Ubrzano jačanje nemačkih oružanih snaga počinje da izaziva zabrinutost u pojedinim evropskim prestonicama, piše američki list "Volstrit džornal", navodeći da se u Evropi ponovo otvara pitanje koliku vojnu moć bi Nemačka trebalo da ima.
Američki list navodi da deo evropskih zvaničnika strahuje da bi naglo povećanje nemačke vojne moći moglo da promeni ravnotežu snaga na kontinentu.
Posebnu pažnju privlači reakcija Poljske. Prema pisanju lista, u Varšavi postoji zabrinutost zbog istorijskih iskustava sa Nemačkom i mogućnosti da bi jačanje Berlina dugoročno moglo da promeni odnose moći u centralnoj Evropi.
Poljski ministar spoljnih poslova Radoslav Sikorski, koji je ranije podržavao jaču nemačku vojsku, rekao je nemačkim medijima da se u Poljskoj istorijsko iskustvo sa ponovo naoružanom Nemačkom i dalje pažljivo posmatra.
Istovremeno, Francuska ima sopstvene rezerve u vezi sa načinom na koji Berlin gradi vojnu moć. Pariz i Berlin se poslednjih meseci ne slažu oko budućnosti evropske odbrambene industrije, načina nabavke naoružanja i stepena strateške autonomije Evrope.
Foto: Reuters
Fridrih Merc
Berlin postavlja nove vojne ciljeve
Nemačka je u okviru novog pristupa odbrani promenila i budžetska pravila. Vlada je omogućila da se izdvajanja za odbranu i bezbednost izuzmu iz ustavnog ograničenja zaduživanja, dok je postavljen cilj da izdvajanja za odbranu dostignu 3,5 odsto BDP do 2029. godine.
Nemačke vlasti ovaj zaokret obrazlažu promenjenim bezbednosnim okruženjem u Evropi i potrebom da evropske članice NATO preuzmu veći deo odgovornosti za sopstvenu odbranu.
Berlin i Pariz su istovremeno formalno dogovorili produbljivanje saradnje u oblasti bezbednosti i odvraćanja. U zajedničkoj deklaraciji iz marta 2026. godine dve zemlje najavile su bližu saradnju u oblastima protivvazdušne odbrane, ranog upozoravanja i drugih konvencionalnih vojnih sposobnosti.
Foto: Reuters
Fridrih Merc
Francusko-nemački sporovi sve izraženiji
Ipak, ubrzano nemačko ulaganje u vojsku nije automatski dovelo do većeg jedinstva među evropskim silama.
Francuska i Nemačka imaju različite pristupe pitanju evropske odbrambene industrije. Pariz insistira na većoj evropskoj strateškoj autonomiji i preferiranju evropskih proizvođača, dok Berlin istovremeno želi da sarađuje sa američkom odbrambenom industrijom i nabavlja sisteme koje evropske zemlje trenutno nemaju.
Te razlike su već uticale na velike evropske vojne projekte. Francuska i Nemačka su tokom 2026. odustale od prvobitnog plana za zajednički razvoj borbenog aviona buduće generacije u okviru programa FCAS, dok su se pojavile nove nedoumice i oko zajedničkog projekta tenka MGCS.
Foto: Reuters
Fridrih Merc
Berlin želi veću ulogu u evropskoj bezbednosti
Nemačka vlada svoje novo usmerenje predstavlja kao deo šireg jačanja evropske odbrane u okviru NATO. Na sastanku Francuske, Nemačke, Italije, Poljske i Velike Britanije u junu, lideri su poručili da žele snažniju evropsku ulogu unutar NATO i veću odgovornost evropskih saveznika za zajedničku bezbednost.
Istovremeno, rast nemačke vojne moći otvara pitanje kako će izgledati evropska bezbednosna arhitektura u narednim godinama. "Volstrit džornal" navodi da deo evropskih zvaničnika strahuje od promene odnosa snaga, dok Berlin svoje poteze predstavlja kao odgovor na promenjeno bezbednosno okruženje i potrebu za jačanjem evropskih odbrambenih kapaciteta.
U ruskom političkom vrhu takođe su se pojavile kritike nemačkog i japanskog vojnog jačanja. Dmitrij Medvedev je ranije tvrdio da su sadašnje vlasti u Berlinu i Tokiju zainteresovane za militarizaciju i revanšizam. Te ocene predstavljaju stav ruskog zvaničnika, a ne nezavisno utvrđenu činjenicu.
Nemačka je tokom energetske krize izdvojila više od 50 milijardi evra za mere kojima su građani i privreda zaštićeni od naglog rasta cena energenata, objavio je "Velt", pozivajući se na podatke nemačkog Ministarstva finansija. Posebno se postavlja pitanje šta bi se dogodilo ukoliko bi Rusija preduzela nove mere koje bi dodatno pogodile evropsko energetsko tržište.
General Karsten Brojer, načelnik nemačkih oružanih snaga, izabran je danas za sledećeg predsedavajućeg Vojnog komiteta NATO, najvišeg vojnog tela Alijanse i ključnog savetodavnog organa za njene političke lidere.
Najviši ekonomski izaslanik ruskog predsednika Vladimira Putina Kiril Dmitrijev i rukovodstvo Alternative za Nemačku (AfD) počeli su pripreme za sastanak na kojem bi se razgovaralo o ponovnom pokretanju isporuka ruskog gasa Nemačkoj
Nemačka planira da izdvoji gotovo 3,4 milijarde evra za američke krstareće rakete Tomahavk i kopnene lansere Tajfon, čime bi Bundesver prvi put dobio sopstvenu mobilnu raketnu sposobnost za udare na ciljeve udaljene više od 2.000 kilometara.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Nemačka je tokom energetske krize izdvojila više od 50 milijardi evra za mere kojima su građani i privreda zaštićeni od naglog rasta cena energenata, objavio je "Velt", pozivajući se na podatke nemačkog Ministarstva finansija. Posebno se postavlja pitanje šta bi se dogodilo ukoliko bi Rusija preduzela nove mere koje bi dodatno pogodile evropsko energetsko tržište.
Poslanici Studentske liste pokazali su vrhunsko nepoštovanje prema domu Narodne Skupštine na konstitutivnoj sednici o čemu postoji najmanje pet jasnih dokaza, pokazuje istraživanje Informera.
Voditeljka emisije "Direktno sa Minjom Miletić" Minja Miletić postavila je u razgovoru sa bivšom potpredsednicom DS-a Gordanom Čomić direktno i oštro pitanje o ponašanju nove parlamentarne većine prema opoziciji.
Narodni poslanik i član Predsedništva SNS-a Nebojša Bakarec izneo je u autorskom tekstu oštre kritike na račun poslanika "Studentske liste", uključujući Saru Valentik i Mirjanu Nikolić, kao i pisanju lista "Danas" da "Vučiću treba ukinuti kiseonik".
U srpskom parlamentu dogodio se novi skandal tokom kojeg su, kako je navela lider Zavetnika Milica Đurđević Stamenkovski u objavi na svom Instagram nalogu, pojedini poslanici i predstavnici Studentske liste aplaudirali i upućivali čestitke povodom, kako je rečeno, "Dana Sandžaka".
Kako nezvanično saznajemo, Javno tužilaštvo za organizovani kriminal formiralo je predmet po krivičnoj prijavi koju je 10. novembra podneo glavni javni tužilac Višeg javnog tužilaštva u Beogradu Nenad Stefanović protiv javnog tužioca Vrhovnog javnog tužilaštva u Beogradu Gorana Ilića koji je i predsednik Komisije za nadzor formirane rešenjem Vrhovnog javnog tužioca.
Poslanica SNS Danijela Nikolić oštro je kritikovala Studentsku listu zbog ćutanja o dešavanjima na Kosovu i Metohiji, gde Srbima na području Gazivoda ruše vikendice i uručuju rešenja o uklanjanju objekata.
U večerašnjoj epizodi Exatlona, najvećeg sportskog rijalitija koji se emituje na Informer televiziji, Crveni tim odneo je pobedu rezultatom 8:6 i tako Plavima priredio ozbiljan udarac.
Plavi tim u Exatlonu Srbija prokomentarisao je svoju lošu igru i poraz na poligonu, a zatim su ispričali koliko im je krivo zbog ispadanja Nemanje Makuljevića.
Zima je sve bliže, a prema najavama meteorologa Ivana Ristića, nove padavine i zahlađenje očekuju se već tokom predstojećeg vikenda, odnosno 22. novembra u podne.
Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srbije (RHMZ) upozorava da se do kraja dana u većem delu Srbije očekuju kiša, lokalni pljuskovi i grmljavina, dok će u Beogradu biti nestabilno i u naredna dva sata.
Apelacioni sud u Beogradu potvrdio je danas prvostepenu presudu i pravosnažno osudio trojicu na ukupno pet godina i tri meseca zatvora zbog dogovaranja ubistva Luke Bojovića.
Okružno javno tužilaštvo Prijedor, podiglo je optužnicu protiv Prijedorčanina čiji su inicijali B.B., zbog pokušaja polne zloupotrebe deteta starijeg od petnaest godina, za šta je propisana kazna zatvora od dve do osam godina, objavilo je danas ovo tužilaštvo.
U Višem sudu u Beogradu danas je ispitivanjem svedoka nastavljeno suđenje državljaninu Bosne i Hercegovine Nikoli Đokiću (25) optuženom da je 26. oktobra prošle godine na Novom Beogradu pod uticajem alkohola i droge izazvao saobraćajnu nesreću u kojoj je poginula tročlana porodica.
Francusko tužilaštvo potvrdilo je danas pokretanje istrage protiv glumca Žerara Depardjea, pisca Mišela Uelbeka i reditelja Gijoma Niklua zbog sumnje na seksualno nasilje tokom snimanja filma "Thalasso" 2018. godine.
Na sceni Sava centra 16. januara 2027. godine nastupiće maestro Plasido Domingo, jedna od najvećih umetničkih ličnosti u istoriji operske umetnosti na poziv srpske istaknute srpske operske umetnice, soprana Marije Jelić, najavili su organizatori.
Devedesete godine prošlog veka smatraju se zlatnim dobom filmskih trilera. Bio je to period u kojem su priče postajale mračnije, psihološki kompleksnije, a režija i filmska tehnika sve preciznije.
Elegancija Francuskinja ne zavisi od skupih komada, već od pažljivo odabranih, klasičnih odevnih stvari, prirodnog izgleda i samopouzdanja koje nose sa sobom.
Pevačica Nada Obrić otkrila je gde će biti sahranjena nakon smrti, ali i da je odlučila da počiva u istoj grobnici sa bivšim suprugom, iako su se razveli pre 18 godina.
Pevač Zdravko Čolić, iako je rođen u Sarajevu i mnogi ga smatraju Bosancem, zapravo vodi poreklo iz Hercegovine, budući da su mu i otac i majka poreklom iz ove regije.
Pevačica Sanja Vučić našalila se sa koleginicom Darom Bubamarom tako što joj je otpevala njenu pesmu "Izađi sam", predstavljajući je kao svoju novu numeru koju planira da objavi.
Na današnji dan, 20. novembra 2021. godine, preminula je legendarna pevačica narodne muzike Merima Njegomir, u 69. godini života, nakon borbe sa teškom bolešću.
Pevačice Sandra Čaprić i Mina Arizanović pojavile su se sinoć na jednom prestoničkom događaju, a naša ekipa ih je uhvatila u zajedničkom trenutku dok su se zabavljale.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.