Kad je u februaru 2022. izbio rusko-ukrajinski rat, bio sam ubeđen, kao i skoro svi zapadni posmatrači, da će Rusi propasti u svojim ciljevima i izgubiti rat. Ako ostavimo po strani detalje, ovo očekivanje počivalo je na tri jaka stuba
Kao prvo, od 1945. godine mnoge vladine armije su podbacile u pobunama, nemirima, gerilskom ratu, teroru, asimetričnom ratu i sličnim oblicima vojne konfrontacije. Razmislite o Maleziji - da, o Maleziji, koja se tako često pogrešno reklamira kao britanska pobeda. Pomislite na Alžir, na Vijetnam, na Irak, na desetine sličnih sukoba u Aziji i Africi. Gotovo bez izuzetka, okupatori su izgubili a okupirani su pobedili.
Kao drugo, ogromna teritorija i brojno stanovništvo Ukrajine naveli su mene i druge da pretpostavimo da je Rusija zagrizla više nego što može da proguta. Posledica ovoga biće dugotrajan, krajnje krvav i krajnje destruktivan sukob, koji će se rešavati ne toliko na bojnom polju, koliko demoralisanjem i ruskih snaga i ruskog stanovništva, kao što je to bilo u periodu od 1981. do 1988. godine, kada je Sovjetski Savez izvršio invaziju na Avganistan i učestvovao u borbi protiv tamošnjeg ustanka, a kao rezultat došlo je ne samo do vojnog poraza na terenu, već i do raspada Sovjetskog Saveza. U prilog ovakvom scenariju išle su ekstremne teškoće sa kojima su se Rusi suočili pre nego što su konačno uspeli da pokore mnogo manju Čečeniju.
Kao treće, navika da se poželjno uzme kao realno - jeste ono što sam imao na umu, kao i većina zapadnih posmatrača. Uključujući šefove država, ministre, vojsku, obaveštajne agencije i medije.
Od tada su prošla četiri meseca veoma bogata događajima. Sledeći faktori su me naterali da preispitam situaciju:
Nema gerilskog rata.
Ukrajinci ne vode gerilski rat. Umesto toga, kao što pokazuje lista naoružanja koje su tražili od Zapada, oni pokušavaju da vode konvencionalni rat: tenk protiv tenka, top protiv topa, avion protiv aviona. Sve ovo izgleda u nadi da će ne samo zaustaviti ruske snage, već ih i isterati iz zemlje. S obzirom da na jedan ukrajinski plotun dolazi deset ruskih, takva strategija može biti samo recept za poraz.
Rusija je promenila taktiku.
U početku potcenjujući svog protivnika, Rusi su započeli rat pokušajem da zauzmu centar ukrajinske moći u Kijevu borbom prsa u prsa. Kad to nije uspelo, trebalo im je vremena da donesu odluku; možda su čak smenili neke od svojih generala. Tada je, međutim, došlo do pregrupisavanja, i novog kursa sistematskog slabljenja ukrajinskih gradova i naselja - nešto uporedivo sa akcijama Staljina i njegovih generala u Finskoj 1939/40.
Problemi sa snabdevanjem.
Zapadna vojna oprema, posebno sistemi protivvazdušne odbrane, oklopno oružje i bespilotne letelice, sve to može biti izvanredno. Ali ograničene količine, godine i godine preterane štedljivosti, uverenje da je rat u Evropi postao nemoguć i potreba za obučavanjem ukrajinskih snaga dovode do toga da ovo oružje sporo i nedovoljno stiže tamo gde je najpotrebnije. Pritom važnu ulogu igra i to što se Rusi bore na svom pragu, a NATO linije komunikacije se protežu stotinama kilometara, sve od granica Ukrajine do Poljske, Slovačke i Rumunije na zapadu, do Donbasa na istoku. Skoro ceo teren između njih je ravan, pruža malo zaštite i retko je naseljen. Odnosno, pogodan je za upotrebu vazduhoplovstva - upravo za vrstu naoružanja u kojoj je superiornost Rusije posebno očigledna.
Ekonomska održivost Rusije.
Stroga cenzura u Rusiji otežava pouzdanu procenu efikasnosti zapadnih ekonomskih sankcija protiv ruskog stanovništva. Ako se nešto i dešava među stanovništvom, sve informacije se energično potiskuju. U međuvremenu, makroekonomske analize pokazuju da je Rusija mnogo otpornija nego što je Zapad očekivao. Zalihe zlata rastu, omogućavajući Putinu da svoju valutu vezuje za zlato - Rusija je prva zemlja koja je to učinila otkako je Švajcarska krenula suprotnim putem 1999. godine.
Foto: Ap/Fotoilustracija
Ekonomske sankcije Zapada nisu slomile Rusiju - Štaviše
Čini se da se u svakodnevnom životu Rusa malo šta promenilo. Jedan od razloga: lokalne kompanije su naučile lekciju iz prethodnih kriza. Rublja, koja je nakon početka rata bila na ivici kolapsa, dostigla je sedmogodišnji maksimum u odnosu na dolar, i trend raste. Zahvaljujući smanjenom uvozu i ogromnom rastu cena energenata, u rusku kasu se sliva više novca nego ikada ranije. Većina ovog novca dolazi od prodaje energije, hrane i sirovina zemljama poput Kine i Indije. Zauzvrat, Kina je sad industrijska sila broj jedan; ako samo prebrodi svoje probleme sa Kovid-19, ona će biti u stanju da snabde Rusiju svim potrebnim industrijskim dobrima - a to zadugo.
Posledice rata na Zapadu.
Ekonomske posledice rata za Zapad su mnogo ozbiljnije nego što se očekivalo. Spasiti Ukrajinu iz kandži Rusije je mnogo teže nego misija u Avganistanu. Na obe strane Atlantika, inflacija je viša nego u bilo kom trenutku od 1980. Posebno u pogledu snabdevanja energentima, koje Rusija sve više uskraćuje Evropi, to preti ne samo rastućom neizvesnošću, već i realnim siromaštvom.
Ako se tako nastavi, kao što gotovo sigurno hoće, porašće nezadovoljstvo među stanovništvom koje će sve više zahtevati manje učešće svojih zemalja ili čak potpuni odustanak. Čak i ako bi to značilo napuštanje Ukrajine i prepuštanje Putina volji sudbine.
Konačno: od prosvetiteljstva, Evropa je nameravala da postane tvrđava slobode, vladavine prava i pravde. Sada ponovna javna konfiskacija imovine takozvanih oligarha mnoge tera na razmišljanje. Pre svega: niko ne zna šta je to „oligarh". Zatim: to što su neki „oligarsi" već dugi niz godina u manje-više bliskom kontaktu sa Putinom ne čini ih automatski zločincima. Na kraju: i pod pretpostavkom da su zločinci, nije jasno zašto su tako dugo tolerisani i sad ih progone, tek nakon početka rata. Da li možda Zapad tako podriva osnove da bude zaštitnik pravde?
Da pojasnim: sve ovo još nije formalizovano. Međutim, sudeći po sve brojnijim glasovima koji ukazuju da će ovaj rat biti dug, sada se radi o tome ko najdublje diše i najduže izdržava. A što se toga tiče, šanse Rusije nisu loše.
Nemačka nije u stanju da Kijevu snabdeva oružjem sličnim tempom kao Sjedinjene Države jer su njeni resursi ograničeniji, objasnio je nemački kancelar Olaf Šolc, odgovarajući na navode da njegova zemlja „previše obećava i ne ispunjava" kada je reč o Ukrajini.
Bundesver nema dovoljno dobrovoljaca za brigadu koju Nemačka planira da trajno rasporedi u Litvaniji, pa se u Berlinu već razmatraju obavezne mere kako bi se popunila jedna od najvažnijih jedinica NATO na istočnom krilu.
Ruski predsednik Vladimir Putin veoma dobro poznaje nemačko društvo i ponekad ga razume bolje nego što ga razumeju sami Nemci, ocenio je bivši šef nemačke diplomatije Zigmar Gabrijel u razgovoru za Bild.
Profesor Univerziteta Jugoistočne Norveške Glen Dizen tvrdi da je britanska vlada odobrila upotrebu krstarećih raketa storm šedou za ukrajinski napad na Voronjež, izveden 22. juna, u kojem je poginulo pet ljudi.
Ruski udari po ukrajinskoj gorivnoj infrastrukturi počeli su da izbacuju iz funkcije čitave mreže benzinskih pumpi, a u pojedinim gradovima više nije ostala nijedna stanica za gorivo.
Ruske oružane snage uništile su dva lovca MiG-29 Oružanih snaga Ukrajine na aerodromu Voznesensk u Nikolajevskoj oblasti, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Ruski politikolog Jurij Barančik tvrdi da je Vašington praktično srušio „duh Ankoridža“ i da Moskva mora da prestane da se poziva na dogovore koje druga strana više ne priznaje.
Ukrajina će morati da vraća svoje građane iz inostranstva i da dovodi migrante kako bi nadoknadila ogroman manjak ljudi, poručio je šef Kancelarije predsednika Ukrajine Kirilo Budanov.
Rusija bi mogla da priprema vojnu provokaciju protiv baltičkih država ili Poljske kako bi proverila jedinstvo NATO-a i spremnost SAD da brane istočno krilo Alijanse, objavio je britanski „Gardijan“, pozivajući se na izvore iz dve zemlje NATO-a.
Ruski zagovornici najtvrđe linije traže od predsednika Rusije Vladimira Putina da odustane od diplomatije i drastično pojača rat protiv Ukrajine, piše Rojters, posle serije ukrajinskih napada dronovima na Moskvu, Sankt Peterburg i Krim, kao i smrtonosnih napada na putničke autobuse.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Nemačka nije u stanju da Kijevu snabdeva oružjem sličnim tempom kao Sjedinjene Države jer su njeni resursi ograničeniji, objasnio je nemački kancelar Olaf Šolc, odgovarajući na navode da njegova zemlja „previše obećava i ne ispunjava" kada je reč o Ukrajini.
Najpoznatiji nemački dnevni list specijalizovan za ekonomiju Handelsblatt objavio je komentar investitora Jana Ružičke, koji je podržao ideju predsednika Srbije Aleksandra Vučića i premijera Albanije Edija Rame o postepenom članstvu u EU.
Blokaderski advokat Čedomir Čeda Kokanović brutalno je izvređao veliki broj građana koji su danas prisustvovali istorijskom skupu "Srbija, jedna porodica" koji je održan u centru Beograda.
Od večeri 15. marta, kada su tokom petnaestominutne tišine na protestu u Beogradu nastale scena panike i, kako se kasnije ispostavilo režirane predstave od strane blokadera, srpska javnost našla se pod lavinom medijskih tvrdnji, kategoričnih zaključaka i senzacionalnih naslova o navodnoj upotrebi takozvanog zvučnog topa.
U Beogradu je danas održan veliki skup SNS-a, na kojem je, prema procenama MUP-a, bilo više od 200.000 ljudi, a to je, izgleda, zasmetalo hrvatskim medijima, koji su odmah počeli negativno da pišu o ovom skupu.
Srpkinja je tokom letovanja u Kalitei doživela strašnu neprijatnost, kada je grupa tinejdžera tokom noći upala u dvorište smeštaja, a jedan od njih izvršio je veliku nuždu u bazenu.
Grupacija "Stelantis" najavila je povratak malih gradskih električnih automobila na tržište, a najveću pažnju privukla je nova "fiat panda", koja će se proizvoditi u Italiji. Početna cena iznosiće oko 15.000 evra.
Novootvorenom deonicom Moravskog koridora, od Čačka do Kraljeva, od zvaničnog puštanja u saobraćaj, pa do 16:00 sati, prošlo je 7.960 vozila, saopštilo je danas preduzeće "Putevi Srbije".
Ono što se dešava iza zatvorenih vrata izolovanih sredina i pod uticajem bolesnog uma nekada prevazilazi najgore horor filmove. Kada se u četiri zida ili u glavi pojedinca spoje nelečena šizofrenija, paranoja i okultizam, nastaje katastrofa.
Darko Vesković Prika, koji je brutalno likvidiran u ponedeljak 22. juna 2026. godine u kafiću u beogradskom naselju Kumodraž, danas je sahranjen na Centralnom groblju u Beogradu.
Više javno tužilaštvo u Beogradu podiglo je optužnicu protiv Andrije S. (20) zbog sumnje da je 10. decembra 2025. godine u jednom ugostiteljskom objektu na Vračaru, pokušao da ubije Vuka Bajruševića, i jer je neovlašćeno nosio vatreno oružje i municiju.
Više javno tužilaštvo u Beogradu pokrenulo je istragu protiv četvorice muškaraca zbog postojanja osnova sumnje da su 5. juna 2026. godine izvršenjem različitih krivičnih dela učestvovali u bacanju bombe na porodičnu kuću S.Č. na teritoriji opštine Novi Beograd.
Slavni glumac i reditelj Radoš Bajić odlučio je da svoj godišnji odmor provede u Srbiji, tačnije u svom voljenom zavičaju, selu Medveđa kraj Trstenika.
Zaboravite na klasičnu "misionarsku" rutinu od dva minuta, donosimo vam 3 brutalne poze koje garantuju eksploziju u spavaćoj sobi i teraju žene na vrištanje.
Nemačka influenserka Eda Elisa našla se u neprijatnoj situaciji na aerodromu kada joj je, neposredno pred let, rečeno da ne može da uđe u avion zbog odeće koju je nosila.
Tokom jula, Bikove, Vodolije i Jarčeve očekuju povoljne okolnosti koje bi mogle da im donesu dodatne prihode, reše dugove i otvore vrata novim poslovnim prilikama.
Bivša rijaliti učesnica i reperka Dia Kostić, otkrika je da je pevač Era Ojdanić svojevremeno hteo da joj kupi nekretninu u rodnom kraju, Vrnjačkoj Banji.
Pevačica Elena Kitić na početku svoje karijere negovala je provokativan imidž, a sada su se svi iznenadili novim - smernim izgledom ćerke Mileta Kitića i Marte Savić.
Starleta Atina Ferari oglasila se nakon što je isplivao snimak sa jučerašnjeg koncerta "Južnog vetra" na kojem joj obezbeđenje nije davalo da uđe na ulaz koji je htela, te je objasnila šta se desilo.
Nekadašnja rijaliti učesnica Kristina Spalević nedavno je ponovo prijavila policiji bivšeg partnera Kristijana Golubovića, a sada je otkrila detalje o njihovom odnosu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.