Za vreme postojanja Minskih sporazuma Kijev je mogao da ojača vojsku i okrene Zapad protiv Moskve, izjavio je bivši ukrajinski predsednik Petro Porošenko u dokumentarnom filmu „Putin protiv Zapada“ TV Bi-Bi-Si.
„Ovaj dokument je Ukrajini omogućio osam godina za formiranje vojske, ekonomije i globalne proukrajinske antiputinovske koalicije“, rekao je on.
Istovremeno, savetnik za bezbednosnu politiku nekadašnje nemačke kancelarke Angele Merkel Kristof Hojsgen istakao je da se pre potpisivanja Minskih sporazuma, Porošenko požalio Merkel na žalostan položaj ukrajinskih vojnika u Debaljcevu.
„Porošenko joj je jasno rekao da su ukrajinske snage potučene, da jedva mogu da drže položaje i da ako se Rusi probiju, mogu da odu sve do Kijeva. Zato su mu bili potrebni sporazumi“, objasnio je Hojsgen.
Zemlje koje su lagale treba da snose odgovornost
Portparolka Ministarstva inostranih poslova Marija Zaharova je, komentarišući situaciju sa Minskim sporazumima i nedavna priznanja Francuske, Britanije, Nemačke i Ukrajine da su ovi dokumenti omogućili Kijevu da dobije na vremenu, istakla:
Foto: Reuters
„Ukoliko su zemlje koje, kako se sada ispostavlja, nisu nameravale ništa da ispune i razmatrale su ova dokumenta koja su iznela radi odobravanja u Savetu bezbednosti kako bi bila obavezujuća za sve – lagale, a sada o tome otvoreno govore, znači da treba da snose odgovornost“.
Provokaciona politika SAD izazvala sukob u Ukrajini
Zaharova je u emisiji „Solovjoj uživo“ naglasila da smatra da na Zapadu počinju postepeno da shvataju da je u osnovi cele situacije sa Ukrajinom provokaciona politika Vašingtona.
Ona je podvukla da je Rusija odavno to znala i pokušavala je godinama da to saopšti svima, a sada toga postaju svesni i stručnjaci i politikolozi i novinari.
Portparolka je ocenila da SAD imaju različite ciljeve, a ne samo jedan.
„To nije samo naša zemlja. Kao što sada čujemo, celom svetu je već javno objavljeno da je to lanac zemalja. Odnosno, to su sve one zemlje, koje zbog nekog stava zaobilaze SAD, to su i Kina i svi ostali koji će stvarati turbulencije u zapadnoj močvari“, zaključila je Zaharova.
Petro Porošenko je ranije u razgovoru sa ruskim prankerima priznao da su Minski sporazumi zapravo bili potrebni da bi se dobilo na vremenu i da bi se ojačala ukrajinska vojska uz podršku NATO-a.
Početkom decembra, Merkelova je izjavila da su Minski sporazumi bili pokušaj da se Kijevu pruži vreme za jačanje. Odmah za njom to je potvrdio i bivši francuski predsednik Fransoa Oland. Prema njegovim rečima, tadašnja geopolitička situacija nije išla u korist Ukrajine, a Zapadu je bila potrebna pauza.
Ruski predsednik Vladimir Putin prokomentarisao je da je izjava Merkelove za njega iznenađujuća i razočaravajuća.
Predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio je danas u Vladivostoku da postoje šanse za mir u Ukrajini, ali da Moskva i Kijev pre svega moraju međusobno da postignu dogovor, dok druge zemlje mogu da pomognu u tom procesu.
Predsednik SAD Donald Tramp uputio je danas kratku i direktnu poruku ruskom predsedniku Vladimiru Putinu – „Zaustavite rat“, samo nekoliko sati pre sastanka sa predsednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim u Njujorku, na marginama Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.
Bivši šef izraelske službe „Nativ“ Jakov Kedmi ocenio je da ishod rata u Ukrajini neće prvenstveno odrediti brzina ruskog napredovanja na frontu, već sposobnost ukrajinske energetike, železnice, luka i sistema snabdevanja da izdrže sve intenzivnije ruske udare.
Rusija sprovodi administrativne pripreme koje bi joj omogućile novu mobilizaciju i istovremeno bi mogla da pojača hibridne aktivnosti protiv evropskih država koje podržavaju Ukrajinu.
Ruski predsednik Vladimir Putin glasao je preko interneta na izborima za novi saziv Državne dume, ali je snimak iz njegovog kabineta ubrzo zasenio političku poruku.
Rostov-na-Donu našao se pod masovnim napadom ukrajinskih bespilotnih letelica, a ruska protivvazdušna odbrana dejstvovala je satima dok su u gradu odjekivale eksplozije.
Administracija američkog predsednika Donalda Trampa razmatra sklapanje ekonomskih poslova sa Rusijom još pre završetka rata u Ukrajini, što bi predstavljalo ozbiljnu promenu dosadašnjeg pristupa Vašingtona prema Moskvi.
Ruski general-major Anton Grunis, komandant 4. odvojene gardijske motostreljačke brigade i Heroj Rusije, poginuo je u zoni specijalne vojne operacije, a ukrajinska strana tvrdi da je likvidiran 12. septembra u noćnom udaru na teritoriji Donjecke oblasti pod ruskom kontrolom.
Rusija je za samo 72 sata napravila tri velika koraka u širenju svoje civilne nuklearne industrije – Turska je najavila nove elektrane sa Moskvom, Iran je dobio ruski predlog za male nuklearne reaktore, dok je Kazahstan potpisao ugovor sa Rosatomom za elektranu „Balhaš“ od 2.400 megavata.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Moćan državnički govor koji je predsednik Srbije Aleksandar Vučić održao u Ujedinjenim nacijama otvorio je i pitanje hipotetičkog scenarija - šta bi bilo da je na njegovom mestu bio neko drugi...
Američka Centralna obaveštajna agencija (CIA) upozorila je vlade Španije, Francuske i Italije na mogućnost ruskog napada dronovima koji bi mogli biti lansirani sa trgovačkih brodova u Sredozemnom moru, objavio je španski list "El Mundo".
Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov danas je predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću tokom susreta u Njujorku preneo pozdrave predsednika Rusije Vladimira Putina.
Prva predizborna debata o obrazovanju na tajkunskoj televiziji N1 pretvorila se u potputi debakl blokadera i lekciju iz političke dominacije potpredsednice GO SNS-a Ane Brnabić!
Fizičko i verbalno iživljavanje nad ženama postalo je prepoznatljivi zaštitni znak i lični pečat blokadera, koja svoju političku nemoć i nedostatak bilo kakvog programa pokušava da nadoknadi divljaštvom i najprizemnijim zastrašivanjem svih žena koje ne dele njihove bolesne stavove!
Nakon brutalnih pretnji, uvreda i poziva na linč koje su danima upućivali majkama, bakama i sestrama širom Srbije, blokaderi su sada prešli na novu fazu divljaštva - otvoreno ruganje i ponižavanje žena koje su im hrabro poručile: "Ja sam ćacika i ne plašim vas se!"
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić oglasio se na društvenoj mreži Instagram i u objavi istakao da vodi politiku isključivo u interesu Srbije.
U Crkvi Vavedenja Presvete Bogorodice u manastiru Tronoša počeli su konzervatorsko-restauratorski radovi na živopisu kupole, zbog čega se ne može služiti liturgija, ali ni obavljati obredi venčanja i krštenja.
Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) podigla je u danas objavljenom izveštaju prognozu rasta srpske privrede za 2026. godinu sa junskih 2,8 odsto na 3,1 odsto, uz ocenu da će oporavak investicija i turizam povezan sa specijalizovanom izložbom Ekspo 2027 podržati ekonomsku aktivnost.
Srećko Bogdanović (31) vatrogasac iz Bajine Bašte koji je juče spasio grupu turista od medveda u blizini turističkog centra na Tari, kaže da ljudi nisu mogli da poveruju da je zver bila na nekoliko koraka od njih.
Tačno godinu dana prošlo je od brutalne likvidacije na području Cetinja, u mestu Ugnji, kada su ubijeni u zasedi pripadnici škaljarskog klana Stefan Belada i Andrija Ivanović. Ceo slučaj ponovo je dospeo u žižu javnosti, s obzirom na to je upravo danas identifikovan treći saučesnik u planiranom i izvršenom zločinu.
Policija u Beogradu u saradnji sa Prvim osnovnim јavnim tužilaštvom u Beogradu, uhapsila je D. N.(59) zbog postoјanja osnova sumnje da јe izvršio dva krivična dela prevara.
Postoje knjige koje se pročitaju jednom i zaborave, ali i one kojima se čitaoci vraćaju godinama, koje se prenose iz generacije u generaciju i čije se stranice iznova otvaraju i dugo nakon što su prvi put objavljene.
Preminuo je Husnija Hašimović, glumac kojeg su čitave generacije gledalaca s ponosom pamtile i obožavale po kultnoj ulozi Merdžana u filmu "Dom za vešanje".
Agent veštačke inteligencije kompanije OpenAI u junu je izvršio upad u australijski državni portal sa zdravstvenim podacima i neovlašćeno pristupio fajlovima. To bi mogao da bude prvi poznati slučaj da je agent veštačke inteligencije hakovao neki državni veb-sajt, saopštile su australijske vlasti.
Mačka i hrčak postali su potpuno neočekivani najbolji prijatelji. Snimak koji je osvojio društvene mreže pokazuje mačku kako strpljivo čeka da njen mali prijatelj završi sa jelom, a ono što se događa nakon toga mnoge je raznežilo.
Sa padom temperature često se na prozorima pojavljuju zamagljenje i kapljice vode. Učestala kondenzacija može dovesti do buđi, oštećenja zaptivki i vlaženja prozorskih dasaka.
Nove tvrdnje o sahrani princeze Dajane otkrivaju šta je želela za svoj poslednji ispraćaj. Njen brat Čarls Spenser tvrdi da lična želja da joj se na sahrani izvede Mocartov "Rekvijem" ipak nije ispunjena.
Pevačica Mirna Košanin gostovala je u emisiji "Demanti", gde je otvoreno govorila o ljubavi koju je doživela tokom boravka u Švajcarskoj i bivšem partneru koji je danas jedan od najbogatijih ljudi u toj zemlji.
Pevačica Mirna Košanin gostovala je u emisiji "Demanti", gde je otvoreno govorila o periodu nakon razvoda, odlasku u Švajcarsku, ali i o tome kako je uspevala da uskladi posao u inostranstvu i brigu o detetu.
Koncert sećanja posvećen legendarnom Tomi Zdravkoviću, koji će biti održan 30. septembra u Sava centru, na 35. godišnjicu njegove smrti, okupiće neka od najpoznatijih imena domaće muzičke scene.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.