Finansijske sankcije bez presedana uvedene Rusiji prete da postepeno umanje dominaciju američkog dolara u svetskoj trgovini i mogu da dovedu do fragmentiranja međunarodnog monetarnog sistema, izjavila je Gita Gopinat, prva zamenica generalnog direktora Međunarodnog monetarnog fonda (MMF)
Gopinat je, u intervjuu za Fajnenšel tajms, ocenila da bi sveobuhvatne mere koje su zapadne zemlje uvele Rusiji nakon napada na Ukrajinu, pa i ruskoj centralnoj banci, mogle da podstaknu pojavu malih valutnih blokova zasnovanih na trgovini između zasebnih grupa zemalja.
- Dolar bi ostao glavna globalna valuta čak i u tom ambijentu, ali je fragmentacija na manjem nivou sasvim moguć. Već vidimo da neke zemlje ponovo pregovaraju o valuti u kojoj će plaćatu uzajamnu trgovinu - rekla je ona.
Fajnenšel tajms navodi Rusija godinama nastoji da smanji svoju zavisnost od dolara, te da se ta kampanja ozbiljno ubrzala nakon što su SAD uvele sankcije u znak odmazde 2014. godine zbog pripajanja Krima Rusiji.
Uprkos tim naporima, Rusija je još uvek imala otprilike petinu deviznih rezervi u imovini izraženoj u dolarima neposredno pre početka vojne operacije u Ukrajini, pri čemu je znatan deo tih rezervi držala u inostranstvu - u Nemačkoj, Francuskoj, Velikoj Britaniji i Japanu. Te zemlje sada rade udruženo na izolaciji Moskve iz globalnog finansijskog sistema.
Gopinath je rekla da će veća upotreba drugih valuta u globalnoj trgovini dovesti do dalje diverzifikacije sredstava u deviznim rezervama nacionalnih centralnih banaka.
- Zemlje imaju tendenciju da akumuliraju rezerve u valutama kojima trguju sa ostatkom sveta i u kojima pozajmljuju sredstva od ostatka sveta, tako da može doći do postupnog trenda okretanja ka drugim valutama koje će igrati veću ulogu (u deviznim rezervama) - dodala je ona.
Dominacija dolara, po njenom mišljenju, verovatno neće biti dovedena u pitanje u srednjem roku.
Foto: Reuters
Udeo američkog dolara u međunarodnim rezervama pao
Gopinat je napomenula takođe da je udeo američkog dolara u međunarodnim rezervama pao sa 70 procenata na 60 procenata u poslednje dve decenije, pri čemu se povećava udeo drugih valuta kojima se trguje, na čelu sa australijskim dolarom.
Otprilike četvrtina pada udela američkog dolara može se objasniti većom upotrebom kineskog juana (renminbija). Ipak, manje od 3,0 procenta globalnih rezervi centralnih banaka denominovano je u kineskoj valuti, pokazuju podaci MMF-a.
Peking je bio u procesu internacionalizacije renminbija pre aktuelne krize i već je ispred drugih zemalja s uvođenjem digitalne valute centralne banke, kaže Gopinat, mada smatra da je malo verovatno da će juan zameniti dolar kao dominantnu svetsku rezervnu valutu.
Ona je zaključula da će rat takođe podstaći usvajanje digitalnog novca, od kriptovaluta do stabilnih koina i digitalnih valuta centralnih banaka, što nameće brzo rešavanje pitanja međunarodne regulative u toj sferi.
Situaciju u Ukrajini možete pratiti iz minuta u minut u blogu na našem portalu klikom OVDE.
Različiti ishodi rata u Ukrajini mogu biti predstavljeni kao pobeda od strane vlasti, a od strane njenih protivnika i dela ruske javnosti doživljeni kao poraz ili truli kompromis
Međunarodni monetarni fond (MMF) odobrio je Ukrajini novu tranšu od 690 miliona dolara, ali će gotovo čitav taj iznos praktično biti poništen otplatom ranije uzetih kredita.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Različiti ishodi rata u Ukrajini mogu biti predstavljeni kao pobeda od strane vlasti, a od strane njenih protivnika i dela ruske javnosti doživljeni kao poraz ili truli kompromis
Uhapšene su tri osobe koje su osumnjičene da su ubile vlasnika piljare na Karaburmi, a pronađen je i deo novca koji je, kako se sumnja, odnet iz stana ubijenog.
Neko na "holideju", a neko se bori za Srbiju! Dok se nosilac blokaderske liste Vladan Đokić treći put ove godine brčka na moru, predsednik Aleksandar Vučić neumorno obilazi Srbiju i Republiku Srpsku i razgovara sa narodom, sluša probleme običnog čoveka i nudi rešenja!
Lažni ekolog Aleksandar Jovanović Ćuta otvoreno je priznao da su ciljevi blokadera privilegije i novac, a da bi ostvarili te ciljeve blokaderima će biti neophodna pomoć stranaca.
Ambasada Ruske Federacije povodom Dana sećanja na ubijene i prognane Srbe saopštila je da je „Oluja“ jedna od najtragičnijih stranica novije istorije Balkana.
Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić poslala je apel svim građanima Srbije da pažljivo poslušaju govor predsednika Srbije Aleksandra Vučića koji će govoriti na skupu posvećenom sećanju na stradale i prognane u zločinačkoj akciji Oluja.
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović razgovarala je danas sa direktorima "Elektroprivrede Srbije" zaduženim za proizvodnju uglja i energije u Kolubari, Kostolcu i termoelektrani Nikola Tesla, kao i u Drinsko-Limskim hidroelektranama i Đerdapu.
Iz užičkog vodovoda apeluju na građane da vodu za piće koriste racionalno i odgovorno, zbog izuzetno visokih temperatura, jer je došlo do rekordne potrošnje.
Bila je to odlična vest koja je dočekala čitaoce Večernjih Novosti tog 4. avgusta 1960. godine: u velikim gradovima u Srbiji je upravo bila završena vakcinacija protiv dečije paralize. Kako su pisale Novosti, „Sejbinovu živu vakcinu“ primila su deca predškolskog i školskog uzrasta u Valjevu, Zaječaru, Užicu, Subotici i Zrenjaninu dok je vakcinacija upravo počela u Šapcu i Leskovcu.
Nezapamćeno nasilje odigralo se u nedelju prepodne u Lazarevcu, kada je za sada nepoznati muškarac brutalno napao i opljačkao stariji bračni par u njihovom porodičnom domu.
U Treće osnovno javno tužilaštvo u Beogradu juče su privedena trojica osumnjičenih: C. H. (39), X. Z. (36) i W. Z. (35), svi državljani Narodne Republike Kine.
Užička policija utvrdila je identitet dvojice muškaraca čija su tela jutros pronađena u reci Đetinji, na Gradskoj plaži u Užicu. Reč je o Imreu Fabianu zvanom Fudo (54) i Darku Muriću (31), obojici iz Užica.
U akciji Uprave kriminalističke policije i PU Užice uhapšen je A. F. (47), kod kojeg je, prema navodima policije, pronađeno oko 6,04 kilograma amfetamina, 73,8 grama kokaina i digitalna vaga za precizno merenje.
Istaknuti srpski glumac Jovo Maksić je proteran sa ognjišta tokom operacije "Oluja" kojom je izvršeno etničko čišćenje Srba sa prostora Krajine, te je sad progovorio o najtežem periodu u životu.
Glumac Dragiša Milojković, koga će publika zauvek pamtiti kao Milutina iz serije "Seljaci", biće sahranjen u utorak, 4. avgusta, na Gradskom groblju u Jagodini.
Dok letnje vrućine i nemilosrdno sunce primoravaju većinu biljaka na povlačenje, prave balkonske zvezde tek tada priređuju pravi spektakl. Cinija, bugenvilija i petunija obožavaju žestoko sunce i visoke temperature.
Tom (36), koji radi kao muški eskort, tvrdi da njegov posao nije zasnovan samo na intimnim susretima, već i na razgovoru, pažnji i razumevanju koje pruža svojim klijentkinjama.
Iako su putovanja stvorena za odmor i uživanje, opuštena atmosfera često umanjuje naš oprez. Prevaranti to znaju, zbog čega turističke destinacije svake godine postaju mesto brojnih finansijskih prevara.
Često korišćenje veštačke inteligencije (AI) može da dovede do razvoja zavisnosti, oteža neposrednu komunikaciju među ljudima i izazove probleme u prilagođavanju društvenom okruženju, izjavila je direktorka Instituta za kliničku psihologiju i socijalni rad moskovskog Univerziteta Pirogov Vera Nikišina.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.