Kad je u februaru 2022. izbio rusko-ukrajinski rat, bio sam ubeđen, kao i skoro svi zapadni posmatrači, da će Rusi propasti u svojim ciljevima i izgubiti rat. Ako ostavimo po strani detalje, ovo očekivanje počivalo je na tri jaka stuba
Kao prvo, od 1945. godine mnoge vladine armije su podbacile u pobunama, nemirima, gerilskom ratu, teroru, asimetričnom ratu i sličnim oblicima vojne konfrontacije. Razmislite o Maleziji - da, o Maleziji, koja se tako često pogrešno reklamira kao britanska pobeda. Pomislite na Alžir, na Vijetnam, na Irak, na desetine sličnih sukoba u Aziji i Africi. Gotovo bez izuzetka, okupatori su izgubili a okupirani su pobedili.
Kao drugo, ogromna teritorija i brojno stanovništvo Ukrajine naveli su mene i druge da pretpostavimo da je Rusija zagrizla više nego što može da proguta. Posledica ovoga biće dugotrajan, krajnje krvav i krajnje destruktivan sukob, koji će se rešavati ne toliko na bojnom polju, koliko demoralisanjem i ruskih snaga i ruskog stanovništva, kao što je to bilo u periodu od 1981. do 1988. godine, kada je Sovjetski Savez izvršio invaziju na Avganistan i učestvovao u borbi protiv tamošnjeg ustanka, a kao rezultat došlo je ne samo do vojnog poraza na terenu, već i do raspada Sovjetskog Saveza. U prilog ovakvom scenariju išle su ekstremne teškoće sa kojima su se Rusi suočili pre nego što su konačno uspeli da pokore mnogo manju Čečeniju.
Kao treće, navika da se poželjno uzme kao realno - jeste ono što sam imao na umu, kao i većina zapadnih posmatrača. Uključujući šefove država, ministre, vojsku, obaveštajne agencije i medije.
Od tada su prošla četiri meseca veoma bogata događajima. Sledeći faktori su me naterali da preispitam situaciju:
Nema gerilskog rata.
Ukrajinci ne vode gerilski rat. Umesto toga, kao što pokazuje lista naoružanja koje su tražili od Zapada, oni pokušavaju da vode konvencionalni rat: tenk protiv tenka, top protiv topa, avion protiv aviona. Sve ovo izgleda u nadi da će ne samo zaustaviti ruske snage, već ih i isterati iz zemlje. S obzirom da na jedan ukrajinski plotun dolazi deset ruskih, takva strategija može biti samo recept za poraz.
Rusija je promenila taktiku.
U početku potcenjujući svog protivnika, Rusi su započeli rat pokušajem da zauzmu centar ukrajinske moći u Kijevu borbom prsa u prsa. Kad to nije uspelo, trebalo im je vremena da donesu odluku; možda su čak smenili neke od svojih generala. Tada je, međutim, došlo do pregrupisavanja, i novog kursa sistematskog slabljenja ukrajinskih gradova i naselja - nešto uporedivo sa akcijama Staljina i njegovih generala u Finskoj 1939/40.
Problemi sa snabdevanjem.
Zapadna vojna oprema, posebno sistemi protivvazdušne odbrane, oklopno oružje i bespilotne letelice, sve to može biti izvanredno. Ali ograničene količine, godine i godine preterane štedljivosti, uverenje da je rat u Evropi postao nemoguć i potreba za obučavanjem ukrajinskih snaga dovode do toga da ovo oružje sporo i nedovoljno stiže tamo gde je najpotrebnije. Pritom važnu ulogu igra i to što se Rusi bore na svom pragu, a NATO linije komunikacije se protežu stotinama kilometara, sve od granica Ukrajine do Poljske, Slovačke i Rumunije na zapadu, do Donbasa na istoku. Skoro ceo teren između njih je ravan, pruža malo zaštite i retko je naseljen. Odnosno, pogodan je za upotrebu vazduhoplovstva - upravo za vrstu naoružanja u kojoj je superiornost Rusije posebno očigledna.
Ekonomska održivost Rusije.
Stroga cenzura u Rusiji otežava pouzdanu procenu efikasnosti zapadnih ekonomskih sankcija protiv ruskog stanovništva. Ako se nešto i dešava među stanovništvom, sve informacije se energično potiskuju. U međuvremenu, makroekonomske analize pokazuju da je Rusija mnogo otpornija nego što je Zapad očekivao. Zalihe zlata rastu, omogućavajući Putinu da svoju valutu vezuje za zlato - Rusija je prva zemlja koja je to učinila otkako je Švajcarska krenula suprotnim putem 1999. godine.
Foto: Ap/Fotoilustracija
Ekonomske sankcije Zapada nisu slomile Rusiju - Štaviše
Čini se da se u svakodnevnom životu Rusa malo šta promenilo. Jedan od razloga: lokalne kompanije su naučile lekciju iz prethodnih kriza. Rublja, koja je nakon početka rata bila na ivici kolapsa, dostigla je sedmogodišnji maksimum u odnosu na dolar, i trend raste. Zahvaljujući smanjenom uvozu i ogromnom rastu cena energenata, u rusku kasu se sliva više novca nego ikada ranije. Većina ovog novca dolazi od prodaje energije, hrane i sirovina zemljama poput Kine i Indije. Zauzvrat, Kina je sad industrijska sila broj jedan; ako samo prebrodi svoje probleme sa Kovid-19, ona će biti u stanju da snabde Rusiju svim potrebnim industrijskim dobrima - a to zadugo.
Posledice rata na Zapadu.
Ekonomske posledice rata za Zapad su mnogo ozbiljnije nego što se očekivalo. Spasiti Ukrajinu iz kandži Rusije je mnogo teže nego misija u Avganistanu. Na obe strane Atlantika, inflacija je viša nego u bilo kom trenutku od 1980. Posebno u pogledu snabdevanja energentima, koje Rusija sve više uskraćuje Evropi, to preti ne samo rastućom neizvesnošću, već i realnim siromaštvom.
Ako se tako nastavi, kao što gotovo sigurno hoće, porašće nezadovoljstvo među stanovništvom koje će sve više zahtevati manje učešće svojih zemalja ili čak potpuni odustanak. Čak i ako bi to značilo napuštanje Ukrajine i prepuštanje Putina volji sudbine.
Konačno: od prosvetiteljstva, Evropa je nameravala da postane tvrđava slobode, vladavine prava i pravde. Sada ponovna javna konfiskacija imovine takozvanih oligarha mnoge tera na razmišljanje. Pre svega: niko ne zna šta je to „oligarh". Zatim: to što su neki „oligarsi" već dugi niz godina u manje-više bliskom kontaktu sa Putinom ne čini ih automatski zločincima. Na kraju: i pod pretpostavkom da su zločinci, nije jasno zašto su tako dugo tolerisani i sad ih progone, tek nakon početka rata. Da li možda Zapad tako podriva osnove da bude zaštitnik pravde?
Da pojasnim: sve ovo još nije formalizovano. Međutim, sudeći po sve brojnijim glasovima koji ukazuju da će ovaj rat biti dug, sada se radi o tome ko najdublje diše i najduže izdržava. A što se toga tiče, šanse Rusije nisu loše.
Nemačka nije u stanju da Kijevu snabdeva oružjem sličnim tempom kao Sjedinjene Države jer su njeni resursi ograničeniji, objasnio je nemački kancelar Olaf Šolc, odgovarajući na navode da njegova zemlja „previše obećava i ne ispunjava" kada je reč o Ukrajini.
Evropu čekaju odlučujuće nedelje ili meseci u kojima će se, prema rečima nemačkog kancelara Fridriha Merca, odlučivati o očuvanju mira i slobode na kontinentu, dok je poručio da neće odustati od podrške Ukrajini uprkos sve težoj političkoj situaciji kod kuće.
Nemačka mora ponovo da kupuje jeftinu naftu i gas od Rusije i što pre da se uključi u mirovne pregovore sa Moskvom, poručila je kopredsednica Alternative za Nemačku (AfD) Alis Vajdel, čija je partija samo nekoliko dana ranije odnela ubedljivu pobedu na izborima u Saksoniji-Anhalt.
Ruska ambasada u Berlinu upozorila je da bi mesta razmeštanja nemačkih dalekometnih raketa usmerenih protiv Rusije mogla da postanu legitimni vojni ciljevi Moskve.
Danska bezbednosno-obaveštajna služba PET tvrdi da ruske službe više ne razmatraju samo teorijske mogućnosti za sabotaže u toj zemlji, već da aktivno i konkretno pripremaju operacije protiv danske odbrambene industrije.
Dvoje mladih državljana Ukrajine povređeno je kada je nedaleko od glavne železničke stanice u nemačkom Augzburgu eksplodirao za sada neidentifikovan predmet, nakon čega je policija blokirala šire područje i uključila stručnjake za eksplozive u istragu.
Rusija bi početkom naredne nedelje mogla zvanično da bude označena kao odgovorna za pokušaj napada dronom sa eksplozivom na aerodromu Lajpcig/Hale, posle čega Berlin sprema "opsežan" paket mera protiv Moskve.
Ruski raketni udar na područje Borispolja dok se nemački ministar spoljnih poslova Johan Vadeful nalazio u Kijevu predstavlja „jasnu uvredu Nemačkoj“, ocenio je dopisnik nemačkog Velta Kristof Vaner.
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen pozvala je danas na stvaranje Evropskog saveta bezbednosti i novog kriznog mehanizma po uzoru na član 4 NATO-a.
Predsednik SAD Donald Tramp zatražio je od predsednika Ukrajine Volodimira Zelenskog da prekine udare na ruske rafinerije i infrastrukturu za proizvodnju dizela.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Nemačka nije u stanju da Kijevu snabdeva oružjem sličnim tempom kao Sjedinjene Države jer su njeni resursi ograničeniji, objasnio je nemački kancelar Olaf Šolc, odgovarajući na navode da njegova zemlja „previše obećava i ne ispunjava" kada je reč o Ukrajini.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević danas je tokom emisije Kolegijum naše televizije ekskluzivno otkrio gde su pripadnici Gledalačko-obaveštajne službe (GOSI) uhvatili nosioca blokaderske liste Iliju Srdanovića.
U Specijalnom sudu za zločine na Kosovu i Metohiji u Hagu danas su izrečene prvostepene presude komandantima terorističke OVK Hašimu Tačiju, Jakupu Krasnićiju, Kadriju Veseljiju i Redžepu Seljimiju.
Novosadski kardiolog Ilija Srdanović, prvi na blokaderskoj listi, o padu nadstrešnice u Novom Sadu oglasio se tek nakon mesec dana na društvenim mrežama.
Sjedinjene Američke Države saopštile su da poštuju presudu Specijalizovanih veća protiv Hašima Tačija, Kadrija Veselija, Jakupa Krasnićija i Redžepa Selimija i pozvale sve strane da prihvate odluku suda.
Miloš Jovanović, član Srpske napredne stranke, otkrio je ko u Leskovcu stoji iza tzv. studentske liste i ko im je ustupio svoje prostorije i obezbedio kompletnu logistiku za potpise!
Novinar Uroš Piper postavio je direktno pitanje blokaderskoj perjanici Žaklini Tatalović, nakon njene skandalozne provokacije na današnjoj konferenciji za medije predsednika Srbije Aleksandra Vučića.
Takmičar Plavog tima u Exatlonu Mensur Ajdarpašić sa svojom ekipom podelio je svoj stav da timu nisu potrebne individualne medalje i da bez njih mogu pobediti.
Crveni tim u Exatlonu Srbija u ovoj sezoni dobio je pomoć od učesnika prve sezone Radojice Lazića, a oni su sada oživeli i njegov pobednički pozdravi iz prethodne sezone.
Lider "Srpskih suverenista" Vukša Dragović, koji je razotkrio NVO hidru u Srbiji objavivši detaljan spisak nevladinih organizacija i načine njihovog finansiranja kroz brojke i detalje predstavio je NVO koje stoje iza blokaderskog pokreta.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ otkrivamo vam kako je blokader Vladimir Štimac ponovo pokušao da glumi revolucionara, o čemu su se domunđavali političarka u pokušaju Biljana Stojković zvana Dabrica i novinar blokader Galeb Nikačević, gde voli da boravi lider „maloprocentnog“ Pokreta slobodnih građana Pavle Grbović, sa kime tračari glumica blokaderka Anđelka Prpić…
U prethodnoj epizodi emisije „Na merama“ pokazali smo vam šta rade osvedočeni blokaderi Nenad Kulačin i Marko Vidojković kad misle da ih niko ne gleda, kako nekadašnji političar Žarko Korać pokušava da iz penzije diže tenzije, u čijem društvu se opušta modna kreatorka Verica Rakočević, zašto je glumac blokader Milan Marić „utripovao“ da je veća zvezda od Žan-Klod Vam Dama…
Fudbalski turnir za učenike drugog razreda lozničke gimnazije "Vuk Karadžić" počeo je emotivno. Školski drugovi Sergeja Veselinovića, kome je nedavno preminula majka, pokazali su na svoj način da su uz njega.
Njagova Svetost Patrijarh srpski Porfirije i ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Milica Đurđević Stamenkovski ugostili su danas u Hramu Svetog Save 56 učenika iz Hercegovine, koji borave u Srbiji povodom obeležavanja Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave.
U toku večeri, došlo je do saobraćajne nezgode u Loznici kada je automobil "audi A3" kod "Tigra" sleteo sa kolovoza niz liticu dugu oko 15 metara i završilo u kanalu, gde je ostalo bukvalno da visi.
Zbog čega je P. M. (34) hicima iz pištolja na spavanju ubio svog dobrog prijatelja Mileta P. (41) u njegovoj kući u selu Opaljenik kod Ivanjice potpuna je misterija.
Mladen Novaković (43), zvani Tocilo, iz Amerića kod Mladenovca, osuđen zbog šverca droge na 17 godina zatvora, tražio je uslovni otpust iz zatvora, ali je odbijen, saznaje Informer.
Dušan K. (41) ranjen je ispred svog stana u Beogradu nakon što je maskirani napadač izveo filmsku zamku - namamio je žrtvinog druga ispred zgrade lažnom dojavom o devojci, a potom ga pod pretnjom pištoljem naterao da ga odvede pravo do ulaznih vrata.
Čuveni holivudski glumac Deni Devito rešio je da otvori dušu i priseti se zlatnih dana svoje karijere, ali i potpuno lulih i neobuzdanih zabava koje su obeležile snimanje kultne humorističke serije "Taxi".
Glumica Anica Lazić Ristovski je posle venčanja sa Lazarom Ristovskim osvojila nagradu na prestižnom festivalu u Italiji zbog čega joj stižu čestitke sa svih strana.
Vekovima stara proročanstva francuskog astrologa Mišela de Nostredamea, poznatijeg kao Nostradamus, ponovo su dospela u centar pažnje - ovoga puta zbog mračnog tumačenja jedne od njegovih strofa u kojoj mnogi vide upozorenje na budućnost u kojoj bi mašine mogle da preuzmu kontrolu nad čovečanstvom.
Starleta Tamara Đurić je objavila snimak na Instagram profilu, a prizor je odmah privukao pažnju njenih pratilaca jer se na njemu vidi kako uživa u tretmanu lepote, dok dve kozmetičarke istovremeno brinu o njenom izgledu.
Pevačica Milica Pavlović je sinoć na gala slavlju govorila i o Atini i Niki Tošić, budući da se nekada družila sa njihovom mamom Jelenom Karleušom i otkrila da su devojke izuzetno dobro vaspitane.
Medijska kuća Blic večeras slavi 30 godina postojanja, a među gostima su se pojavila i braća i bivše rijaliti zvezde Dejan i David Dragojević koji dsu pozirali za naš portal.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.