Ruski predsednik Vladimir Putin potpisao je priznanje dve odmetnute ukrajinske pokrajine, a pitanje je kako će se stvari dalje odvijati
Sjedinjene Američke Države su objavile da bi Rusija mogla da izvrši invaziju na Ukrajinu sa 190.000 vojnika koje je skupila u blizini granice sa susednom državom.
Iako tenzije na istoku Ukrajine rastu u poslednja tri dana, Zapad i Rusija su tvrdili da više vole diplomatsko rešenje od krize. Ali da li će ovi napori biti komplikovani ruskim priznanjem otcepljenih regiona?
1. Odmetnički regioni
Proruski separatisti u regionima Donjecka i Luganska - koji su zajednički poznati kao Donbas - prebegli su iz ukrajinske vlade 2014. godine i proglasili se nezavisnim „narodnim republikama", ali do danas nisu priznati.
Ukrajina kaže da je oko 15.000 ljudi poginulo od početka sukoba.
Foto: Fotoilustracija
Rusija negira umešanost u sukob, ali je podržavala separatiste na više načina, tajno im je slala vojnu podršku, finansijsku pomoć, zalihe vakcina protiv Covid-19 i izdavala najmanje 800.000 ruskih pasoša stanovnicima tih regiona. Moskva je uvek poricala planiranje invazije na Ukrajinu.
2. Šta znači rusko priznanje?
Proznanje bi moglo da otvori put Moskvi da otvoreno pošalje vojne snage u separatističke regione, uz obrazloženje da treba da interveniše kao saveznik da ih zaštiti od Ukrajine.
Ruski parlamentarac i bivši politički lider Donjecka Aleksandar Borodai rekao je Rojtersu u januaru da će separatisti u tom slučaju tražiti od Rusije da im pomogne da preuzmu kontrolu nad delovima regiona Donjecka i Luganska koje još uvek kontrolišu ukrajinske snage. Ako se to dogodi, između Rusije i Ukrajine može doći do otvorenog vojnog sukoba.
3. Šta je sa mirovnim procesom iz Minska?
Priznanje Rusije zapravo poništava mirovne sporazume iz Minska iz 2014. i 2015. koji još nisu sprovedeni, a do sada su sve strane, uključujući i Moskvu, smatrale da je to najbolja šansa za rešenje konflikta.
Sporazumi zahtevaju visok stepen autonomije za dva regiona u okviru Ukrajine.
4. Kako će Zapad odgovoriti?
Zapadne vlade već mesecima upozoravaju Moskvu da bi svako kretanje ruskih vojnih snaga preko granice sa Ukrajinom izazvalo snažan odgovor, uključujući oštre finansijske sankcije.
Foto: Tanjug/AP
Američki državni sekretar Entoni Blinken rekao je prošle nedelje da bi priznanje „dodatno podrilo suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine, predstavljalo grubo kršenje međunarodnog prava i podstaklo dalju sumnju u tvrdnju Rusije da je posvećena diplomatiji u pronalaženju mirnog rešenja krize.
On je dodao da bi to zahtevalo „brz i čvrst" odgovor Sjedinjenih Država i njihovih saveznika.
5. Da li je Rusija uradila nešto slično ranije?
Da - priznala je nezavisnost Abhazije i Južne Osetije, dve otcepljena gruzijska regiona nakon kratkog rata sa Gruzijom 2008. godine.
Moskva im je pružila veliku finansijsku podršku, proširila rusko državljanstvo na stanovništvo tih regiona i tamo premestila hiljade vojnika.
6. Šta Moskva može dobiti, a šta izgubiti?
U slučaju Gruzije, Rusija je iskoristila priznanje otcepljenih regiona da opravda otvoreno vojno prisustvo u susednoj bivšoj sovjetskoj republici u pokušaju da na neodređeno vreme ućutka težnje Gruzije za NATO, uskraćujući joj punu kontrolu nad sopstvenom teritorijom. Isto bi važilo i za Ukrajinu.
Foto: Fotoilustracija
S druge strane, Moskvi prete sankcije i osuda međunarodne zajednice zbog napuštanja mirovnog procesa iz Minska nakon što je dugo vremena tvrdila da mu je privržena. Takođe će biti opterećena odgovornošću za dve teritorije koje su razorene u osam godina rata i kojima je potrebna velika ekonomska podrška,
Francuski predsednik Emanuel Makron sazvao je hitan sastanak saveta za nacionalnu bezbednost povodom dešavanja u Ukrajini, saopšteno je iz Jelisejske palate.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Francuski predsednik Emanuel Makron sazvao je hitan sastanak saveta za nacionalnu bezbednost povodom dešavanja u Ukrajini, saopšteno je iz Jelisejske palate.
Ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov poručio je da je predsednik Srbije Aleksandar Vučić iskusan i hrabar političar! Ruski šef diplomatije time je sahranio laži blokadera i njihovih medija da Kremlj više ne podržava srpskog šefa države.
Objava Ivana Atanaskovića na društvenoj mreži Iks, u kojoj je, govoreći o ženama koje su posle Drugog svetskog rata optuživane za saradnju sa okupatorima, podsetio na praksu javnog šišanja glava, izazvala je talas oštrih reakcija i novi sukob unutar opozicionog i blokaderskog kruga.
Prvi potpredsednik Vlade i ministar finansija Siniša Mali poručio je da je poražavajuće što je Beogrdski univerzitet pao na Šangajskoj listi i da je to direktna posledica blokada i rektora Vladana Đokića.
U Crnoj Gori je u ovom trenutku aktivno više požara na području Herceg Novog, Nikšića i Ulcinja, a prema rečima turista i meštana, protekla noć je bila jeziva.
Muškarac koji je tokom noći teško povređen nožem na Novom Beogradu je Vuk Vučinić, navijač koji je ranije bio hapšen pod sumnjom da je pripadnik kriminalne grupe Veljka Belivuka i Marka Miljkovića.
Alen Kostić Kubi, vođa Partizanove navijačke grupe "Zabranjeni", ubijen je u Železniku pre deset godina kada ga je, nakon dugotrajnog sukoba oko narkotika i reketiranja, izrešetao poznanik Nikola Elezović, inače vođa suparničke frakcije "Alkatraz".
Muškarac (35) koji je tokom noći teško povređen nožem na Novom Beogradu zatečen je u garaži u Ulici dr Ivana Ribara, ali najnoviji detalji iz istrage ukazuju na to da se sam napad nije odigrao na toj lokaciji.
Nesvakidašnji napad odigrao se u beogradskom naselju Zvezdara, kada je državljanin Azerbejdžana polno uznemiravao A. J. (30). Detalji iz policijske istrage rasvetljavaju neverovatnu bezobzirnost napadača, ali i prisebnost i hrabrost napadnute Beograđanke, koja je uspešno pružila otpor i izbegla najgori scenario.
Krvavi obračun odigrao se tokom noći na Novom Beogradu, u Ulici dr Ivana Ribara, gde je muškarac (35) zadobio teške povrede nakon što ga je nepoznati napadač izbo nožem
Uživajte u ukusnom i zdravom satarašu pripremljenom na vodi, od svežih paprika, paradajza i tikvica. Ovo jednostavno i lagano jelo savršeno je za dane posta, ali i kao osvežavajući letnji obrok.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.