Rusija je Iranu dala upravo ono što Sjedinjene Američke Države godinama daju Ukrajini – obaveštajne podatke za precizno gađanje protivnika, a sada tu računicu direktno osećaju američke snage na Bliskom istoku.
To je ocenio saudijski stručnjak za bezbednost Navaf Obeid, nazivajući rusku pomoć Teheranu „osvetom sa kamatom“.
- Ne bismo bili u situaciji u kojoj smo danas. Rat ne bi stigao dovde da nije jedinstvenih sposobnosti koje su Rusi dali Irancima - rekao je Obeid za Si-En-En.
Njegova ocena dolazi nakon istrage Si-En-Ena prema kojoj američke službe imaju dokaze da ruski izviđački sateliti prikupljaju podatke o američkim vojnim objektima i deo tih informacija prosleđuju Iranu, pomažući mu da bira i pogađa ciljeve.
„Amerika to radi sa Ukrajinom, Rusija sada vraća“
Upravo u tome Obeid vidi širu pozadinu ruske odluke.
Sjedinjene Države Ukrajini već godinama dostavljaju obaveštajne podatke o položaju ruskih snaga i druge informacije koje Kijevu pomažu u izboru ciljeva. Vašington post je još u martu objavio da je Rusija počela da Iranu dostavlja lokacije američkih ratnih brodova, aviona i drugih vojnih sredstava u regionu, dok je jedan američki zvaničnik tada rekao da Moskva veoma dobro zna kakvu pomoć SAD pružaju Ukrajini i da je zadovoljna prilikom da „uzvrati“.
Obeid sada tu logiku izgovara potpuno otvoreno.
- Morate to da posmatrate upravo tako – ovo je ruska osveta sa kamatom - rekao je saudijski stručnjak.
Prema njegovim rečima, posledice ne pogađaju samo američke vojne snage.
- Ono što se dogodilo ima ogromne posledice, ne samo po položaj SAD u regionu, već i po buduću bezbednosnu arhitekturu regiona - upozorio je Obeid.
Drugim rečima, model koji je već godinama deo rata u Ukrajini sada se, prema toj analizi, preselio na Bliski istok – samo sa zamenjenim ulogama.
Četrnaest ruskih satelita nad američkom bazom
Najkonkretniji primer na koji se poziva istraga Si-En-Ena jeste iranski napad na vazduhoplovnu bazu Princ Sultan u Saudijskoj Arabiji 27. marta.
Samo dva dana pre udara ruski vojni izviđački satelit „Kosmos 2573“ preleteo je bazu zajedno sa još 13 ruskih satelita.
Analiza orbitalnih podataka pokazala je da je grupa imala mogućnost da prikupi više različitih vrsta podataka o američkom objektu. „Kosmos 2573“ mogao je da pravi detaljne vojne snimke, osam satelita da hvata radio i radarske signale, dva infracrvene izvore toplote, dok su još tri koristila radar sposoban da registruje promene na zemlji i pomeranje vojne tehnike čak i kroz oblake i tokom noći.
Si-En-En navodi da američki zvaničnici imaju dokaze da je deo tako prikupljenih podataka završio kod Irana.
Posledice udara bile su ozbiljne.
U napadu je ranjeno 12 američkih vojnika, dok je Iran uspeo da uništi i američki avion E-3 Sentri AWACS – jedan od ključnih sistema za vazdušno osmatranje i komandovanje američkih snaga u regionu.
Posebno je značajno što AWACS pre udara više nije stajao na mestu na kojem se nalazio pre početka rata.
Ipak je pronađen i pogođen.
Izvori Si-En-Ena tvrde da bi takva preciznost i razmere štete bile „gotovo nemoguće“ bez ruske geoprostorne obaveštajne podrške.
Amerikanci sumnjaju da Princ Sultan nije jedini slučaj
Napad na bazu kod Rijada, prema američkim izvorima, možda je samo najvidljiviji primer.
Si-En-En navodi da postoji sumnja da su ruski sateliti tokom rata još nekoliko puta davali Iranu podatke za gađanje američkih objekata, uključujući i objekat CIA u saudijskoj prestonici. Među američkim zvaničnicima ipak postoji rasprava o tome koliko je ruska pomoć bila presudna za svaki pojedinačni udar.
Vašington post je još 6. marta, pozivajući se na trojicu zvaničnika upoznatih sa američkim obaveštajnim podacima, objavio da Moskva Iranu prosleđuje informacije o položajima američkih vojnih sredstava širom Bliskog istoka. Jedan od izvora opisao je taj program kao „prilično sveobuhvatan“.
Iran nema satelitsku konstelaciju koja bi mogla da se poredi sa ruskom, pa su podaci Moskve posebno vredni kada treba brzo otkriti radare, sisteme PVO, avione i druge ciljeve koji menjaju položaj.
Moskva odbacuje tvrdnje da Iranu pruža takvu pomoć i označava ih kao lažne vesti. Sami podaci koje su ruski sateliti eventualno prikupili i prosledili Teheranu nisu javno dostupni, pa tvrdnja o njihovom deljenju počiva na američkim obaveštajnim saznanjima i izvorima Si-En-Ena.
Pokušaji da se omete glasanje na parlamentarnim izborima u Rusiji već su počeli, a Moskva beleži napade dronovima na objekte izborne infrastrukture, masovno širenje dezinformacija i pritiske na biračka mesta u inostranstvu, izjavila je portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.
Severna Koreja i dalje drži hiljade svojih vojnika u ruskoj Kurskoj oblasti, gotovo dve godine nakon što je Kim Džong Un poslao prvi veliki kontingent da zajedno sa ruskim snagama potisne ukrajinske jedinice koje su u avgustu 2024. upale na teritoriju Rusije.
Rostov-na-Donu našao se pod masovnim napadom ukrajinskih bespilotnih letelica, a ruska protivvazdušna odbrana dejstvovala je satima dok su u gradu odjekivale eksplozije.
Iran se obratio Rusiji sa zahtevom za isporuku modernizovanih bespilotnih letelica iz porodice "Geran", objavio je "Fajnenšel tajms", pozivajući se na zapadne bezbednosne izvore i osobu blisku Kremlju.
Sjedinjene Američke Države mogle bi da budu uvučene u direktan rat sa Rusijom i da pošalju svoje vojnike na evropski front ukoliko Moskva posle Ukrajine krene na članice NATO-a, upozorio je demokratski senator Ričard Blumental, jedan od glavnih autora novog paketa sankcija protiv Rusije.
Američka rezolucija dobila je 11 glasova za, dok su Rusija i Kina glasale protiv, a Pakistan i Somalija ostali uzdržani. Pošto su Moskva i Peking stalne članice Saveta bezbednosti, njihovi glasovi bili su dovoljni da predlog padne bez obzira na veliku većinu koja ga je podržala.
Administracija američkog predsednika Donalda Trampa razmatra sklapanje ekonomskih poslova sa Rusijom još pre završetka rata u Ukrajini, što bi predstavljalo ozbiljnu promenu dosadašnjeg pristupa Vašingtona prema Moskvi.
Predstavnički dom američkog Kongresa usvojio je paket sankcija usmeren protiv Rusije i zemalja koje nastavljaju da kupuju njenu naftu i gas. Zakon daje predsedniku Donaldu Trampu mogućnost da uvede carine do 100 odsto na robu iz zemalja koje spadaju među najveće kupce ruskih energenata.
Demokrate u Predstavničkom domu SAD pokušale su da uz novi paket teških sankcija protiv Rusije otvore Ukrajini još 15 milijardi dolara za kupovinu oružja i vojnih usluga, ali njihov amandman za sada nije dobio prolaz ka glasanju u punom sastavu Predstavničkog doma.
Rusija ne isključuje mogućnost da već u oktobru budu održani novi trilateralni pregovori sa Sjedinjenim Američkim Državama i Ukrajinom, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Pritisak na Rusiju nije nastao kao izolovana politika, već je deo mnogo šire američke strategije iz perioda posle Hladnog rata, kada je Vašington pokušavao da vojnom, ekonomskom i političkom nadmoći određuje ishode širom sveta, tvrdi američki ekonomista Džefri Saks.
Period u kojem je Moskva verovala da rat u Ukrajini može da završi kompromisom sa Vašingtonom praktično je završen, ocenjuje bivši američki obaveštajac Skot Riter
Američki Stejt department obnovio je upozorenje za putovanja u Ukrajinu i poručio svojim građanima da u tu zemlju ne idu ni iz jednog razloga, dok je nivo opasnosti zadržan na maksimalnom četvrtom stepenu – „Ne putujte“.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Nove skandalozne objave prvog sa uličarske i blokaderske liste Ilije Srdanovića osvanule su na društvenim mrežama i izazvale potpunu nevericu i zgražavanje javnosti u Srbiji.
Rusija sprovodi administrativne pripreme koje bi joj omogućile novu mobilizaciju i istovremeno bi mogla da pojača hibridne aktivnosti protiv evropskih država koje podržavaju Ukrajinu.
U etno selu "Šajkače" kod Kosjerića, Informer televizija organizovala je nezapamćeno, veliko narodno veselje koje je okupilo ogroman broj građana. Domaćinskoj atmosferi i slavlju pridružila i potpredsednica GO SNS Ana Brnabić.
Predsednik Republike Srbije i nosilac liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija", Aleksandar Vučić, posetio je danas manastir Koporin i istakao da je taj manastir svetinja koja nadahnjuje i da je uspeo da na kratko oseti njen mir.
Prva takmičarka koja je napustila Exatlon Srbija Sanja Jurošević večeras od 21.30 biće gošća specijalne emisije o ovom sportskom rijalitiju na Informer televiziji.
Aleksandar Vasiljković, doktor fizike na Kembridžu, zajedno sa Bogoljubom Đurićem osvojio je 1.200.000 dinara u kvizu „Potera" i odmah znao kome ide deo novca - bolesnom dečaku.
Nema ko ne zna za sportsku legendu Čačka, Srbije, ali i bivše Jugoslavije Radmila Mišovića. Danas uživa u penziji, a nedavno ga je posetio predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
Veliki požar izbio je danas u popodnevnim satima u naselju Gornja Toponica kod Niša, gde se vatrena stihija sa otvorene površine munjevitom brzinom proširila na obližnji objekat i parkirane automobile, praveći ogromnu materijalnu štetu dok se vatrogasne ekipe lavovski bore protiv buktinje.
Pripadnici Vatrogasno-spasilačke jedinice iz Lazarevca izveli su pravu herojsku akciju u mestu Šopići, gde su iz uskog bunara dubokog čak 13 metara uspešno izvukli mladića koji se zaglavio tokom radova na vodovodnim cevima i počeo da gubi vazduh u jezivoj borbi za život.
Muškarac (46) iz okoline Skoplja uhapšen je na Međunarodnom aerodromu u Skoplju nakon što je u njegovom ručnom prtljagu pronađeno sedam metaka kalibra 9 milimetara.
Žena srednjih godina iz Prokuplja zadobila je više ujeda u predelu leve butane od pasa lutalica koji su je napali. Kako nam je potvrdila, da nije bilo prolaznika pitanje je kako bi prošla.
Vođe kavačkog klana Radoje Zvicer i tadašnji policajac Ljubo Milović pretili su smrću turskom biznismenu Hakanu Temelatanu, optužujući ga da je "izradio" mafiju i više od dva miliona evra namenjenih za kupovinu kokaina u Ekvadoru uložio u sopstveni hotel i privatne poslove u Nemačkoj.
Kultni filmski hit „Niske strasti“ iz 1992. godine, koji je na blagajnama ostvario neverovatnu zaradu od 352 miliona dolara, decenijama je skrivao mračne tajne iza kulisa, o kojima su glavna glumica i reditelj tek kasnije progovorili.
Netfliks je zvanično najavio rad na novoj dramskoj miniseriji pod nazivom "The Retrievals", zasnovanoj na šokantnim istinitim događajima koji su potresli američku javnost i medicinsku zajednicu.
Aerodrom "Tunis-Kartagina" u Tunisu našao se na vrhu liste 10 najgorih vazdušnih luka na svetu u 2026. godini, a na spisku su i dva aerodroma u Evropi.
Čarls Spenser, brat princeze Dajane, u svojoj novoj knjizi "Labudova pesma: Dajana, moja sestra" izneo je brojne detalje o poslednjim godinama života svoje sestre, njenom odnosu sa tadašnjim princom Čarlsom, kao i događajima koji su pratili njenu sahranu 1997. godine.
Voditeljka Dea Đurđević izgovorila je sudbonosno "da" na raskošnom venčanju, a za svoj veliki dan odabrali su bajkovitu lokaciju čiji je svaki detalj bio pažljivo osmišljen.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.