov život.
Nenad M. (24), koji je teško povređen 26. septembra oko 16.30 časova na magistralnom putu Užice – Zlatibor, preminuo je dan nakon teške saobraćajne nesreće u užičkoj bolnici.
Vasilije B. (47), koji je optužen za ubistvo Željka K. u selu Senaja kod Mladenovca 24. januara 2025. godine, jer ga je posle svađe na Tik Toku udario autom na ulici, negirao je juče u Višem sudu u Beogradu da je izvršio to krivično delo.
Nesnosan smrad koji se širio polupraznom ćelijom broj 119 na VII. odeljenu Remetinečkog zatvora, u kojoj su tog trenutka u ranim popodnevnim satima nakon ručka bila tri zatvorenika, dok su ostali bili u dvorišnom delu na svežem vazduhu, bio je povod da se dvojica cimera sukobe.
Superstar TV od 5. oktobra otvara novu jesenju programsku šemu, u kojoj publiku očekuju premijere domaćih serija različitih žanrova, ali i povratak jednog od najprepoznatljivijih hitova kanala – "Državnog službenika", sa četvrtom sezonom.
Rim je proglašen najboljom destinacijom za ljubitelje knjiga, zahvaljujući bogatoj ponudi koju čini čak 326 knjižara, 87 biblioteka i blizu 900 književnih tura.
Britanski regulator tržišta dozvolio je danas da deo tužbe potrošača protiv kompanija Epl i Amazon bude nastavljen zbog navodnog ograničavanja konkurencije pri prodaji Eplovih proizvoda na Amazonu u Velikoj Britaniji.
Pevačica Sanja Vučić pojavila se sinoć na gradskom događaju gde ju je dovezao kolega iz žirija "Zvezde Granda", Aleksandar Milić Mili, a ovo nije prošlo nezapaženo.
Modna kreatorka Marijana Mateus proslavila je rođendan u Veneciji, to je bio spoj venecijanske i balkanske tradicije, sa italijanskom muzikom i srpskim bendom.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.