Posle teškog poraza CDU u Saksoniji-Anhalt, nemačkog kancelara Fridriha Merca za manje od dve nedelje čekaju još dva velika izborna testa – 20. septembra glasaće Berlin i Meklenburg-Zapadna Pomeranija, gde AfD u anketama ponovo stoji veoma snažno.
Alternativa za Nemačku u nedelju je u Saksoniji-Anhalt osvojila gotovo 44 odsto glasova, više nego dvostruko od Mercove Hrišćansko-demokratske unije, koja je pala na oko 17,5 odsto. To je najbolji rezultat AfD na nekim pokrajinskim izborima do sada i novi težak udarac za kancelara, čija se vlast već nalazi pod pritiskom zbog ekonomske stagnacije i sve slabije podrške birača.
AfD nije osvojila apsolutnu većinu u pokrajinskom parlamentu, pa još nije izvesno da će uspeti da preuzme vlast u Saksoniji-Anhalt. Međutim, politički efekat rezultata već se oseća širom Nemačke, a sledeća dva glasanja pokazaće da li je reč o izolovanom uspehu ili početku mnogo šireg talasa.
AfD vodi u Meklenburg-Zapadnoj Pomeraniji
Najveća opasnost za Mercovu CDU trenutno je Meklenburg-Zapadna Pomeranija.
Prema poslednjem istraživanju Infratest dimapa, objavljenom 3. septembra, AfD je prva sa 35 odsto podrške, dok je SPD na 32 odsto. Levica je na 11, a CDU je pala na svega osam odsto. Drugo sveže istraživanje Forse daje AfD još veću prednost – 37 prema 28 odsto u odnosu na SPD.
Prosek poslednjih anketa stavlja AfD na oko 36 odsto, SPD na 30, dok se CDU vrti oko samo devet odsto. AfD bi tako u odnosu na pokrajinske izbore 2021, kada je imala 16,7 odsto, mogla praktično da udvostruči rezultat.
Foto: Profimedia
Njuzvik navodi i da tržišta političkih prognoza trenutno daju više od 80 odsto šanse da AfD bude najveća stranka u Meklenburg-Zapadnoj Pomeraniji. To nije izborna anketa niti garancija pobede, ali pokazuje koliko je stranka trenutno veliki favorit pred glasanje.
- AfD je ostvarila najbolji rezultat bilo koje stranke na bilo kojim nemačkim pokrajinskim izborima u poslednjih deset godina. To je pravi zamah - rekao je za Njuzvik švajcarski politički analitičar i konsultant Luj Peron.
Berlin mnogo neizvesniji
U Berlinu je situacija znatno komplikovanija i AfD nema prednost kakvu ima na severoistoku zemlje.
Poslednji BerlinTrend Infratest dimapa stavlja CDU na prvo mesto sa 21 odsto, Levicu na 19, dok AfD i Zeleni imaju po 18 odsto. SPD, koja je decenijama bila jedna od dominantnih snaga nemačke prestonice, pala je na svega 11 odsto.
Druga istraživanja tokom avgusta pokazivala su čak i drugačiji poredak – u jednom trenutku Levica je bila prva, dok su CDU i AfD bile izjednačene. Zbog toga se izbori u Berlinu pretvaraju u otvorenu borbu nekoliko stranaka, bez jasnog favorita.
Za Merca je, međutim, problem što AfD više nije politička snaga ograničena na pojedinačne protestne rezultate. Posle 44 odsto u Saksoniji-Anhalt, stranka ulazi u još dva izborna okršaja sa realnom šansom da pobedi u jednoj pokrajini i da u drugoj bude među vodećim partijama.
U nemačkoj pokrajinskoj politici najveća stranka tradicionalno dobija priliku da pokuša da formira vladu. Kod AfD to pravilo više nije tako jednostavno, jer CDU, SPD, Zeleni i Levica odbijaju saradnju sa tom strankom i održavaju takozvani politički „zaštitni zid“ oko nje.
Upravo se to već vidi u Saksoniji-Anhalt: AfD je ubedljivo pobedila, ali bez apsolutne većine mora da pronađe partnera ili drugi oblik podrške ukoliko želi da preuzme vlast.
Za Merca zato 20. septembar predstavlja mnogo više od dva obična regionalna glasanja. Posle debakla CDU u Saksoniji-Anhalt, novi poraz na istoku zemlje dodatno bi otvorio pitanje njegovog autoriteta u sopstvenoj stranci i sposobnosti CDU da zaustavi uspon AfD, koja je već postala najjača opoziciona snaga na saveznom nivou.
Rusija je u proleće 2014. propustila jedinstvenu priliku da odlučnom vojnom intervencijom u Donbasu potpuno promeni tok ukrajinske krize, u trenutku kada Oružane snage Ukrajine (OSU) još nisu bile spremne za ozbiljan i dugotrajan rat, smatra ruski vojni analitičar Konstantin Sivkov.
Ruski predsednik Vladimir Putin objavio je da je ruska vojska zauzela Svjatogorsk u Donjeckoj oblasti, ali je nekoliko dana kasnije iz samog centra tog grada stigao direktan odgovor.
Premijer Jermenije Nikol Pašinjan mogao bi već u najskorije vreme ponovo da doputuje u Moskvu na razgovore sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, i to u trenutku kada su odnosi dve zemlje prošli kroz možda najveću promenu od raspada Sovjetskog Saveza.
Specijalni izaslanici predsednika SAD Donalda Trampa Stiv Vitkof i Džared Kušner posluženi su krimskotatarskim jelima dok su vozom iz poljskog Žešova putovali ka Kijevu, samo dan nakon razgovora sa predsednikom Rusije Vladimirom Putinom u Moskvi.
Levica je osvojila 25,7 odsto glasova na izborima za parlament Berlina, dok je AfD sa 38,2 odsto bila najjača stranka u Meklenburgu-Zapadnoj Pomeraniji. CDU nemačkog kancelara Fridriha Merca u toj pokrajini nije prešao cenzus od pet odsto, što je on ocenio kao "propast".
Nemački kancelar i lider CDU Fridrih Merc uputio je oštar ukor potpredsedniku poslaničkog kluba CDU/CSU u Bundestagu Sepu Mileru zbog njegovih javnih istupa uoči izbora u Saksoniji-Anhaltu.
Nemački kancelar i lider Hrišćanskodemokratske unije (CDU) Fridrih Merc prvi put se javno oglasio nakon istorijskog poraza svoje stranke u Saksoniji-Anhaltu, gde je Alternativa za Nemačku (AfD) osvojila 43,8 odsto glasova, dok je CDU pala na svega 17,2 odsto.
Alternativa za Nemačku (AfD) odmah je posle istorijske pobede u Saksoniji-Anhalt najavila da će izborni rezultat pokušati da pretvori u pritisak na saveznu vladu u Berlinu kako bi Nemačka promenila sankcionu politiku i ponovo uspostavila dobre odnose sa Rusijom.
Alternativa za Nemačku (AfD) ostvarila je istorijsku pobedu na pokrajinskim izborima u Saksoniji-Anhalt, osvojivši čak 43,8 odsto glasova i više nego dvostruko nadmašivši rezultat iz 2021. godine, dok je Hrišćansko-demokratska unija (CDU) doživela težak poraz i pala na svega 17,2 odsto.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Rusija je u proleće 2014. propustila jedinstvenu priliku da odlučnom vojnom intervencijom u Donbasu potpuno promeni tok ukrajinske krize, u trenutku kada Oružane snage Ukrajine (OSU) još nisu bile spremne za ozbiljan i dugotrajan rat, smatra ruski vojni analitičar Konstantin Sivkov.
Oružane snage Ukrajine (OSU) objavile su snimak zarobljenih ruskih vojnika posle treće faze velike protivofanzivne operacije "Vivaldi2 kod Limana, tvrdeći da je u ukrajinske ruke palo više od 250 pripadnika ruske vojske i da su se na pojedinim delovima fronta predavale čitave jedinice.
Aleksandar Vučić, koji je sinoć podneo ostavku, predao je danas dužnost predsednika Republike predsednici Narodne skupštine u tehničkom mandatu Ani Brnabić. Ona će do izbora biti vršilac dužnosti predsednika države.
Ruski mediji danas bruje o Aleksandru Vučiću i njegovoj ostavci, naglašavajući kako je on političar kome nema ravnog i čiji odlazak sa mesta šefa države otvara nova pitanja o budućnosti Srbije.
Dve potpuno različite slike političkog delovanja mogu se videti u javnim nastupima Aleksandra Vučića, kandidata za premijera i Ilije Srdanovića, propalog blokaderskog vođe.
Poznati novinar Uroš Piper žestoko je odgovorio Gojku Božoviću, osnivaču „ProGlasa“ - razotkrivši da je zapravo reč o članu Političkog saveta Demokratske stranke koji je godinama punio svoje džepove preko subvencija i državnih nabavki!
Članica Predsedništva Srpske napredne stranke Adrijana Mesarović poručila je danas iz Pančeva da se poverenje građana stiče radom, prisustvom na terenu i konkretnim rezultatima.
U "Exatlonu" se trenutno u suprotnim taborima bore Anđela Pešikan i Mensur Ajdarpašić, a takmičarka Crvenih je priznala da dosta zna o svom sugrađaninu.
Nakon što su mediji ispratili priču o Anji Veličković (21) koja ima Daunov sindorm i sa samohranim ocem živi u Kragujevcu, oglasila se majka devojke, kako bi podelila svoju stranu priče.
Konstantinu Zdravkoviću (8) DMD polako oduzima mišiće, korak po korak. Deca sa ovom bolešću vremenom gube snagu, prestaju da hodaju i završavaju u invalidskim kolicima. A borba se tu ne završava — bolest napada i srčani mišić i može prerano ugroziti život.
Turistički film "Zlatibor - priča koja traje" Turističke organizacije Zlatibor, zauzeo je treće mesto po glasovima publike u kategoriji međunarodnog turističkog filma na Festivalu turističkog i etno filma TEF Krk 2026.
Nesvakidašnje scene obeležile su nastavak suđenja jednom od vođa "kavačkog klana" Slobodanu Kašćelanu pred Višim sudom u Podgorici, gde je optuženi šef podzemlja tokom celog pretresa gledao u jednu tačku na podu, odbijao da odgovori na pitanja sudije, a u jednom trenutku zaspao usred suđenja.
Luka J. (30) i Deni K. (32) koji su uhapšeni u Obrenovcu nakon što je u jednom stanu pronađena ogromna količina od skoro 50 kilograma marihuane namenjene za dalju prodaju, saslušani su u Višem javnom tužilaštvu u Beogradu.
Advokat Dejan Lazarević, branilac Veljka Belivuka koji je označen kao organizator kriminalne grupe kojoj se sudi za ubistvo četvorice škaljaraca u Grčkoj 2020, zatražio je danas izuzeće tužilaca Saše Ivanića i Zorana Babića, kao i glavnog tužioca za organizovani kriminal Mladena Nenadića.
U Višem sudu u Beogradu održano je pripremno ročište optuženom Nikoli Đ. (25), bahatom vozaču koji je pod dejstvom alkohola i droge prošao na crveno svetlo i usmrtio policajca Bojana Živkovića (43), njegovu suprugu Dijanu K. (38) i njihovog sina (9).
Misteriozne prevare, stravični zločini, sudske greške, životni skandali i ljudi koji su uspeli da prevare čitav svet, sve to može da se pronađe u brojnim Netfliksovim serijama koje su nastale po stvarnim događajima.
Dita fon Tiz, jedna od najpoznatijih burlesknih umetnica na svetu, rođena je 28. septembra 1972. godine u Ročesteru, u američkoj saveznoj državi Mičigen.
Povodom stogodišnjice rođenja dr Miloša Zeremskog, jednog od značajnih srpskih geomorfologa, naučnog savetnika i nekadašnjeg direktora Geografskog instituta "Jovan Cvijić" SANU, u njegovoj rodnoj Turiji održan je događaj posvećen životu i delu ovog naučnika, istraživača i slikara.
Čekanje prtljaga nakon dugog leta često je najstresniji deo putovanja, ali nekoliko jednostavnih trikova može dramatično skratiti vreme provedeno pored pokretne trake.
Humanoidni roboti više ne osvajaju svet samo brzinom i preciznošću, već i imitacijom emocija. Kineski Yansyn-X2 izazvao je pometnju na konferenciji u Šangaju pustivši suzu na komandu i otvorio novo poglavlje u razvoju mašina.
Pevačica Lejdi Gaga našla se u centru pažnje nakon što je nedavno objavljen njen reklamni spot, a korisnici društvenih mreža primetili su neverovatnu sličnost sa kadrovima iz spota Jelene Karleuše za pesmu "KARLIB*TCH".
Folk diva Svetlana Ceca Ražnatović poznata je kao neko ko uvek vatreno i srčano navija, posebno kada je na terenu njen zet Nemanja Gudelj, a sad je itkrila i da je pratila sinoć utakmicu Srbije i Holandije.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.