Ruska intervencija u Ukrajini tipična je preventivna samoodbrana. A ko je autor savremenog vida ove doktrine? Pa, SAD i njihovi saveznici
Slatki su mi retorički trikovi naših NATO propagandista. Pogotovo oni koji počivaju na čisto pravnom formalizmu: "Rusija je napala Ukrajinu, a ne obrnuto. Znači, Rusija je agresor. Zato moramo da joj uvedemo sankcije."
To bi bilo isto kao da pitamo ko je koga napao 3. septembra 1939. Jer, nije nacistička Nemačka objavila rat Engleskoj i Francuskoj, već obratno. Dakle, po logici naših kompardora, Nemačka je žrtva, moramo da budemo na strani Hitlera.
Događaji se moraju staviti u kontekst. Ruska intervencija u Ukrajini tipična je preventivna samoodbrana (preventive self-defense, anticipatory self-defense). A ko je autor savremenog vida ove doktrine? Pa, SAD i njihovi saveznici.
Normu o "anticipatornoj" ili "preemptivnoj" samoodbrani legitimisao je Buš mlađi, tokom 2002. godine (tzv. Bušova doktrina). "Ne možemo da branimo Ameriku i naše prijatelje Šsamo čekajući iĆ nadajući se najboljem", objavio je Buš u Vest Pointu. "Ako čekamo da se pretnje u potpunosti ostvare, čekaćemo predugo. (…) Moramo da vodimo bitku protiv neprijatelja, poremetimo njegove planove i suočimo se s najgorim pretnjama pre nego što se pojave. (…) Moramo biti spremni za preventivnu akciju kad god je to neophodno za odbranu naše slobode i za odbranu naših života".
Na raskrsnici radikalizma i tehnologije
Posle toga je u bezbednosnom izveštaju Kongresu Buš ponovio da najveća opasnost za SAD "leži na raskrsnici radikalizma i tehnologije", zbog čega će "radi zdravog razuma i samoodbrane, Amerika delovati protiv takvih pretnji u nastajanju pre nego što se one u potpunosti formiraju". Jednostavno, "ne možemo dozvoliti da naši neprijatelji udare prvi" (isto).
Istina, kaže Buš dalje, "međunarodni pravnici često su uslovljavali legitimnost predohrane (pre-emption) postojanjem neposredne pretnje - najčešće vidljivom mobilizacijom armije, mornarice i vazduhoplovnih snaga spremnih za napad". Međutim, veli on, "moramo da prilagodimo koncept neposredne pretnje sposobnostima i ciljevima današnjih protivnika. (…) Što je pretnja veća, to je veći rizik od nereagovanja - i to je ubedljiviji slučaj za preduzimanje anticipativnih akcija da bismo se odbranili, čak i ako ostaje neizvesnost u pogledu vremena i mesta neprijateljskih napada. Kako bi sprečile ili onemogućile takva neprijateljska dela naših protivnika, SAD će, ako je potrebno, delovati preventivno (pre-emptively)" (isto).
U Strategiji nacionalne bezbednosti iz 2006. Bušova doktrina predohrane (doctrine of pre-emption) izrasla je u ključni element: "Mi biramo da se nosimo s izazovima sada, umesto da ih ostavimo budućim generacijama. Borimo se protiv neprijatelja u inostranstvu umesto da čekamo da stignu u našu zemlju. (…) Ne isključujemo upotrebu sile pre nego što dođe do napada, čak i ako postoji neizvesnost u pogledu vremena i mesta neprijateljskog udara. Kada su posledice napada oružjem masovnog uništenja potencijalno tako razorne, ne možemo sebi dozvoliti da stojimo skrštenih ruku, dok se ozbiljne opasnosti ostvaruju. Ovo je princip i logika prevencije" (isto).
"Pravo na samoodbranu"
Bušovu doktrinu su u svemu podržali Britanci i Australijanci. Bler je rekao da "treba da naučimo da (...) kada se pojavljuje pretnja ili opasnost, moramo da je suzbijemo pre nego što se materijalizuje, a ne posle tog.
Australijski premijer Džon Hauard je kazao: „Ako verujete da će neko krenuti u napad na vašu zemlju, a vi ste imali mogućnosti da to zaustavite i nije bilo druge nego da iskoristite te mogućnosti, onda naravno da biste to morali da uradite".
Foto: Public
Džordž Buš mlađi autor je doktrine preventivnog rata, po njemu SAD mogu napasti bilo koga
Geri Simpson, profesor međunarodnog javnog prava na LSE, objašnjava da su velike sile dobile posebna prava osnivačkom Poveljom UN - recimo, pravo veta u Savetu bezbednosti. "Isto kao što na osnovu Povelje imaju specijalne prerogative, pet stalnih članova SB stiču takve prerogative i izvan okvira Povelje", a pre svega "pravo na (anticipativnu - S. A.) samoodbranu".
Simpson je i pre Ukrajinskog rata tvrdio da smo svedoci tranzicije "od hegemonije zasnovane na Povelji prema regionalnoj hegemoniji" (236), čime se obnavlja stara ideja o "alternativnim režimima (...) nekoliko relativno autonomnih mehanizama bezbednosti" (344).
Naizgled, to liči na poredak pre 1989, kad je SSSR vojno intervenisao u svom regionu (istočna Evropa i srednja Azija - Brežnjevljeva doktrina), a SAD u svom (Severna i Južna Amerika - Monroova doktrina). Ali, razlika je u tome što intervencije u ovom novom međunarodnom poretku moraju biti motivisane stvarnom bezbednosnom ugroženošću - ne ideološkim ili ekonomskim razlozima.
Ključna tačka Budimpeštanskog dogovora
Da li je Rusija bila stvarno bezbednosno ugrožena, pa je morala preventivno da deluje? Četiri je razloga za to.
Prvo, Ukrajina je već duže vreme najavljivala da će da se nuklearno naoruža. Recimo, Andrej Melnik, ukrajinski ambasador u Nemačkoj, upozorio je 15. aprila 2021. da bi Kijev mogao nabaviti nuklearno oružje ako ih NATO ne primi u članstvo: "Ili ćemo biti deo alijanse kao što je NATO i takođe davati svoj doprinos jačanju Evrope, ili nam preostaje samo jedna opcija - da se ponovo (nuklearno) naoružamo".
Pet dana pre intervencije Rusije, ukrajinski predsednik Zelenski zvanično je objavio da ako Ukrajinu ne prime u NATO, ona će smatrati ništavnim Budimpeštanski dogovor i krenuće u obnovu nuklearnog naoružanja: "Pokrećem konsultacije u okviru Budimpeštanskog memoranduma", rekao je Zelenski.
"Ministar inostranih poslova dobio je zadatak da ih sazove (države garante). Ako se oni ne odazovu ili rezultati konsultacije ne budu jamčili bezbednost za našu zemlju, Ukrajina će imati puno pravo da veruje da Budimpeštanski memorandum ne funkcioniše i da su sve paketne odluke iz 1994. pod znakom pitanja". A ključna tačka Budimpeštanskog dogovora upravo je zabrana nuklearnog naoružavanja Ukrajine.
Srpski pravnici su odmah uočili ovaj momenat realne opasnosti po Rusiju, nazvavši je "više nego evidentnom". Naime, zbog "naoružavanja neprijateljski nastrojene ukrajinske vojske oružjem kojim se može ugroziti i sama Ruska Federacija", ocenili su oni, "na ovakve situacije su primenjive koncepcije preventivnog i preemptivnog rata".
Drugo, Ukrajina je sistematski kršila mirovne sporazume "Minsk 1" (2014; zvanični sadržaj ovde i "Minsk 2", čija je jedna od potpisnica bila i Rusija. Stoga je u vojnim napadima na rusko stanovništvo DNR i LNR stradalo više hiljada civila, te je predsednik Rusije 2021. godine ocenio da dejstvovanje ukrajinske vojske po ruskim civilima u Donbasu ima odlike genocida. A znamo da je sprečavanje (navodnog) genocida nad kosmetskim Albancima bio za NATO legitimni razlog napada na SRJ 1999. godine.
Docnije je Petar Porošenko, predsednik Ukrajine u vreme "Minska 1" i "Minska 2", rekao da Ukrajina uopšte nije ni nameravala da se pridržava ovih sporazuma, te da je želela samo da kupi vreme kako bi se bolje naoružala.
Foto: Fotoilustracija
Bivši lider Ukrajinie Petro Porošenko otkrio da se Kijev spremao za rat godinama
Treće, Ukrajina je, početkom 2022. godine, grupisala vojsku na granicama DNR i LNR, spremajući opšti vojni napad na ove republike s ruskim stanovništvom i ovde, a s krajnjim ciljem njegovog proterivanja u Rusiju. Takav razvoj događaja neposredno je ugrožavao rusku bezbednost.
I četvrto, zvanična Ukrajina razvila je malignu antirusku ideologiju, pretvorivši se u svojevrsnu Antirusiju. Fanatičnost te ideologije videla se sasvim lepo odmah po izbijanju rata, recimo, u izjavi voditelja "Kanala 24", koji je pozvao da se ubijaju ruska deca, ili u izjavi ukrajinskog ambasadora u Kazahstanu, koji je za Ruse rekao: "Pokušavamo da ih ubijemo što je više moguće. Što više Rusa ubijamo sada, manje će morati da ubijaju naša deca".
Crvena linija
U kombinaciji s nuklearnim naoružanjem, odnosno s traženim ulaskom u NATO, takva ideologija mržnje značila je egzistencijalnu opasnost za Rusiju. Upravo je to naglasio ruski predsednik prilikom saopštenja odluke o specijalnoj vojnoj operaciji:
"Problem je u tome što na susednim teritorijama - našim istorijskim teritorijama - nastaje nama neprijateljska 'anti-Rusija' (anti-Rossi˙), koja je stavljena pod potpunu spoljnu kontrolu i ubrzano se popunjava oružanim snagama NATO zemalja i napumpava najsavremenijim oružjem. (...) Sukob Rusije s tim snagama je neizbežan. (...) Sada pretenduju još i na to da dobiju nuklearno oružje. (...) Za našu zemlju to je pitanje života i smrti. (...) Upravo je to ona crvena linija o kojoj smo više puta govorili. Oni su je prešli".
Dakle, Amerikanci su legitimizovali preventivni rat usled suštinski ugrožene bezbednosti, a Rusi su tu (novu) normu međunarodnog prava samo primenili na svoj slučaj. Naravno, Vašington je mislio da se ta norma odnosi samo na njega. Ali, kad jednom napraviš presedan, kao i u slučaju Kosova, ne možeš sprečiti druge međunarodne aktere da se na njega pozovu.
Umišljena veličina i arogancija došle su na naplatu. Kad je propovedao preventivni rat SAD je mislio "quod licet Iovi, non licet bovi" - pri čemu je sebe video kao Jupitera, a ostale zemlje kao volove. Tako je rasklimatao i razvalio međunarodni poredak (iz 1945).
Napao je Srbiju (1999), Irak (1998; 2003) i Avganistan (2001) bez odobrenja Saveta bezbednosti, a u slučaju Srbije čak i uz direktnu osudu Rusije i Kine u SB.
Načelnik združenih generalštaba vojske SAD Mark Mili odbacio je mogućnost za bilo kakvu skoru, direktnu vojnu pobedu Ukrajine, upozoravajući da Rusija i dalje ima značajnu borbenu moć uprkos vojnim neuspesima
Vladimir Džabarov, prvi zamenik predsednika Komiteta Saveta Federacije za međunarodne poslove, nazvao je francuskog predsednika Emanuela Makrona "poznatim provokatorom".
Sjedinjene Američke Države udaljavaju od osnovnih dogovora koje su postigli ruski predsednik Vladimir Putin i američki predsednik Donald Tramp na samitu u Enkoridžu, izjavio je zamenik ruskog ministra spoljnih poslova Sergej Rjabkov.
Evropski lideri sve otvorenije govore o mogućem sukobu sa Rusijom, povećavaju vojne budžete i pripremaju stanovništvo za godine nestabilnosti, ali veliki deo građana nije spreman da zbog takve politike uzme oružje i ode u rat.
Ukrajina bi nastavkom udara na rusku poljoprivrednu infrastrukturu, mehanizaciju i transportne pravce mogla da ugrozi žetvu i snabdevanje gradova hranom, ocenio je američki konsultant za odnose sa vlastima i veteran Ratne mornarice SAD Bert Votson.
Aktuelna kriza na tržištu goriva pokazala je da svet, uprkos sankcijama i višegodišnjim pokušajima da potisne Moskvu iz globalne trgovine energentima, i dalje snažno zavisi od Rusije, ocenjuje američki Si-En-En.
Svet ulazi u završnu fazu globalnog sloma kapitalizma, a povratak na Sovjetski Savez, monarhiju ili stari zapadni poredak više nije moguć, poručio je ruski istoričar, sociolog i publicista Andrej Fursov.
Vlasti u Berlinu nameravaju da Nemačkoj obezbede direktan pristup nuklearnom oružju, a nemački stručnjaci mogli bi da konstruišu funkcionalnu atomsku bombu za najviše godinu dana, saopštila je Spoljna obaveštajna služba Rusije (SVR).
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Načelnik združenih generalštaba vojske SAD Mark Mili odbacio je mogućnost za bilo kakvu skoru, direktnu vojnu pobedu Ukrajine, upozoravajući da Rusija i dalje ima značajnu borbenu moć uprkos vojnim neuspesima
Evropski lideri sve otvorenije govore o mogućem sukobu sa Rusijom, povećavaju vojne budžete i pripremaju stanovništvo za godine nestabilnosti, ali veliki deo građana nije spreman da zbog takve politike uzme oružje i ode u rat.
Poznati korisnik društvene mreže Iks, koji se predstavlja kao Narodni neprijatelj, uporedio je blokaderskog glumca Nikolu Đurička sa čuvenim umetnikom i glumačkom legendom Predragom Mikijem Manojlovićem, kog su mnogi blokaderi u prethodnom periodu na sraman način optuživali da je "ćaci".
Dok u javnosti pokušavaju da prodaju jeftine priče o institucijama, moralu i promenama, blokaderske uličarske grupacije pod svoje okrilje primaju isključivo likove sa mračnim kriminalnim dosijeima, dokazujući da je za njih brutalno gaženje zakona - sasvim normalna pojava.
Vladimir Pavićević, profesor na Fakultetu političkih nauka i jedan od najvećih kritičara predsednika Aleksandra Vučića, ismejao je ustaškog evroposlanika Tonina Piculu, koga blokaderi kuju u zvezde.
Slobodan Stupar, ideolog blokadera, demonstrirao je neviđenu količinu mržnje prema Srbiji i Srbima i još jednom pokazao i dokazao da je autošovinizam srž blokaderske politike.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ videćete šta je to rastužilo perjanicu Đilasove stranke Borka Stefanovića, gde voli da boravi propali političar Srđan Milivojević, kuda se to zaputio samozvani revolucionar Aleksandar Jovanović Ćuta, kako vreme provodi bivša ministarka zdravlja Danica Grujičić...
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" videli ste gde najviše voli da “dokoniše” blokaderski profesor Jovo Bakić, kako penzionerske dane provode blokaderi Dušan Petričić i Žarko Korać, o čemu “pripoveda” blokaderski analitičar Cvijetin Milivojević, zašto je samozvani revolucionar Predrag Voštinić teški licemer, sa kime je to u društvu bila glumica blokaderka Anđelka Prpić...
Snežana Paunović, ministarka državne uprave i lokalne samouprave gostujući u Info jutru objasnila je zašto se našla na udaru različitih struktura na Kosovu i Metohiji, ali i u centralnom delu Srbije.
Danas slavimo Svetog Prokopija, jednog od ognjevitih svetaca. U narodnom kalendaru ovaj svetac se ubraja u red ognjevitih praznika, zajedno sa Svetim Ilijom i Ognjenom Marijom, a za njegov dan vezuju se brojni strogi običaji i verovanja.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas proslavljaju Svetog Prokopija, jednog od ognjevitih svetaca. Danas se izbegava kopanje, čak i sahranjivanje, jer se smatra da se tako čini veliki greh.
U Srbiji u utorak nestabilno. Pre podne suvo, posle podne pljuskovi i grmljavina na zapadu i jugu, uveče i u centralnim krajevima. Temperatura do 33 stepena.
Zbog višesatnih gužvi na Gradini, vozači koji danas putuju ka Grčkoj mogu uštedeti vreme prelaskom na manje opterećene alternativne granice sa Bugarskom.
U Pančevu su pripadnici Uprave saobraćajne policije u Direkciji policije na motociklima presretačima zaustavili dvadesetdevetogodišnjeg vozača BMW motocikla koji nije koristio zaštitnu kacigu.
U Srbiji se tokom prethodnog dana dogodilo 118 saobraćajnih nezgoda u kojima je povređeno 57 osoba, dok je protekli vikend obeležio tragičan bilans - život je izgubilo devet učesnika u saobraćaju.
Netfliks je objavio najnoviji izveštaj koji detaljno otkriva koje su to naslove pretplatnici širom sveta masovno gledali tokom prvih šest meseci 2026. godine.
Bila je kraljica pozorišta, ali i žrtva brutalne sudbine. Život Žanke Stokić obeležile su batine, siromaštvo i smrt u samoći, dok joj je spomenik podigla služavka, jer niko drugi nije želeo.
Novi film britansko-američkog reditelja Kristofera Nolana "Odiseja", zasnovan na istoimenom antičkom epu starogrčkog pesnika Homera, ostvario je zaradu od 264,1 milion dolara na svetskim bioskopskim blagajnama tokom prvog vikenda prikazivanja, saopštio je studio "Universal Pictures".
Božidar Bole Stošić, koji nas je napustio 2018. godine, svojevremeno je otkrio da je odbio ulogu u seriji "Bolji život" jer nije želeo da radi sa Miodragom Petrovićem Čkaljom, koji ga je stavio na svoju "crnu listu" glumaca.
Jupiter, planeta sreće, ušao je u Lava nakon 12 godina, gde donosi odličan peirod za sve znakove Zodijaka. Ovaj tranzit podstiče ljude da preuzmu glavnu ulogu u svom životu, veruju u svoje sposobnosti i bez straha pokažu svoje talente.
Starleta Stanija Dobrojević odnela je pobedu u rijalitiju Elita 9 i osvojila glavnu nagradu od 100.000 evra, a njen rijaliti put traje više od 15 godina.
Pobednica "Elite 9" Stanija Dobrojević je nakon trijumfa pred našim kamerama progovorila o emocijama koje oseća, pa priznala da je u prethodnih godinu dana doživela najstrašniju izdaju i preokret u životu.
Nakon napuštanja rijalitija Elita 9, Nerio Ružanji i Hana Duvnjak izneli su šokantne detalje o svom odnosu, braku i aferama koje su podigle ogromnu prašinu u javnosti.
Jedna Instagram stranica iskoristila je Karleušin novi hit "Mata Hari" kako bi napravila kompilaciju najurnebesnijih trenutaka Miljane Kulić i Lazara Čolića Zole.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.