Poznati evropski mediji objavili su da kod određenih članica EU vlada zabrinutost zbog posledica ulaska Ukrajine, Moldavije i zemalja Zapadnog Balkana u Uniju, te da se o proširenju ubrzano raspravlja.
- Francuska, Nemačka, Holandija, Španija i ukupno desetak članica Unije sazvale su sastanak da bi se razmotrila ključna pitanja mogućeg ulaska novih članica - piše španski "El Pais".
Prva nedoumica je, kako npr. ugraditi tako veliku poljoprivrednu zemlju poput Ukrajine u budžetsko subvencionisanje evropske poljoprivrede, uz konstataciju da će ukrajinskom agraru biti neophodna nova finansijska injekcija.
Ovo pitanje je od prioriteta jer već postoje članice Unije koje se bune zbog otvaranja EU tržišta za jeftine žitarice i druge ukrajinske proizvode, stvari koja se podvodi pod nelojalnu konkurenciju poljoprivrednicima Unije.
Foto: Pixabay
Kako ćemo da glasamo kad nas je mnogo?
Drugo bitno pitanje je kako EU sa recimo 35 članica može funkcionisati kad je sistem odlučivanja, uz mogućnost veta, već sa 27 članica doveo u pitanje i blokirao neke važne odluke na nivou Unije, posebno oko spoljne politike i imigracije.
Šarl Mišel, predsednik Evropskog saveta u kojem su šefovi država ili vlada EU, potvrdio je to sažimajući raspravu vođa Unije prošlog petka i podvukao da se od Ukrajine, kao i od drugih kandidata za članstvo u EU traži da sprovedu nužne reforme, prvenstveno kad je reč o razdvajanju ovlašćenja ustanova vlasti, nezavisnosti pravosuđa i suzbijanju korupcije.
Mišel je naglasio da se "istovremeno od zemalja Evropske unije očekuje da obezbede sopstvenu sposobnost prijema, implementacije (novih članica), a to znači da se tačno utvrdi i nađu odgovori na posledice proširivanja".
A to su, po rečima predsednika Evropskog saveta, "postupak odlučivanja, kao i kako će EU kao celina obezbediti finansiranje proširivanja, dakle solidarnost".
- To je teška rasprava s različitim polazištima, kazao je Mišel, a evropski diplomatski izvori su objasnili da se članice Unije "lome" oko cene koja se mora finansijski i politički platiti za otvaranje vrata novim članicama i nužnosti da se naročito Ukrajina ne prepusti hirovitom okončanju rata s Rusijom, kao i da Zapadni Balkan ne ostane geopolitička i politička "siva zona" prepuštena mogućem uplivu drugih svetskih činilaca, Rusije, Kine, možda i Turske.
Ambasador Lars Danijelson, ključni zvaničnik upravo okončanog švedskog predsedavanja poslovima Unije, je predočio da je "najvažnije pitanje kako ćemo mi biti sigurni da je EU spremna da primi nove članice".
Danijelson je ocenio da je dosadašnja rasprava bila previše usmerena na menjanje temeljnog akta EU u tom cilju.
On je rekao da je važnije da se promene politike EU, naročito budžetsko subvencionisanje poljoprivrede EU, solidarnost u pomoći članicama da dostignu nužni nivo razvitka i funkcionisanje institucija.
"Mond" je ranije pisao da su francuski predsednik Emanuel Makron i nemački kancelar Olaf Šolc ključna otvorena pitanja proširivanja razmotrili "u četiri oka".
Francuski zvaničnici su objasnili da novo članstvo može značiti da se ne ugrađuje u sve strukture i sisteme odlučivanja, već da to može biti "više opcija", dakle ulazak ne u sve, već u neke sektore, kao što i sad nisu sve članice Unije u šengenskom prostoru bez unutrašnjih granica ili monetarnom sistemu evra.
Predsednik Evropskog saveta Mišel je od članica Unije zatražio da se "utvrdi radni plan za moguće učlanjenje Ukrajine, Moldavije i zemalja Zapadnog Balkana".
Mišel je upozorio da se "ne sme čekati sve do poslednjeg trenutka, decembra, kad vođe EU moraju na osnovu izveštaja Evropske komisije da odluče o pokretanju pregovora o članstvu s Ukrajinom".
To znači, ukazao je on, "kako poglavito da odluče kako bi se moglo obezbediti finansiranje i izbeći da se ispostavi da imamo veliki problem sposobnosti prihvatanja novih članica".
Visoki predstavnik EU Žozep Borelj je sve ove nedoumice sažeo u poruku da "Evropska unija mora mnogo dublje da razmisli koje su joj strukture nužne da bi preživela u svetu koji postavlja velike izazove".
U Briselu danas počinje dvodnevni samit tokom kojeg će lideri Evropske unije osuditi nasilje na severu Kosova i Metohije i istaći svoju posvećenost perspektivi članstva Zapadnog Balkana u EU, navodi se u nacrtu zaključaka samita.
Ministri privreda Francuske, Nemačke i Italije okupili su se juče u Berlinu, dok će danas u Vajmaru gosta iz Rima zameniti poljska ministarka, a sve s pokušajem da se evropska privreda pokrene posle mnogobrojnih kriza, poput onih izazvanih kovidom i ratom u Ukrajini, a sve u kontekstu nastojanja da se ostvari veća samostalnost.
Nešto manje od 30,2 odsto ispitanika reklo je da će naš južni sused postati član EU, a polovina ili 49,9 procenata odgovorilo je da Makedonija neće postati članica dvadesetsedmorice.
Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbednost Đuzep Borelj poručio je da su u Uniji veoma uznemireni zbog situacije na severu Kosova, jer se eskalacija, i pored jučerašnjeg sastanka, nastavlja, što se neće tolerisati, ali i našli za shodno da za Kurtijevo ludilo optuže Srbiju!
Savet Evropske unije danas je usvojio 11. paket sankcija protiv Rusije sa ciljem da se suzbije zaobilaženje restriktivnih mera koje su dosad uvedene, objavljeno je danas na sajtu Saveta.
Nemački kancelar Fridrih Merc rekao je danas da je spreman da ostane pri svom predlogu o pridruženom članstvu Ukrajine i zemalja Zapadnog Balkana u Evropskoj uniji.
Prema rečima predsednice Moldavije Maje Sandu, njen ključni cilj je da se pitanje demilitarizacije Pridnestrovlja postavi kao nezaobilazan deo budućeg sporazuma između Rusije i Ukrajine.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
U Briselu danas počinje dvodnevni samit tokom kojeg će lideri Evropske unije osuditi nasilje na severu Kosova i Metohije i istaći svoju posvećenost perspektivi članstva Zapadnog Balkana u EU, navodi se u nacrtu zaključaka samita.
Svet ulazi u završnu fazu globalnog sloma kapitalizma, a povratak na Sovjetski Savez, monarhiju ili stari zapadni poredak više nije moguć, poručio je ruski istoričar, sociolog i publicista Andrej Fursov.
Predsednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta najoštrije je osudio sramotni i divljački napad trojice Bošnjaka na srpske povratnike Miku Davidović i njenog supruga Željka Matića u mestu Lušci Palanci kod Sanskog Mosta.
Slobodan Stupar, ideolog blokadera, demonstrirao je neviđenu količinu mržnje prema Srbiji i Srbima i još jednom pokazao i dokazao da je autošovinizam srž blokaderske politike.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević otkrio je tokom Kolegijuma šta radi propali košarkaš i blokader sa dna kace Vladimir Štimac, poručivši zgubidanima da uzalud tabanaju po Srbiji po ovoj vrelini za one koji troše novac za preskupim holidejima.
Zavladalo je potpuno rasulo među blokaderima nakon što je Informer ekskluzivno objavio svih 250 imena onih koji se nalaze na takozvanoj studentskoj listi za predstojeće izbore, pa su na društvenim mrežama masovno počele da "pljušte" razočarane poruke.
Nikola Džufka nije, niti je ikada bio, klirik Srpske pravoslavne crkve (SPC), Pravoslavne autokefalne crkve Albanije, niti bilo koje kanonske Pravoslavne crkve bilo gde u svetu, saopštila je Eparhija raško-prizrenska.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ videćete šta je to rastužilo perjanicu Đilasove stranke Borka Stefanovića, gde voli da boravi propali političar Srđan Milivojević, kuda se to zaputio samozvani revolucionar Aleksandar Jovanović Ćuta, kako vreme provodi bivša ministarka zdravlja Danica Grujičić...
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" videli ste gde najviše voli da “dokoniše” blokaderski profesor Jovo Bakić, kako penzionerske dane provode blokaderi Dušan Petričić i Žarko Korać, o čemu “pripoveda” blokaderski analitičar Cvijetin Milivojević, zašto je samozvani revolucionar Predrag Voštinić teški licemer, sa kime je to u društvu bila glumica blokaderka Anđelka Prpić...
Snežana Paunović, ministarka državne uprave i lokalne samouprave gostujući u Info jutru objasnila je zašto se našla na udaru različitih struktura na Kosovu i Metohiji, ali i u centralnom delu Srbije.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas proslavljaju Svetog Prokopija, jednog od ognjevitih svetaca. Danas se izbegava kopanje, čak i sahranjivanje, jer se smatra da se tako čini veliki greh.
Danas slavimo Svetog Prokopija, jednog od ognjevitih svetaca. U narodnom kalendaru ovaj svetac se ubraja u red ognjevitih praznika, zajedno sa Svetim Ilijom i Ognjenom Marijom, a za njegov dan vezuju se brojni strogi običaji i verovanja.
Srbiju je danas pogodilo snažno nevreme praćeno obilnim pljuskovima, grmljavinom i krupnim gradom koji je na pojedinim mestima dostizao više od 5 centimetara u prečniku, a prema prognozi Republičkog hidrometeorološkog zavoda, trajaće sve do sutra, 21. jula.
Na društvenim mrežama osvanuo je video snimak na kojem je zabeležena emotivna prosidba nakon Svete liturgije, kada je jedan mladić pred prepunim hramom kleknuo i zaprosio svoju izabranicu.
Višestruki šampion Srbije u bilijaru Goran Mladenović Grga (60) poginuo je u stravičnoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila na magistralnom putu Niš - Priština, u selu Visoka kod Kuršumlije, a kako se saznaje, jedna želja mu je ostala neostvarena.
Pregled snimaka sa sigurnosnih kamera, koji prikazuju trenutak ubistva Ranka Radoševića (44), zvanog Ranko Eskobar, prikazan je u Višem sudu u Beogradu. Optužnicom Višeg javnog tužilaštva, Stefan Zlatanović i Luka Vučetić terete se kao direktni izvršioci likvidacije na benzinskoj pumpi u Rušnju 9. marta 2023. godine, dok se Marko Pjanović i Azra Šabanović terete za pomaganje.
Slovenačka policija intenzivno traga za državljaninom Bosne i Hercegovine Amirem Uzunovićem (39), koji je tokom noći u mestu Vuhred ubio svoju suprugu Zijadu Uzunović. Iz Policijske uprave Celje upozoravaju javnost da je reč o izuzetno opasnoj i nepredvidivoj osobi, a u opsežnoj poteri trenutno učestvuje oko 30 policajaca.
Slike iz detinjstva ostaju u najlepšem sećanju i svako od nas ih se rado seća, a svremena na vreme bacimo pogled na njih da nas podsete na bezbrižan period života.
U današnjem tempu života često nam nedostaje vremena za bliskost i povezivanje s partnerom, ali dve poze omogućavaju da uživate u ljubavnom zanosu, bez obzira na vreme i okolnosti
Britanski stručnjak za putovanja Dankan Grinfild-Turk je obišao veliki broj destinacija, ali ostrvo Tinos ostalo mu je posebno upečatljivo zbog svoje lepote i autentičnosti.
Većina odraslih osoba ne bi trebala da unosi više od 2300 miligrama natrijuma dnevno, što odgovara jednoj maloj kašičici soli. Mnogi, međutim, znatno premašuju tu granicu i time povećavaju rizik od razvoja bolesti srca.
Sinoć je završeno Svetsko prvenstvo u fudbalu, a najveću pažnju privukao je nastup Šakire, koja je oduševila publiku svojim izvođenjem tokom poluvremena.
Janjuš je privukao Vanju Živić, nakon čega su počeli strasno da se ljube nasred studija, ne obazirući se na fotoaparate novinara i poglede vivših cimera!
Finale Elite 9 okupilo je brojna poznata lica, ali su posebnu pažnju privukle voditeljke koje su se pojavile u upečatljivim i potpuno različitim modnim izdanjima.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.