Poznati evropski mediji objavili su da kod određenih članica EU vlada zabrinutost zbog posledica ulaska Ukrajine, Moldavije i zemalja Zapadnog Balkana u Uniju, te da se o proširenju ubrzano raspravlja.
- Francuska, Nemačka, Holandija, Španija i ukupno desetak članica Unije sazvale su sastanak da bi se razmotrila ključna pitanja mogućeg ulaska novih članica - piše španski "El Pais".
Prva nedoumica je, kako npr. ugraditi tako veliku poljoprivrednu zemlju poput Ukrajine u budžetsko subvencionisanje evropske poljoprivrede, uz konstataciju da će ukrajinskom agraru biti neophodna nova finansijska injekcija.
Ovo pitanje je od prioriteta jer već postoje članice Unije koje se bune zbog otvaranja EU tržišta za jeftine žitarice i druge ukrajinske proizvode, stvari koja se podvodi pod nelojalnu konkurenciju poljoprivrednicima Unije.
Foto: Pixabay
Kako ćemo da glasamo kad nas je mnogo?
Drugo bitno pitanje je kako EU sa recimo 35 članica može funkcionisati kad je sistem odlučivanja, uz mogućnost veta, već sa 27 članica doveo u pitanje i blokirao neke važne odluke na nivou Unije, posebno oko spoljne politike i imigracije.
Šarl Mišel, predsednik Evropskog saveta u kojem su šefovi država ili vlada EU, potvrdio je to sažimajući raspravu vođa Unije prošlog petka i podvukao da se od Ukrajine, kao i od drugih kandidata za članstvo u EU traži da sprovedu nužne reforme, prvenstveno kad je reč o razdvajanju ovlašćenja ustanova vlasti, nezavisnosti pravosuđa i suzbijanju korupcije.
Mišel je naglasio da se "istovremeno od zemalja Evropske unije očekuje da obezbede sopstvenu sposobnost prijema, implementacije (novih članica), a to znači da se tačno utvrdi i nađu odgovori na posledice proširivanja".
A to su, po rečima predsednika Evropskog saveta, "postupak odlučivanja, kao i kako će EU kao celina obezbediti finansiranje proširivanja, dakle solidarnost".
- To je teška rasprava s različitim polazištima, kazao je Mišel, a evropski diplomatski izvori su objasnili da se članice Unije "lome" oko cene koja se mora finansijski i politički platiti za otvaranje vrata novim članicama i nužnosti da se naročito Ukrajina ne prepusti hirovitom okončanju rata s Rusijom, kao i da Zapadni Balkan ne ostane geopolitička i politička "siva zona" prepuštena mogućem uplivu drugih svetskih činilaca, Rusije, Kine, možda i Turske.
Ambasador Lars Danijelson, ključni zvaničnik upravo okončanog švedskog predsedavanja poslovima Unije, je predočio da je "najvažnije pitanje kako ćemo mi biti sigurni da je EU spremna da primi nove članice".
Danijelson je ocenio da je dosadašnja rasprava bila previše usmerena na menjanje temeljnog akta EU u tom cilju.
On je rekao da je važnije da se promene politike EU, naročito budžetsko subvencionisanje poljoprivrede EU, solidarnost u pomoći članicama da dostignu nužni nivo razvitka i funkcionisanje institucija.
"Mond" je ranije pisao da su francuski predsednik Emanuel Makron i nemački kancelar Olaf Šolc ključna otvorena pitanja proširivanja razmotrili "u četiri oka".
Francuski zvaničnici su objasnili da novo članstvo može značiti da se ne ugrađuje u sve strukture i sisteme odlučivanja, već da to može biti "više opcija", dakle ulazak ne u sve, već u neke sektore, kao što i sad nisu sve članice Unije u šengenskom prostoru bez unutrašnjih granica ili monetarnom sistemu evra.
Predsednik Evropskog saveta Mišel je od članica Unije zatražio da se "utvrdi radni plan za moguće učlanjenje Ukrajine, Moldavije i zemalja Zapadnog Balkana".
Mišel je upozorio da se "ne sme čekati sve do poslednjeg trenutka, decembra, kad vođe EU moraju na osnovu izveštaja Evropske komisije da odluče o pokretanju pregovora o članstvu s Ukrajinom".
To znači, ukazao je on, "kako poglavito da odluče kako bi se moglo obezbediti finansiranje i izbeći da se ispostavi da imamo veliki problem sposobnosti prihvatanja novih članica".
Visoki predstavnik EU Žozep Borelj je sve ove nedoumice sažeo u poruku da "Evropska unija mora mnogo dublje da razmisli koje su joj strukture nužne da bi preživela u svetu koji postavlja velike izazove".
U Briselu danas počinje dvodnevni samit tokom kojeg će lideri Evropske unije osuditi nasilje na severu Kosova i Metohije i istaći svoju posvećenost perspektivi članstva Zapadnog Balkana u EU, navodi se u nacrtu zaključaka samita.
Ministri privreda Francuske, Nemačke i Italije okupili su se juče u Berlinu, dok će danas u Vajmaru gosta iz Rima zameniti poljska ministarka, a sve s pokušajem da se evropska privreda pokrene posle mnogobrojnih kriza, poput onih izazvanih kovidom i ratom u Ukrajini, a sve u kontekstu nastojanja da se ostvari veća samostalnost.
Nešto manje od 30,2 odsto ispitanika reklo je da će naš južni sused postati član EU, a polovina ili 49,9 procenata odgovorilo je da Makedonija neće postati članica dvadesetsedmorice.
Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbednost Đuzep Borelj poručio je da su u Uniji veoma uznemireni zbog situacije na severu Kosova, jer se eskalacija, i pored jučerašnjeg sastanka, nastavlja, što se neće tolerisati, ali i našli za shodno da za Kurtijevo ludilo optuže Srbiju!
Savet Evropske unije danas je usvojio 11. paket sankcija protiv Rusije sa ciljem da se suzbije zaobilaženje restriktivnih mera koje su dosad uvedene, objavljeno je danas na sajtu Saveta.
Prema rečima predsednice Moldavije Maje Sandu, njen ključni cilj je da se pitanje demilitarizacije Pridnestrovlja postavi kao nezaobilazan deo budućeg sporazuma između Rusije i Ukrajine.
Italijanski novinar Tomas Fazi ocenio je da Evropsku uniju čeka potpuni krah, komentarišući najavu Ursule fon der Lajen da uskoro počinju suštinski pregovori o članstvu Ukrajine i Moldavije u EU.
Evropska unija je u petak odlučila da otvori prvi pregovarački klaster za pristup Ukrajine i Moldavije, izjavio je predsednik Evropskog saveta Antonio Košta.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
U Briselu danas počinje dvodnevni samit tokom kojeg će lideri Evropske unije osuditi nasilje na severu Kosova i Metohije i istaći svoju posvećenost perspektivi članstva Zapadnog Balkana u EU, navodi se u nacrtu zaključaka samita.
Gazimestan je i ovog Vidovdana okupio veliki broj Srba koji su došli da obeleže jedan od najvažnijih datuma u srpskoj istoriji, ali je čitav skup protekao uz pojačano prisustvo pripadnika takozvane kosovske policije i iživljavanje naoružane šiptarske bande nad srpskim stanovništvom.
Blokaderi predvođeni Petrom Đurićem, pijani i drogirani, zaustavljeni su od strane policije u Kraljevu posle blokaderskog skupa, a u nastavku teksta pogledajte kako je izgledalo privođenje opozicionog lidera.
Siniša Mali, prvi potpredsednik Vlade i ministar finansija prilikom gostovanja u emisiji "Hit Tvit" na TV Pink govorio je važnim temama za građane Srbije.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će Srbija već krajem avgusta započeti prvu fazu proizvodnje humanoidnih robota, odnosno njihovo sklapanje, dok bi naredne faze podrazumevale razvoj takozvanih "data fabrika" i intenzivniju primenu veštačke inteligencije.
Snimci intime, golotinja i fetiši na internetu su roba koja ima široko tržište. Ovaj biznis je razrađen i kod nas, a, verovali ili ne, po dogovoru s "kupcem" može da se zaradi i golicanjem!
Skandal veka dogodio se na svadbi u Čačku, kada je kum jasno u mikrofon izgovorio ime devojke, za koju tvrdi da je bila u aferi sa mladoženjom nakon veridbe.
Prizor sa plaže u grčkom letovalištu Pefkohori izazvao je buru na društvenim mrežama, a ljudi su po automatizmu zaključili da su za isti krivi turisti iz Srbije.
Tradicionalno okupljanje vlasnika i ljubitelja "fića" u Velikom parku u Kragujevcu bila je vožnja kroz istoriju i lepa sećanja poznanika i starih prijatelja koji su se našli ponovo na istom mestu.
Marinko Magda, poznat kao "Subotički Džek Trbosek", već više od tri decenije služi kaznu za zločine koji su šokirali Srbiju i region, a građani i danas sa jezom govore o krvavoj noći iz 1994. godine.
Smrtna kazna predstavlja najradikalniji i najkontroverzniji pravni mehanizam u istoriji čovečanstva, postavljen na tankoj granici između apsolutne pravde i ubistva. Dok je savremeni svet predvođen Evropom krenuo putem ukidanja ove sankcije u ime dostojanstva ljudskog života, globalna slika pravosuđa ostaje podeljena.
Apelacioni sud u Beogradu ukinuo je presudu kojom je Damjan Gvozdenović bio osuđen na 10 godina zatvora za ubistvo Aleksandra Tatalovića u Rakovici 2022. godine i naložio ponovno suđenje uz produženje pritvora.
Glumac Tihomir Arsić preminuo je 7. decembra 2020. godine. Tokom svoje dugogodišnje karijere bio je jedan od miljenika "sedme sile" jer je medijima rado izlazio u susret i davao intervjue.
Postoje oni bezvremenski kolači koji instant budne nostalgiju. Mirišu na detinjstvo, toplinu doma i maminu ili bakinu svesku sa receptima. Upravo takve su i ledene kiflice.
Jedna propuštena šetnja neće naškoditi psu, ali po ekstremnoj vrućini može imati kobne posledice. Potrebno je prilagoditi rutinu vremenskim uslovima i pokazati brigu za zdravlje ljubimca.
Pirinčana voda na prvi pogled deluje kao jednostavan kućni tretman, ali stručnjaci su objasnili da je prava nutritivna bomba koja čini čuda za rast kose.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.