Ruska Vlada je odobrila paket nacrta zakona koji daju poreske olakšice investitorima za nove projekte na Arktiku. To se posebno odnosi na proizvodnju ugljovodonika i tečnog prirodnog gasa, kao i izgradnju luka. Investiranje u Arktik obezbeđuje budućnost zemlje u narednih pet-šest decenija, pa čak i na duži period.
Ističući značaj tog regiona, ruski eksperti navode da su nalazišta nafte i gasa u arktičkoj zoni ogromna, a to bogatstvo je potrebno ne samo Rusiji, već i celom svetu. Drugim rečima - Arktik je izuzetno važan, jer ima resurse koji će i u budućnosti biti veoma traženi u svetu. To je jedan od najvažnijih nerazvijenih, netaknutih rezervoara ugljovodonika.
- Arktik je teritorija za novi razvoj ruske ekonomije, a to znači i ulazak Rusije na međunarodna tržišta i nove tehnologije... Sve što je planirano, a vezano za izgradnju jamalske luke u Sabeti, kao i za projekte sa tečnim prirodnim gasom i Severnim morskim putem, mislim da će biti realizovano. Verovatno će ove poreske olakšice pomoći u privlačenju investicija. Međutim, najverovatnije će tu biti reči o ruskim investitorima, a u manjoj meri o stranim projektima i stranim kompanijama, s obzirom na postojeće sankcije protiv Rusije i zbog problema u Kini... - kaže za Sputnjik Dmitrij Solonikov, direktor ruskog Instituta za savremeni državni razvoj.
Eksperti ističu da je pitanje izrade državne politike za razvoj arktičkih nalazišta i izrade infrastrukture od strateškog značaja, jer je čak i Amerikancima jasno da će, dugoročno posmatrano, arktička polja postati jedan od ruskih resursa konkurentnosti, kao svetskog proizvođača nafte i gasa.
Nacrt zakona koje je pripremilo Ministarstvo za razvoj Dalekog istoka i Arktika ima za cilj stvaranje povoljnijih uslova za privatno investiranje i stvaranje novih radnih mesta u arktičkoj zoni Rusije, i, samim tim, uslove za poboljšanje kvaliteta života. Ministarstvo očekuje da će već na leto ruski Arktik dobiti pravu priliku za privlačenje investicija.
Podsticaji su predviđeni za kopnene investicione projekte koji će se sprovoditi u istočnom delu Arktika, gde postoji dobar resursni potencijal, ali njegov razvoj nije privlačan, jer se, uz postojeće poreze, prosto ne isplati.
Foto: Pixabay
Poreske olakšice podrazumevaju da se prvih 12 godina porez uopšte ne plaća, a mogu da ih dobiju samo novi investicioni projekti za vađenje nafte, gasa i drugih sirovina. Kao rezultat toga se očekuje pokretanje tri nova velika naftna polja sa investicijama od oko 10 biliona rubalja.
Da bi ruska naftna industrija imala konkurentske prednosti na svetskim tržištima, ona mora da bude stimulisana od strane države. Neće biti ulaganja bez poreskih olakšica, a najperspektivniji projekti zahtevaju velika ulaganja, ističu eksperti.
Na pitanje ko može postati izvor finansiranja takvih projekata na Arktiku, Solonikov kaže - država.
- Izvor finansiranja treba da bude ruski budžet. Stvar je u tome što u trenutnim uslovima postojećih sankcija i, sa druge strane, započetog pada berzi i odliva svetskog kapitala sa tržišta zemalja u razvoju, kojima pripada i Rusija, ne treba očekivati da će biti ozbiljnih investicija iz inostranstva - smatra ekspert.
Jedan od takvih projekata je "Vostok ojl", koji će omogućiti isporuku nafte duž Severnog morskog puta istovremeno u dva pravca - i u Evropu i u Aziju. Taj projekat uključuje polja "Rosnjefta" na severu Krasnojarskog kraja.
Budući da je Severni morski put za skoro polovinu kraći od drugih tradicionalnih ruta izvoza ugljovodonika na atraktivno tržište Azijsko-pacifičkog regiona, njegov razvoj proglašen je jednim od ključnih zadataka u razvoju Arktika. Ruske vlasti su postavile zadatak da se do 2025. godine poveća teretni saobraćaj preko Severnog morskog puta do 80 miliona tona.
Foto: Pixabay
Nakon realizacije prve faze projekta "Vostok ojl", njena proizvodnja može dostići 50 miliona tona godišnje nafte, a nakon druge - 100 miliona tona.
U regionu u kom ne postoji infrastruktura potrebno je izgraditi 5,5 hiljada kilometara gasovoda, puteva, dalekovoda i luku. "Rosnjeft" procenjuje ugljovodonični potencijal novog projekta na 37 milijardi barela ekvivalenta nafte.
Prema podacima Ministarstva za prirodne resurse - istražene rezerve ruske arktičke zone iznose 7,3 milijarde tona nafte i više od 50 milijardi kubika prirodnog gasa. Ukupni eksploatisani resursi ruskog Arktika procenjuju se na 106 milijardi tona nafte.
Jasno je da je region Arktika veoma težak za eksploataciju i transport ugljovodonika. Međutim, eksperti podsećaju da je slična situacija bila i u zapadnom Sibiru, gde se takođe nalaze ogromna naftna i gasna polja. Taj region se takođe smatrao izuzetno teškim i nepristupačnim, zahtevao je ogromna ulaganja, ali je, ipak, osvojen.
- Svako iskustvo pomaže u razvoju Arktika. Glavni regioni arktičkog razvoja su Koljsko poluostrvo, u manjoj meri Arhangelsk, deo Sibira do Urala, zapadni Sibir i Jamal. Što se dalje ide na istok, to je manje interesantno to iskustvo i manje se pažnje poklanja tim projektima, što je čudno. Kada se govori o arktičkim lukama, čudno je i to što se niko ne seti Peveka, najsevernijeg grada Rusije. U tom smislu, zapadni Sibir je deo koji predstavlja ceo Sibir najbliži evropskoj Rusiji. Iskustvo iz sovjetskih vremena, kada su se tamo aktivno razvijali projekti nafte i gasa, i trenutna pažnja je, naravno, izuzetno važna. Ali još jednom mi se čini da će glavni pritisak na ruski Arktik doći iz evropskog dela naše zemlje, a potom još malo dalje iza Urala - zaključio je Solonikov.
Arktik postaje sve topliji i sve brže se menja. To je "nova normalnost" i nema naznaka da bi ovaj deo sveta ponovo mogao da bude stabilno zaleđen kao ranije, saopštili su naučnici
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Arktik postaje sve topliji i sve brže se menja. To je "nova normalnost" i nema naznaka da bi ovaj deo sveta ponovo mogao da bude stabilno zaleđen kao ranije, saopštili su naučnici
Najnovije istraživanje agencije "Faktor plus", rađeno na uzorku od 986 ispitanika u periodu od 16. do 20. septembra, potvrdilo je potpunu dominaciju i nesalomivu podršku koju u narodu uživa politika predsednika Aleksandra Vučića i Srpske napredne stranke.
Elif Eralp (45), advokatica turskog porekla i kandidatkinja Levice, predvodila je svoju stranku na izborima u Berlinu, na kojima je osvojila 25,7 odsto glasova. Ukoliko uspe da formira većinu u pokrajinskom parlamentu, mogla bi da postane gradonačelnica nemačke prestonice.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević otkrio je u programu uživo naše televizije detalje o tome ko je blokader Živko Gvozdenović koji je u jednom snimku direktno i otvoreno pretio ženama silovanjem.
Nosilac blokaderske liste na predstojećim izborima, Ilija Srdanović, inače osvedočeni siledžija i nasilnik koji maltretira žene, postao je predmet smehotresne prozivke na društvenim mrežama, a u pitanju je čovek koji pretenduje da bude premijer Srbije.
Urnebesan snimak na kom se vidi propali košarkaš i blokader sa dna kace Vladimir Štimac zajedno sa glavnim urednikom Informera Draganom J. Vučićevićem u Kolegijumu naše televizije, izazvao je haos na društvenim mrežama.
Balkanski dželat i premijer lažne države Aljbin Kurti iskoristio je margine 81. zasedanja Generalne skupštine UN u Njujorku za nastavak svoje otrovne kampanje i direktne napade na suverenitet i teritorijalni integritet Srbije!
Nezaustavljivi u svojoj mržnji i potpunom rastrojstvu jer znaju da ih na izborima 25. oktobra čeka istorijski debakl, blokaderi su ponovo izabrali svoju omiljenu metu, ženu i novinarku!
Večeras je u najgledanijem sportskom rijalitiju na svetu Exatlon Srbija održana napeta borba za luksuznu vilu u kojoj je pobedu odneo Crveni tim rezultatom 10:7.
Takmičar Plavog tima u "Exatlonu Srbija", reper Gazda Paja, napravio je pravu atmosferu za pamćenje kada je u emisiji "Druga strana Exatlona" zapevao svoj veliki hit "Delija".
Vatrenim navijačima Crvenog i Plavog tima poklanjamo četiri originalna Exatlon dresa, a pravila za učešće u nagradnoj igri na Instagramu su veoma jednostavna.
Ukoliko menjač ubacite u rikverc dok se automobil kreće, može se desiti da kompjuter potpuno ignoriše komandu vozača, ali i izazvati tešku havariju pod haubom.
Ministarka rudarstva i energetike u tehničkom mandaru Dubravka Đedović Handanović razgovarala je danas sa predstavnicima Udruženja naftnih kompanija Srbije (UNKS) i Naftne industrije Srbije o snabdevanju domaćeg tržišta naftnim derivatima.
Policija je identifikovala i uhapsila mladića D.T. (27) iz Nikšića, koji se sumnjiči da je u decembru prošle godine provalio u crkvu Svetog Nikole u Breznima kod Plužina i ukrao novac ostavljen kao prilog.
Jovan T. (79) usmrtio je ženu od 44 godine na pešačkom prelazu kada je brzinom od oko 100 kilometara na sat prošao na crveno svetlo i proleteo kroz raskrsnicu, a nesreća na Karaburmi briše granice između sudbine, prokletstva i jezive slučajnosti.
Po nalogu Drugog osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu, uhapšen je Miloš I. (25) zbog sumnje da je u Grockoj pretukao tri osobe i počinio krivično delo nasilničko ponašanje.
Saobraćajna policija koja kontrolu saobraćaja vrši vozilima bez spoljnih obeležja policije, danas su, u vremenskom razmaku od svega jednog časa, na državnom putu Beograd - Pančevo, na teritoriji beogradske opštine Palilula, gde je ograničenje brzine 80 kilometara na čas, iz saobraćaja isključili tri vozača zbog učinjenih prekršaja nasilničke vožnje.
Irena Jovanović pridružuje se Ivon Jafali u novoj sezoni emisije "Mi danas" na Tanjug TV i K1 televiziji, gde će zajedno pratiti i analizirati događaje koji oblikuju političku i društvenu svakodnevicu.
Legendarni srpski glumac Petar Božović otvorio je dušu i bez ikakve zadrške govorio o svom trnovitom životnom putu, teškom detinjstvu obeleženom ratnim traumama, siromaštvu, ali i veličanstvenoj glumačkoj karijeri koja ga je uvrstila u red najvećih velikana našeg glumišta.
Glumac Teo Džejms kaže da je druga sezona serije "The Gentlemen" mnogo surovija od prve i da je njegov lik Edi sada postao mnogo pohlepniji i da želi sve.
Prema mišljenju psihologa preljubnika uvek odaje nagla promena u načinu komunikacije i ponašanju prema partnerki, a na ova 3 znaka posebno obratite pažnju.
Pevačica Jelena Karleuša otvoreno je govorila o novom životnom poglavlju ćerke Atine Tošić, koja se seli u Milano gde će studirati modu, ali i o strahovima koje kao majka ne može da sakrije.
Pevačica Anica Milenković po prvi put je javno progovorila o potresnoj sumnji da njen rođeni brat nije preminuo na porođaju, kako je rečeno njenoj majci.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.