Asteroid otkriven 2016. godine naučnici proučavaju sa ciljem da otkriju dali je njegovo poreklo povezano sa Zemljinim jedinim prirodnim satelitom - Mesecom.
Asteroid nazvan „Kamoaleva“ označava se kao objekat s putanjom koja je uvek u blizini Zemlje, ali ono što je zanimljivo to je da su naučnici otkrili da je u nekim aspektima taj asteroid sličan Mesecu. Stoga se nameće logično pitanje – da li je taj asteroid nekada bio deo našeg Meseca?
„Kamoaleva“ je otkriven 2016. godine u opservatoriji Haleakala. Reč je o neobičnom objektu, jer se njegova orbita menja tokom vremena. Dok se ona menja, uvek ostaje blizu Zemlje. Njegova površina takođe pleni pažnju naučnika, jer reflektuje svetlost na isti način kao i Mesec, zahvaljujući prisutnosti silikata. I dok sve to predstavlja intrigantan trag o njegovom poreklu, to nije i jedini trag.
Kamo`oalewa, an odd asteroid that orbits in lock-step with the Earth, may be a chunk of the Moon that was broken off during a huge, ancient collision.
Just imagine watching that happen...https://t.co/D5pVwOKkuWpic.twitter.com/AuRarCNPgO
— Corey S. Powell (@coreyspowell) November 12, 2021
Nova naučna studija ispituje orbitu tog asteroida, kako bi se otkrilo da li je mogao biti izbačen s Meseca. Njen glavni autor je Hoze Daniel Kastro-Cisneros sa Odseka za fiziku na Univerzitetu u Arizoni.
Po čemu je „Kamoaleva“ poseban asteroid?
Ponekad mala tela u Sunčevom sistemu ne slede heliocentrične orbite. Umesto toga, zbog orbitalnih rezonancija, mogu da dele orbitu masivne planete. Takvi objekti se nazivaju koorbitalnim objektima. Zemlja ima 21 koorbitalni objekt: dva su takozvani Trojanci, šest ih je u stanju kvazisatelita, a 13 je u kretanju potkovice. Ali, „Kamoaleva“ je drugačiji od ostalih Zemljinih kvazisatelita.
Ostalih 20 samo je privremeno u svojim koorbitalnim stanjima, obično manje od nekoliko decenija, dok „Kamoaleva“ istrajava u svom koorbitalnom stanju. Taj asteroid prelazi napred-nazad između kretanja u takozvanoj potkovici i kvazisatelitskog kretanja, a to čini već vekovima i nastaviće to da čini vekovima. Naučnike sada zanima zašto je to tako i zašto taj asteroid sledi takvu orbitu.
S obzirom na orbitu sličnu Zemljinoj i njegovu fizičku sličnost s materijalima sa Mesečeve površine, istražujemo hipotezu da bi mogao da nastane kao krhotina ili fragment od udara meteoroida u Mesečevu površinu, pišu autori studije.
Kompjutersko modelovanje kao pogled u prošlost
Budući da se ne mogu vratiti u prošlost niti posmatrati Mesec tokom njegove duge istorije, naučnici koriste računare za simulaciju događaja sa širokim rasponom varijabilnih vrednosti i analiziraju dobijene rezultate. Konkretno, naučnici su u novoj studiji modelovali čestice izbačene s Meseca udarima meteorita u njegovu površinu.
Većina čestica u njihovoj simulaciji napušta blizinu Zemlje i Meseca i prelazi u orbite oko Sunca, što nije iznenađujuće, jer Sunčeva dominantna masa utiče na sve u Sunčevom sistemu. Samo mali broj tih čestica ne ulazi u heliocentrične orbite. Umesto toga, zauzimaju orbite slične „Kamoaleva“ orbiti.
Cuando descubrieron la roca espacial Kamo'oalewa, jamás se imaginaron que podrían estar viendo un fragmento de nuestra Luna. Acá más detalles. pic.twitter.com/yyvBBbAiYA
— DT en Español (@DigitalTrendsEs) December 28, 2021
Kako ti izbačeni objekti beže iz okoline Zemlja-Mesec i razvijaju se u heliocentrične orbite, otkrivamo da mali deo njih daje ishode koji su kompatibilni s dinamičkim ponašanjem „Kamoaleve“, ističu autori studije.
Koji krater na Mesecu bi mogao biti „Kamoalevin“ izvor?
Mesečeva površina je prekrivena udarnim kraterima, a istorijski zapis koji se čuva u tim kraterima predstavlja dobar test za hipotezu lunarnog sudara za asteroid „Kamoaleva“. Udari o mesečevu površinu rutinski imaju brzine od 22 kilometra u sekundi, mogu imati brzine i do 55 kilometara u sekundi. Druge simulacione studije pokazuju da udarci pri tim brzinama mogu izbaciti krhotine koje putuju brzinom od 6 km/sekundi, što je znatno iznad praga od 2,4 km/sekundi za beg iz Mesečeve orbite.
Studije lunarnih kratera takođe pokazuju da se veliki udarni krateri, veći od 33 kilometra u promeru, pojavljuju svakih 25 miliona godina, a ti veliki krateri su verovatni izvori udarnih izbačaja, koji putuju dovoljno brzo da pobegnu iz Mesečeve orbite. Autori studije kažu da će se u budućnosti morati da se pozabave pitanjem koji je krater mogao biti izvor „Kamoaleve“.
Ostavljamo to zasebnoj studiji, kako bismo istražili može li mesečev krater odgovarajuće veličine, starosti i geografskog položaja biti u skladu s hipotezom o lunarnom izbacivanju za poreklo „Kamoaleve“, pišu autori studije.
Kina planira misiju na „Kamoalevu“
Ako naučnici mogu da dokažu da je „Kamoaleva“ deo Meseca, to otvara neke intrigantne mogućnosti, poput misija namenjenih njegovom istraživanju. „Kamoaleva“ je mali asteroid, možda samo 40 metara u promeru, ali to nije sprečilo Kinu da razvije sopstvenu ambicioznu misiju odlaska do tog asteroida. Misija se zove Tjanven-2, a uz samu letelicu biće i nano-orbiter i nano-lander.
Nano-lander će uzeti uzorak asteroida koji će biti vraćen na Zemlju na analizu. Tjanven-2 bi trebalo da bude lansiran 2025. godine, a takođe će posetiti i kometu311P/PANSTARS.
Ukoliko kineska misija bude uspešna, možda ćemo konačno znati je li „Kamoaleva“ zaista nekada bila deo Meseca, piše Sajens alert.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp odložio je plan za veliko proširenje vojnih operacija protiv Irana zbog upozorenja da bi nastavak rata mogao opasno da iscrpi američke zalihe protivraketnih presretača Patriot i druge municije za sisteme protivvazdušne odbrane na Bliskom istoku.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je da mu ne pada na pamet da beži iz Srbije kako to godinama unazad tvrde blokaderi i njihove medijske trovačnice.
Najbliži pajtos rektora blokadera Vladana Đokića, Nebojša Bojović, "čuven" po tome što se da u beg čim mu neko od novinara postavi pitanje, još jednom je dolijao Informerovim kamerama.
Gostujući na Informer TV, ministar prosvete Dejan Vuk Stanković je osudio pokušaje politizacije Beogradskog univerziteta, zatim je otkrio da je pokrenut vanredni inspekcijski nadzor kako bi se zaštitila zakonitost nakon proceduralnih muljaža blokaderskih dekana i Maje Kovačević.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić gostuje u jutarnjem programu TV Prva, gde govori o ukidanju američkih carina za Srbiju, ali i o merama pomoći građanima čija isplata počinje u septembru.
Kiša, hladnoća, mantili… malo ko bi tog 25. jula 1960. godine rekao da se nalazi usred leta. Jer, temperatura je naglo pala, praćena upornom kišom, i Beograđani su tog dana bili u skoro pa zimskoj garderobi.
Banke su na osnovu novog Zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga odobrile olakšice na 1.825 kredita i prihvatile 79 odsto od ukupno obrađenih zahteva građana, objavila je juče Narodna banka Srbije.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je juče na skupu građana u selu Drežnik kod Užica da će biti ubrzana gradnja autoputa od Mačkata ka Kotromanu na granici sa Republikom Srpskom.
Novi kilometri asfalta u zaseoku Ilijak, u Mrčajevcima, doneli su meštanima veću bezbednost, lakšu svakodnevicu i razlog više da mlade porodice ostanu na svojim ognjištima.
Zagrebačka policija završila je kriminalističku protiv državljankom Španije (32) zbog sumnje da je pokušala prokrijumčariti gotovo 15 kilograma marihuane preko Međunarodnog aerodroma Zagreb.
Tarik Prusac, monstrum koji je na Dobrinji ubio suprugu Elmu Godinjak, počinio je samoubistvo u KPZ-u Igman. Jutros je pronađeno obešeno telo i objavljen je uviđaj.
Eksplicitne scene iz domaćih hit-serija poslednjih godina redovno podižu prašinu, dele publiku i otvaraju pitanje da li je reč o umetničkoj slobodi ili lovu na gledanost.
Pancanela je dokaz da za savršen letnji obrok nisu potrebni skupi sastojci, dovoljno je spojiti sočan paradajz, hrskavi hleb, maslinovo ulje i nekoliko mediteranskih dodataka.
Naizgled bezazleno trčanje u krug za sopstvenim repom ponekad je način na koji pas pokazuje da ga nešto muči, od svraba i bola do stresa, dosade ili zdravstvenog problema koji ne može drugačije da izrazi.
Pevačica Nataša Bekvalac nedavno je izvadile silikone iz grudi iz zdravstvenih razloga, a evo koje još estradne umetnice su se vratile prirodnom izgledu.
Ilda Šaulić uveliko se priprema za veliki solistički koncert koji će 26. novembra održati u Sava centru, a u susret jednom od najvažnijih nastupa u svojoj karijeri nastavlja da obraduje publiku novim pesmama, baš kako je i obećala.
Reditelj muzičkih spotova i poznati fotograf Dejan Milićević nedavno se pohvalio da je dosta smršao, a sada je otkrio i da je smršao tako što se "bockao".
Nakon detaljnog pregleda svih materijala i dokaza, vlasnik ružičaste imperije Željko Mitrović, doneo je odluku o hitnoj suspenziji Kristijana Golubovića i Kristine Spalević sa Red televizije!
Pevačica Milica Todorović javno se obratila mlađoj sestri Anđeli povodom njenog rođendana, a zbog njihove neverovatne sličnosti ljudi su ostali u šoku.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.