Pet fosilnih otisaka u vulkanskom pepelu od pre 3,66 miliona godina u Tanzaniji daju naučnicima novi uvid u ljudsku evoluciju i uspravan hod, pokazujući da je njegovo poreklo komplikovanije nego što je ranije bilo poznato
Naučnici su u sredu saopštili da je temeljno novo istraživanje tragova, skoro pola veka nakon njihovog prvobitnog otkrića, pokazalo da ih nije napravio medved, kako se nekada verovalo, već hominini - drugim rečima, vrsta u ljudskom rodu, možda i nepoznata.
Oni pokazuju znatiželjan hod, dodajući misteriju.
Hodanje na dve noge je obeležje čovečanstva, ali naučnici još uvek sastavljaju delove slagalice o tome kako i kada je počelo.
#Nature Hominin footprints at Laetoli reveal a walk on the wild side. New data from a famous palaeoanthropology site reveal that at least two differently bipedal hominins roamed eastern Africa. https://t.co/cuiewwzVTYpic.twitter.com/9ti4suK4fW
— Francis Villatoro (@emulenews) December 1, 2021
Trag je pronađen 1976. na nalazištu zvanom Laetoli - severozapadno od kratera Ngorongoro u severnoj Tanzaniji - oko 1,6 km od dva skupa fosilnih otisaka pronađenih dve godine kasnije. Oni pronađeni 1978. pripisuju se vrsti Australopithecus afarensis, homininima čiji je primer poznati skelet otkriven u Etiopiji nazvan Lusi.
Otisci stvoreni od strane dve vrste hominima
Studija je otkrila da su različiti tragovi u Laetoliju, napravljeni u razmaku od nekoliko dana, sati ili možda minuta, stvorili dve različite vrste hominina u istom sloju pepela.
Paleoantropolog Eli Meknat sa Heritidž koledža osteopatske medicine Univerziteta u Ohaju, vođa studije objavljene u časopisu Nature, primetila je da su staze u Laetoliju najstariji nedvosmisleni dokazi dvonožnog kretanja u ljudskim fosilnim zapisima.
"More than 3.6 million years ago, ash fallout after a volcanic eruption blanketed the landscape at Laetoli in northern Tanzania. Animals left footprints in the ash layer; some are instantly recognizable as hominin footprints. They are footprints from Australopithecus afarensis."
— Francis Villatoro (@emulenews) December 1, 2021
- Postojala su najmanje dva hominina koji su hodali drugačije na nogama različitog oblika u vreme naše evolucione istorije, pokazujući da je sticanje veštine hodanja bilo manje linearno nego što mnogi misle - rekao je paleontolog i koautor studije Džeremi DeSilva sa Dartmut koledža.
- Drugim rečima, kroz našu istoriju bilo je raznih evolucionih eksperimenata o tome kako hodati na dve noge.
- Staza se sastoji od pet uzastopnih otisaka stopala. Ali leva noga prelazi preko desne i obrnuto. Još uvek nismo sigurni šta to znači - rekao je DeSilva.
- Poprečni korak se ponekad dešava kod ljudi kada hodaju po neravnom terenu. Možda to objašnjava taj čudan hod. Ili je možda samo ovaj pojedinačni hominin hodao na neobičan način. Ili je možda nepoznata vrsta hominina bila prilagođena da hoda ovim putem - dodao je DeSilva.
Na osnovu otisaka stopala, naučnici procenjuju da je stvorenje koje ih je napravilo bilo visoko nešto više od metra, hodalo je tako što je peta udarala o tlo i imalo je nožni prst koji je malo štrčao u stranu, iako ne baš kao kod šimpanze.
DeSilva je rekao da naučnici mogu samo da spekulišu o drugim aspektima izgleda i ponašanja ovog hominina i da li je već identifikovan - kao što su Kenianthropus platiops ili Australopithecus deiiremeda - ili je nepoznat.
Ljudska loza se odvojila od loze šimpanzi pre otprilike šest do sedam miliona godina.
Uspravno hodanje je ključni razvojni događaj
Presudni trenutak je bio kada su naši preci usvojili uspravno hodanje na dve noge, možda prilagođavajući se životu u afričkoj savani.
Hodanje na dve noge zahtevalo je anatomske promene, posebno u stopalima, nogama, kukovima i kičmi, koje su evoluirale mnogo pre nego što se naša vrsta, Homo sapiens, pojavila pre više od 300.000 godina.
Lokalitet Laetoli je travnato područje sa drvećem bagrema, a žirafa i zebri ima u izobilju. Kada su napravljeni otisci stopala, to je bilo opasno područje za male hominine, sa precima modernih hijena, lavova i leoparda, kao i sada izumrlih sabljozubih mačaka, koje su lutale tim područjem.
- Preci mnogih istih životinja koje tamo žive živeli su u Laetoli milionima godina ranije, uključujući, naravno, ljude - rekao je DeSilva.
U Srbiji je sprovedeno genetsko istraživanje koje je dalo neverovatne rezultate. Prema ovim podacima, kod naših ljudi mnogo češće se pojavljuju određene varijacije gena nego na drugim mestima, a istraživače je posebno iznenadilo ime jednog proteina koji se javlja kod ljudi u Srbiji.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
U Srbiji je sprovedeno genetsko istraživanje koje je dalo neverovatne rezultate. Prema ovim podacima, kod naših ljudi mnogo češće se pojavljuju određene varijacije gena nego na drugim mestima, a istraživače je posebno iznenadilo ime jednog proteina koji se javlja kod ljudi u Srbiji.
Organizatori festivala Belgrade Music Week oglasili su se saopštenjem u kojem su demantovali da je sinoć tokom završne večeri festivala došlo do incidenta.
Reakcije nakon subotnjeg veličanstvenog skupa održanog u Beogradu, gde se, prema procanama MUP-a okupilo neverovatnih 207.000 građana Srbije, poštovalaca politike predsednika Aleksandra Vučića, ne prestaju da se nižu.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić poslao vaćnu poruku građanima Srbije na Instagram nalogu kroz video objavu na kojoj se vide kadrovi jučerašnje posete predsednika porodici Veljković iz Senjskog Rudnika.
Poslanica Jelena Pavlović koja je juče govorila na blokaderskom skupu u Kraljevu, donedavno je vodila ljude da aplaudiraju predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću.
Miloš Bešić, profesor i blokader na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beogradu, gostovao je sinoć u "Utisku nedelju" i tom prilikom istakao da se opozicionari nikada neće odreći svojih ambicija u korist "studenata".
Poslanica Jelena Pavlović koja je juče govorila na blokaderskom skupu u Kraljevu, donedavno je vodila ljude da aplaudiraju predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću.
Najtopliji grad u 13 časova je Kikinda, gde je izmereno 38 stepeni, a najsvežije je na Kopaoniku 23 stepena, rekli su iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture (MGSI) apelovalo je na sve poslodavce i zaposlene u oblasti građevinarstva da usled najavljenih visokih temperatura u narednom periodu dosledno primenjuju propisane mere bezbednosti i zdravlja na radu prilikom obavljanja poslova na otvorenom.
Naizgled bezazleni predmeti u prtljagu, na graničnim prelazima mogu biti zaplenjeni, ili da u najboljem slučaju, zbog njih dobijete visoku novčanu kaznu.
Naučnici su otkrili da ljudski smeh ima mnogo dublje evolutivne korene nego što se verovalo. Novo istraživanje sugeriše da isti ritam smeha delimo sa velikim čovekolikim majmunima već 15 miliona godina.
Prema izveštaju Republičkog hidrometeorološkog zavoda, u Srbiji je u 11 sati najtoplije bilo u Kikindi, sa izmerenih 36 stepeni, a najsvežije na Kopaoniku, 23 stepena Celzijusove skale.
Viši sud u Negotinu danas je Apelacionom sudu u Nišu uputio na odlučivanje spise predmeta protiv Dejana Dragijevića i Srđana Jankovića, optuženih za ubistvo dvogodišnje devojčice Danke Ilić 26. marta 2024. godine, radi odlučivanja o podnetoj žalbi.
Bivša gradonačelnica Niša Dragana Sotirovski, optužena da je koruptivnim radnjama oštetila gradski budžet, zatražila je da joj se sudi u Beogradu ili Kragujevcu, smatrajući da niško pravosuđe nije u stanju da donese nepristrasnu odluku zbog pritiska javnosti i navodne pristrasnosti.
Apelacioni sud u Novom Sadu doneo je drugostepenu presudu u slučaju vaspitača I. O. (28) iz Bogojeva kod Odžaka, kojom je prvostepena presuda preinačena i izrečena maksimalna kazna od 20 godina zatvora.
Novosađaninu S. M. (28), koji se tereti za pokušaj ubistva B. G. (18) u stanu u centru Novog Sada, produžen je pritvor i po novom rešenju može da traje do 18. septembra.
Glumac Predrag Miki Manojlović odbio je reditelja Stivena Spilberga, a francuskom predsedniku Emanuelu Makronu je u lice rekao istinu o Kosovu i Metohiji.
Vozači primećuju da im se baterija telefona prazni drastično brže dok su na putu. Stručnjaci otkrivaju da su za to kriva podešavanja koja se sama aktiviraju i troše resurse u trenucima kada se menja geografska lokacija.
Istraživači su proučavali uticaj takozvane "zapadnjačke ishrane" na sistem serotonina, neurotransmitera koji ima važnu ulogu u regulaciji emocija, ponašanja, sna i drugih funkcija organizma.
Muzička zvezda Zorica Brunclik danas proslavlja svoj 71. rođendan, a iako njen život pun je uspona i padova, pevačicu optimizam i smeh nikada nisu napuštali.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.