Poznati evropski mediji objavili su da kod određenih članica EU vlada zabrinutost zbog posledica ulaska Ukrajine, Moldavije i zemalja Zapadnog Balkana u Uniju, te da se o proširenju ubrzano raspravlja.
- Francuska, Nemačka, Holandija, Španija i ukupno desetak članica Unije sazvale su sastanak da bi se razmotrila ključna pitanja mogućeg ulaska novih članica - piše španski "El Pais".
Prva nedoumica je, kako npr. ugraditi tako veliku poljoprivrednu zemlju poput Ukrajine u budžetsko subvencionisanje evropske poljoprivrede, uz konstataciju da će ukrajinskom agraru biti neophodna nova finansijska injekcija.
Ovo pitanje je od prioriteta jer već postoje članice Unije koje se bune zbog otvaranja EU tržišta za jeftine žitarice i druge ukrajinske proizvode, stvari koja se podvodi pod nelojalnu konkurenciju poljoprivrednicima Unije.
Foto: Pixabay
Kako ćemo da glasamo kad nas je mnogo?
Drugo bitno pitanje je kako EU sa recimo 35 članica može funkcionisati kad je sistem odlučivanja, uz mogućnost veta, već sa 27 članica doveo u pitanje i blokirao neke važne odluke na nivou Unije, posebno oko spoljne politike i imigracije.
Šarl Mišel, predsednik Evropskog saveta u kojem su šefovi država ili vlada EU, potvrdio je to sažimajući raspravu vođa Unije prošlog petka i podvukao da se od Ukrajine, kao i od drugih kandidata za članstvo u EU traži da sprovedu nužne reforme, prvenstveno kad je reč o razdvajanju ovlašćenja ustanova vlasti, nezavisnosti pravosuđa i suzbijanju korupcije.
Mišel je naglasio da se "istovremeno od zemalja Evropske unije očekuje da obezbede sopstvenu sposobnost prijema, implementacije (novih članica), a to znači da se tačno utvrdi i nađu odgovori na posledice proširivanja".
A to su, po rečima predsednika Evropskog saveta, "postupak odlučivanja, kao i kako će EU kao celina obezbediti finansiranje proširivanja, dakle solidarnost".
- To je teška rasprava s različitim polazištima, kazao je Mišel, a evropski diplomatski izvori su objasnili da se članice Unije "lome" oko cene koja se mora finansijski i politički platiti za otvaranje vrata novim članicama i nužnosti da se naročito Ukrajina ne prepusti hirovitom okončanju rata s Rusijom, kao i da Zapadni Balkan ne ostane geopolitička i politička "siva zona" prepuštena mogućem uplivu drugih svetskih činilaca, Rusije, Kine, možda i Turske.
Ambasador Lars Danijelson, ključni zvaničnik upravo okončanog švedskog predsedavanja poslovima Unije, je predočio da je "najvažnije pitanje kako ćemo mi biti sigurni da je EU spremna da primi nove članice".
Danijelson je ocenio da je dosadašnja rasprava bila previše usmerena na menjanje temeljnog akta EU u tom cilju.
On je rekao da je važnije da se promene politike EU, naročito budžetsko subvencionisanje poljoprivrede EU, solidarnost u pomoći članicama da dostignu nužni nivo razvitka i funkcionisanje institucija.
"Mond" je ranije pisao da su francuski predsednik Emanuel Makron i nemački kancelar Olaf Šolc ključna otvorena pitanja proširivanja razmotrili "u četiri oka".
Francuski zvaničnici su objasnili da novo članstvo može značiti da se ne ugrađuje u sve strukture i sisteme odlučivanja, već da to može biti "više opcija", dakle ulazak ne u sve, već u neke sektore, kao što i sad nisu sve članice Unije u šengenskom prostoru bez unutrašnjih granica ili monetarnom sistemu evra.
Predsednik Evropskog saveta Mišel je od članica Unije zatražio da se "utvrdi radni plan za moguće učlanjenje Ukrajine, Moldavije i zemalja Zapadnog Balkana".
Mišel je upozorio da se "ne sme čekati sve do poslednjeg trenutka, decembra, kad vođe EU moraju na osnovu izveštaja Evropske komisije da odluče o pokretanju pregovora o članstvu s Ukrajinom".
To znači, ukazao je on, "kako poglavito da odluče kako bi se moglo obezbediti finansiranje i izbeći da se ispostavi da imamo veliki problem sposobnosti prihvatanja novih članica".
Visoki predstavnik EU Žozep Borelj je sve ove nedoumice sažeo u poruku da "Evropska unija mora mnogo dublje da razmisli koje su joj strukture nužne da bi preživela u svetu koji postavlja velike izazove".
U Briselu danas počinje dvodnevni samit tokom kojeg će lideri Evropske unije osuditi nasilje na severu Kosova i Metohije i istaći svoju posvećenost perspektivi članstva Zapadnog Balkana u EU, navodi se u nacrtu zaključaka samita.
Ministri privreda Francuske, Nemačke i Italije okupili su se juče u Berlinu, dok će danas u Vajmaru gosta iz Rima zameniti poljska ministarka, a sve s pokušajem da se evropska privreda pokrene posle mnogobrojnih kriza, poput onih izazvanih kovidom i ratom u Ukrajini, a sve u kontekstu nastojanja da se ostvari veća samostalnost.
Nešto manje od 30,2 odsto ispitanika reklo je da će naš južni sused postati član EU, a polovina ili 49,9 procenata odgovorilo je da Makedonija neće postati članica dvadesetsedmorice.
Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbednost Đuzep Borelj poručio je da su u Uniji veoma uznemireni zbog situacije na severu Kosova, jer se eskalacija, i pored jučerašnjeg sastanka, nastavlja, što se neće tolerisati, ali i našli za shodno da za Kurtijevo ludilo optuže Srbiju!
Savet Evropske unije danas je usvojio 11. paket sankcija protiv Rusije sa ciljem da se suzbije zaobilaženje restriktivnih mera koje su dosad uvedene, objavljeno je danas na sajtu Saveta.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
U Briselu danas počinje dvodnevni samit tokom kojeg će lideri Evropske unije osuditi nasilje na severu Kosova i Metohije i istaći svoju posvećenost perspektivi članstva Zapadnog Balkana u EU, navodi se u nacrtu zaključaka samita.
Nove skandalozne objave prvog sa uličarske i blokaderske liste Ilije Srdanovića osvanule su na društvenim mrežama i izazvale potpunu nevericu i zgražavanje javnosti u Srbiji.
Rusija sprovodi administrativne pripreme koje bi joj omogućile novu mobilizaciju i istovremeno bi mogla da pojača hibridne aktivnosti protiv evropskih država koje podržavaju Ukrajinu.
Predsednik Demokratske narodne partije Crne Gore Milan Knežević tokom gostovanja na TV Prva izneo je na čistac sve prljave tajne nosioca blokaderske liste Ilije Srdanovića, pride otkrivši kakav je pakleni plan blokadera o komadanju Srbije, u slučaju da im se da prilika da vode Srbiju.
Bivši lider demokrata Boris Tadić javno je potvrdio – da je u direktnom kontaktu sa studentima i da staro „Žuto preduzeće“ zapravo sve konce drži u svojim rukama!
Predsednik Srbije i nosilac liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija", Aleksandar Vučić posetio je danas porodicu Madžić u Selevcu, u opštini Smederevska Palanka.
Iako se čini da turbulencije u Plavom timu Exatlona stvara Mensur Ajdarpašić, eliminisana takmčarka Sanja Jurošević smatra da je on samo srčan i borben.
Mentorka Plavog tima Anabela Zonai u emisiji Exatlon Specijal osvrnula se na dešavanja u njihovom taboru i Dragomirovu reakciju na njen izlazak na poligon.
Prva takmičarka koja je napustila Exatlon Srbija Sanja Jurošević večeras od 21.30 biće gošća specijalne emisije o ovom sportskom rijalitiju na Informer televiziji.
Budžet od 1.000 evra i dalje je gornja granica za veliki broj vozača u Srbiji, a tržište pokazuje da za taj novac ipak možete doći do sopstvenog prevoza.
Srbija od 1. oktobra, o trošku RFZO-a, uvodi nove i savremene imunoterapije za lečenje raka pluća, koje će obezbediti bolje lečenje za oko hiljadu pacijenata.
Najmanje četiri osobe, među kojima su deca i vozač, povređene su večeras u teškoj saobraćajnoj nezgodi u mestu Štitarička Rijeka, na magistralnom putu Mojkovac – Kolašin, kada je autobus krcat đacima podgoričkih osnovnih škola na ekskurziji udario direktno u stenu.
Nezapamćena drama odigrava se večeras u beogradskom naselju Progari, gde su sve raspoložive snage Rečne jedinice, policije i Specijalističkog tima za spasavanje na vodi dignute na noge nakon što je muškarac pao sa daske u reku Savu i u potpunosti nestao pod vodenom površinom.
Potresna ispovest neutešne prijateljice Ljiljane B. (57), koju je u zoru u porodičnom stanu u Novom Sadu zverski i bezmilostno izmasakrirao rođeni sin A. B. (21), otkriva stravične detalje života porodice koja je iza osmeha i prividne harmonije krila mračnu dramu sa psihički obolelim mladićem.
Pravi horor odigrao se u Beogradu kada je grupa za sada nepoznatih huligana zverski napala i pretukla tinejdžera (18) nanevši mu povrede opasne po život.
Nezapamćena i skandalozna pljačka odigrala se danas oko 11 časova usred bela dana u samom centru Beograda, kada su dva dečaka starosti svega 12 godina upala u apoteku u Ulici kralja Milana i uz jezivu pretnju makazama otela novac iz kase.
U UK Božidarac održano je posebno "Veče baleta i mode“, koje je kroz spoj plesa, muzike, mode, sporta, pravilne ishrane i razgovora o zdravom životu okupilo brojne ljubitelje umetnosti i pokreta.
Kultni filmski hit „Niske strasti“ iz 1992. godine, koji je na blagajnama ostvario neverovatnu zaradu od 352 miliona dolara, decenijama je skrivao mračne tajne iza kulisa, o kojima su glavna glumica i reditelj tek kasnije progovorili.
Netfliks je zvanično najavio rad na novoj dramskoj miniseriji pod nazivom "The Retrievals", zasnovanoj na šokantnim istinitim događajima koji su potresli američku javnost i medicinsku zajednicu.
Ako volite miris domaćeg peciva koje je tek izašlo iz rerne, ovaj recept vredi sačuvati. Pogačice su spolja lepo zapečene, dok unutrašnjost ostaje meka i slojevita.
Milijarder Džastin San tuži svoju bivšu verenicu, Đing Tjan i njene roditelje tražeći povraćaj od oko 4,5 miliona dolara koje im je dao dok su planirali brak.
Aerodrom "Tunis-Kartagina" u Tunisu našao se na vrhu liste 10 najgorih vazdušnih luka na svetu u 2026. godini, a na spisku su i dva aerodroma u Evropi.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.