Predstavnici Kremlja pozvali su poslanike vladajuće Jedinstvene Rusije da se pripreme za pobedu u ratu u Ukrajini i masovni povratak vojnika sa fronta, otkrivaju Vedomosti, pozivajući se na pet izvora upoznatih sa sadržajem zatvorenog sastanka.
Prema pisanju ruskog lista, instrukcije su iznete tokom dvodnevnog seminara održanog 13. i 14. novembra u centru za obuku državnih rukovodilaca Senež, u Moskovskoj oblasti.
Od ukupno 349 poslanika vladajuće stranke u Državnoj dumi, seminaru je prisustvovalo približno stotinu.
Zvanična tema bila je priprema političkih i organizacionih zadataka za narednih pet godina, ali je posebnu pažnju izazvao deo razgovora koji se odnosio na završetak rata u Ukrajini.
Kremlj poručio poslanicima: Budite spremni za pobedu
Prema informacijama Vedomosti, Kirijenko je tokom sastanka posebnu pažnju posvetio odnosu državnih institucija prema učesnicima ruske vojne operacije u Ukrajini.
Jedan od izvora lista otkrio je šta je poslanicima poručeno.
- Govorili su da svi moraju da budu spremni za pobedu, kada se učesnici borbenih dejstava istovremeno vrate iz specijalne vojne operacije - izjavio je izvor Vedomosti.
Ruski list navodi da učesnicima seminara nije precizno objašnjeno na koji način bi trebalo da se pripreme za takav razvoj događaja.
Nije iznet ni datum mogućeg završetka sukoba, niti je saopšteno da je postignut dogovor o prekidu vatre.
Ipak, činjenica da se o masovnom povratku vojnika razgovaralo na sastanku sa najvišim predstavnicima predsedničke administracije pokazuje da Kremlj priprema političke strukture za period nakon završetka borbenih dejstava.
Foto: EPA
Dmitrij Medvedev
Posebno je značajno što su instrukcije date neposredno nakon pregovora u Abu Dabiju, na kojima su američki posrednici pokušali da približe stavove Moskve i Kijeva.
Pregovori u Abu Dabiju, pa zatvoreni sastanak u Moskvi
Delegacije Rusije, Ukrajine i Sjedinjenih Američkih Država sastale su se 10. i 11. novembra u Abu Dabiju, u prvoj novoj rundi trilateralnih pregovora nakon višemesečnog zastoja.
Američku stranu predstavljali su specijalni izaslanik Stiv Vitkof i Džered Kušner, koji su nastavili diplomatske napore administracije predsednika SAD Donalda Trampa da se postigne sporazum o završetku rata.
Razgovori su obuhvatili mogućnost prekida neprijateljstava, buduće bezbednosne garancije, teritorijalna pitanja i razmenu zarobljenika.
Prema izveštajima američkih medija, pregovarači su postigli načelni dogovor o velikoj razmeni zarobljenika, ali nisu uspeli da približe stavove o ključnim političkim i teritorijalnim pitanjima.
Moskva je nastavila da insistira na uslovima koje je i ranije predstavljala kao neophodne za okončanje sukoba.
Uprkos izostanku mirovnog sporazuma, diplomatski kontakti nastavljeni su i nakon razgovora u Abu Dabiju.
Upravo u takvim okolnostima održan je seminar na kojem su ruskim poslanicima prenete instrukcije da se pripremaju za pobedu i povratak vojnika.
Putin ponovo izneo zahteve iz 2021. godine
Prema pisanju Vašington posta, koji je imao uvid u ruske pregovaračke dokumente, Moskva je tokom razgovora u Abu Dabiju ponovo pokrenula zahteve za temeljnu promenu evropskog bezbednosnog poretka.
Rusija traži da NATO povuče vojnu infrastrukturu na položaje iz 1997. godine, pre velikog proširenja Alijanse na istok Evrope.
Takav zahtev odnosio bi se na raspoređivanje savezničkih snaga i naoružanja u državama poput Poljske, Mađarske, Češke, Estonije, Letonije i Litvanije.
Moskva takođe insistira da Ukrajina odustane od članstva u NATO-u, prihvati ograničenja svojih oružanih snaga i zabranu raspoređivanja stranih vojnih jedinica na svojoj teritoriji.
Prema pisanju američkog lista, ruski dokument sadrži i dodatne zahteve koji se odnose na evropsko nuklearno odvraćanje, uključujući ograničavanje mogućnosti Velike Britanije i Francuske da svojim nuklearnim arsenalima pružaju zaštitu drugim evropskim državama.
Reč je o zahtevima koji u velikoj meri ponavljaju ruske predloge iz decembra 2021. godine, kada je Moskva od SAD i NATO-a tražila pravno obavezujuće bezbednosne garancije.
Vašington i njegovi saveznici tada su odbili ruske uslove.
Pominje se i federalizacija Moldavije
U pojedinim medijskim izveštajima o pregovorima u Abu Dabiju pojavile su se i informacije da je Rusija otvorila pitanje budućeg državnog uređenja Moldavije.
Prema pisanju nemačkog Bilda, Moskva je navodno iznela predlog da Moldavija bude transformisana u federalnu državu, u kojoj bi Pridnjestrovlje i Gagauzija imali poseban status.
Takav model predstavljao bi značajnu promenu unutrašnjeg uređenja Moldavije i ponovo otvorio pitanje statusa oblasti u kojoj se nalaze ruske snage.
Vlasti u Kišinjevu odbacile su ove navode, ocenjujući ih kao pokušaj Rusije da utiče na evropski put zemlje.
Zvanična potvrda da je federalizacija Moldavije bila predmet neposrednih pregovora u Abu Dabiju nije objavljena.
Medvedev postavio zadatke, Kremlj već razmišlja o izborima 2031.
Pored razgovora o završetku rata, seminar je bio posvećen i unutrašnjoj politici Rusije.
Dmitrij Medvedev poručio je poslanicima da moraju više da rade sa građanima i lokalnim organizacijama stranke.
- Svi možete da se oslonite na partijsku vertikalu, imajući na umu da ste deo velikog i složnog tima i da predstavljate stranku u javnosti. Važno je da svaki poslanik doprinese radu stranke u informacionom prostoru - poručio je Medvedev.
Predsednik Jedinstvene Rusije podsetio je da je stranka na poslednjim parlamentarnim izborima osvojila najveću poslaničku grupu u svojoj 25-godišnjoj istoriji.
Istovremeno je najavljeno uvođenje strože unutrašnje kontrole zakonodavnih inicijativa.
Prema planu, poslanici će svoje predloge zakona prvo dostavljati koordinacionom savetu poslaničke grupe, a potom partijskom stručnom savetu, koji će procenjivati njihove moguće posledice.
Ukoliko stručni savet u roku od deset dana ne dostavi primedbe, predlog će se smatrati odobrenim za podnošenje Državnoj dumi.
Kirijenko je, prema izvorima Vedomosti, posebnu pažnju posvetio političkom ciklusu koji Rusiju očekuje u narednih pet godina.
Govorio je o predsedničkim izborima 2030. i parlamentarnim izborima 2031. godine, uz poruku da pripreme moraju da počnu odmah.
Francuska je još tokom leta 2026. godine tajno rasporedila pripadnike svoje regularne vojske na teritoriji Ukrajine, gde pod komandom francuskog generala obučavaju ukrajinske vojnike i održavaju zapadno naoružanje, otkriva Radio Frans enternašonal (RFI).
Šef Krima Sergej Aksjonov saopštio je da je izveden neprijateljski udar na Krimski most, jednu od najvažnijih saobraćajnih veza između Rusije i Krimskog poluostrva.
Ilijana Jotova, protivnica slanja vojne pomoći Ukrajini i zagovornica dijaloga sa Rusijom, odnela je ubedljivu pobedu u drugom krugu predsedničkih izbora u Bugarskoj, održanom 1. novembra, čime je postala prva žena izabrana za predsednika te zemlje na neposrednim izborima.
Predsednik Rusije Vladimir Putin čestitao je brazilskom predsedniku Luisu Inasiju Luli da Silvi reizbor na funkciju šefa države, ističući njegov ogroman doprinos jačanju strateškog partnerstva Moskve i Brazilije.
Ruski predsednik Vladimir Putin izjavio je na sastanku sa Generalštabom ruske vojske da teritorije Harkovske i Sumske oblasti zauzete radi stvaranja bezbednosne tampon-zone neće biti predmet mirovnih pregovora sa Ukrajinom.
Rusija je tokom najnovijih mirovnih pregovora u Abu Dabiju zatražila da se NATO praktično vrati na vojne položaje iz 1997. godine, što bi značilo povlačenje savezničkih trupa i naoružanja iz Poljske, Mađarske, Češke, baltičkih država i drugih zemalja koje su kasnije pristupile Alijansi.
Četiri trgovačka broda pogođena su dronovima za samo dva dana u Crnom moru, u blizini rumunske obale, a dva napada izvedena su unutar teritorijalnih voda Rumunije, članice NATO-a.
Ukrajina je odbijanjem da produži ugovor o tranzitu ruskog gasa u Evropu izgubila mogućnost da obezbedi milijardu dolara godišnje, novac kojim je mogla da privuče najmanje 100.000 dobrovoljaca u vojsku, izjavila je Julija Mendel, bivša portparolka ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Potpredsednica GO SNS-a i v.d. predsednika Republike Ana Brnabić oštro je reagovala na društvenoj mreži Iks povodom skandaloznih priloga i laži kojima je otvoren Dnevnik 2 na Radio-televiziji Srbije.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević govorio je u Kolegijumu o pokušaju Vladimira Božovića, generalnog konzula Srbije u Njujorku, da preleti i dodvori se blokaderima, a zatim je imao i poseban predlog za "Studentsku listu".
Emilija Redžepi, potpredsednica Skupštine lažne države Kosovo, iznela je očekivanja da bi nova politička garnitura u Srbiji, predvođena Studentskom listom, mogla da donese drugačiji pristup pitanju Kosova i Metohije.
Voditelji televizije Informer, Aleksandar Saša Smolović i Verica Todorović, saslušani su danas u Policijskoj stanici Voždovac u svojstvu građana, po nalogu tužilaštva, a povodom gostovanja lidera suverenista Vukše Dragovića u emisiji "Info dan" od 29. oktobra, zbog kojeg je protiv njega podneta krivična prijava.
Na društvenim mrežama objavljeni su delovi izjava blokaderskog advokata Boža Prelevića u emisiji "Signali" na RTV. Prelević u tim delovima emisije govori o tome da je Vojvodina ispred ostalih delova Srbije.
Asocijacija novinara Srbije (ANS) najoštrije je osudila pokušaje da se novinari u Srbiji ućutkaju sudskim postupcima, zabranama rada i političkim etiketiranjem.
Takmičarka "Exatlona" Ivana Ivanović je izgubila u borbi za život i ispala iz takmičena, sada je otkrila da ne žali zbog ispadanja, već da joj je drago.
Siniša Novaković (45) iz Klenja kome je pre dve godine transplantiran bubreg koji mu je donirao prijatelj Branko Đalamić, ponovo vodi veliku borbu za normalan život.
Ekipe Beogradskog vodovoda i kanalizacije izvodiće planirane radove na ispiranju vodovodne mreže u opštini Vračar, od danas, 16. novembra, do petka, 20. novembra 2026. godine.
Poznati splitski advokat završio je u zatvoru nakon što je uhapšen u Trogiru jer je oko 4 sata ujutro vozio pod dejstvom alkohola i sa nevažećom vozačkom dozvolom, a potom i pokušao da pobegne policiji.
Porodica, rodbina i prijatelji oprostiće se danas, 16. novembra, od Anela A. (19), koji je u subotu uveče tragično izgubio život u saobraćajnoj nesreći na putu Tutin–Leskova, u blizini Veljeg Polja.
Po nalogu Posebnog odeljenja za suzbijanje korupcije Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu, juče su uhapšene tri osobe zbog sumnje da su učestvovale u krivičnom delu pranje novca.
Prijedorska policija identifikovala je i uhapsila trojicu muškaraca S. K., S. B. i S. B. zbog sumnje da su zajedno sa još jednim maloletnikom glumili policajce i pretukli maloletnu osobu na ulici.
Jedan od najvećih srpskih pesnika i slikara 19. veka, Đura Jakšić, imao je život ispunjen umetnošću, boemstvom, ali i sukobima sa moćnicima svog vremena.
Glumica Glen Klouz, reditelj Ridli Skot i legendarni animator Flojd Norman dobitnici su počasnih Oskara, koji su im uručeni na 17. ceremoniji dodele nagrada Governors Awards u Los Anđelesu.
Mia Later, žena koja je pre nekoliko godina anonimno optužila glumca Rasela Brenda za silovanje, prvi put je javno otkrila svoj identitet i iznela potresne detalje navodnog seksualnog zlostavljanja.
Pevačica Avril Lavinj postala je majka u 42. godini i na svet donela svoje prvo dete, devojčicu, a emotivnim fotografijama novorođenčeta koje je objavila na društvenim mrežama izazvala je veliku pažnju javnosti i pokrenula pitanja o identitetu svog partnera.
Pevačici Aleksandri Prijović noćas je zapaljen skupoceni džip, a u ovom incidentu oštećeno je i vozilo pored, koje nije u njihovom vlasništvu, već njihove komšinice.
Pevačici Aleksandri Prijović i njenom suprugu Filipu Živojinoviću na Bežanijskoj kosi nepoznata osoba zapalila je džip ispred kuće, a pre dve nedelje isto je doživeo i pevač Uroš Živković.
Dvojica zasad nepoznatih muškaraca navodno su sinoć zapalila automobil pevačice Aleksandre Prijović i Filipa Živojinovića na parkingu ispred njihove porodične kuće na Bežanijskoj kosi, a sigurnosne kamere zabeležile su čitav incident.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.