Ruska državna svemirska korporacija Roskosmos izvestila je da se misija Luna-25 na Mesec - prva u Moskvi od 1976. godine - odvojila od gornjeg stepena „Fregate" i da nastavlja svoje putovanje do Zemljinog satelita. Do sada je sva avionika ispravno funkcionisala, a operateri su održavali stabilnu vezu sa letelicom, dodaje se u saopštenju.
Očekuje se da će Luna-25 poleteti sa kosmodroma Vostočni u dalekoistočnom Amurskom regionu u petak ujutro, a očekuje se da će Luna-25 sleteti na neucrtani južni pol Meseca između 21. i 24. avgusta.
Neće biti jednostavno
S obzirom na neravni teren ove oblasti, sletanje neće biti jednostavno - letelica će prvo kružiti oko Meseca na visini od 100 kilometara do nedelju dana. Tokom ovog perioda, Luna-25 će vršiti merenja trajektorije, a operateri će morati da se odluče između tri lokacije za sletanje - glavne severno od kratera Boguslavskog i dve rezervne lokacije.
Ako sve bude po planu, misija će provesti godinu dana prikupljajući uzorke na površini.
Teška 1,8 tona, stanica nosi 31 kilogram naučne opreme i opremljena je sa ukupno osam kamera i Lunarnom robotskom rukom.
Razlog zašto Rusija pokušava da sleti na Mesečev manje gostoljubivi južni pol, a ne na ekvatorijalni region, nije slučajnost. Naučnici veruju da u oblasti gde se očekuje sletanje ruske misije postoje naslage vodenog leda. Štaviše, južni pol je stalno osvetljen Suncem, što znači da se solarni paneli mogu postaviti tamo da bi generisali energiju za buduće misije.
Među ključnim ciljevima Lune-25 je izvođenje mekog sletanja na južni pol - nešto što druge nacije do sada nisu uspele da izvedu. Ovaj aspekt je važan da bi se osigurao uspeh budućih misija.
Povrh toga, ruska stanica će bušiti vodu - kako da bi se izbegla potreba za transportom vode sa Zemlje za buduće misije sa ljudskom posadom, tako i za sprovođenje naučnih studija. Veruje se da je voda na Mesec stigla putem kometa, tako da bi naučnici, analizirajući je, mogli da „otkriju nešto novo o istoriji Meseca, kao i o osnovnim zakonima Univerzuma", objasnio je Aleksandar Blošenko iz Roskosmosa.
Luna-25 će takođe proučavati zračenje na Mesecu i lunarnu prašinu, sa ciljem da iskoristi ovo znanje kako bi osigurao bezbednost budućih misija sa posadom.
Šef Mesečevog programa Ruske akademije nauka Lev Zeleni napomenuo je da će Rusija i njeni konkurenti takođe tražiti elemente retkih zemalja na satelitu.
Ambiciozni planovi Moskve
Luna-25 je deo prve etape ruskog Mesečevog programa. Ovaj početni deo (poznat kao 'Sortie') predviđa stvaranje baznog modula lunarne stanice i testiranje svemirske letelice 'Eagle' sa ljudskom posadom. U okviru etape, još tri 'Luna' misije će biti poslate na Mesec u narednih deset godina. Rad na novoj super-teškoj raketi Jenisej takođe bi trebalo da počne tokom ove faze.
Druga etapa će uključivati sletanje ruskih kosmonauta između 2025. i 2035. Očekuje se da će posada provesti dve nedelje na Mesecu i postaviti temelje za stalnu lunarnu bazu.
Konačno, do 2040. Moskva se nada da će završiti stvaranje lunarne baze i dve opservatorije.
Da li je Rusija sama u svojoj lunarnoj potrazi?
Paralelno razvijaju sopstvene lunarne programe SAD, Kina i Indija.
NASA-in program Artemis nastoji da uspostavi ljudsko prisustvo na Mesecu kao odskočnu dasku ka budućem istraživanju Marsa. Vašington se nada da će stvoriti sopstvenu lunarnu bazu do kraja ove decenije.
Očekuje se da će Boeingova super-teška SLS raketa biti glavno vozilo programa. Njegovo prvo suđenje sa ljudskom posadom zakazano je za novembar 2024.
Planovi Kine su podjednako ambiciozni, a Peking očekuje da postavi robotizovanu bazu na Mesecu do 2028. i da pošalje misiju sa posadom do 2030.
Indija je ušla u lunarno takmičenje poslednjih godina, a njen lunarni uređaj Chandraiaan-3 već kruži oko Meseca i očekuje se da će sleteti otprilike u isto vreme kada i ruska Luna-25 krajem ovog meseca. Nju Delhi takođe posmatra južni pol.
Foto: AP/Pixabay
U 2019. godini, prethodna iteracija misije, Chandraiaan-2, skrenula je sa predviđene putanje i srušila se.
Indija planira da pošalje svoju sledeću lunarnu misiju u saradnji sa Japanom između 2026. i 2028. godine.
Reakcije zapadnih medija na misiju Rusije
Komentarišući lansiranje Lune-25, Vall Street Journal je rekao da to označava početak nove svemirske trke - aluzija na rivalstvo između SAD i Sovjetskog Saveza 1950-ih i 60-ih godina.
Politico je ponudio sličnu procenu, citirajući eksperta koji je rekao da će, ako misija uspe, to biti „masovno tehnološko i naučno dostignuće" za Moskvu. Mediji su dalje sugerisali da će Moskva, postavši prva nacija koja je izvršila meko sletanje na južni pol Meseca, pokazati Pekingu koliko je napredna njena svemirska tehnologija. To bi, kako navodi Politiko, pomoglo u jačanju pozicije Rusije u zajedničkim planovima dve zemlje da uspostave ispostavu na Mesecu.
Slično, France 24 tvrdi da je lansiranje u petak jasan znak da se „Rusija nada da će se ponovo pojaviti kao glavni igrač u istraživanju svemira". Ekspert kojeg citiraju mediji primetio je da moskovska misija na Mesec takođe treba da pošalje geopolitički signal.
Otkako su prve slike sa svemirskog teleskopa Džejms Veb (JVST) objavljene prošlog jula, mnogi su bili fascinirani zadivljujućim fotografijama prostranstva svemira: od neverovatno detaljnih slika Jupitera, prstenova Urana, stubova stvaranja, savršenog Ajnštajnovog prstena na najdaljoj poznatoj zvezdi.
Astronomi su 20. jula ove godine primetili da je približavajuća kometa postala sto puta sjajnija. Radi se o kometi 12P/Pons-Brooks koji je službeno otkrivena 1812, a koja od nedavno, zbog odlamanja krhotina i leda, formom nalikuje na Milenijskog sokola - svemirski brod iz Ratova zvezda.
Suosnivač „Oušn gejta”, kompanije koja je organizovala tragično putovanje podmornicom do olupine Titanika, sada planira da pošalje ljude na Veneru. Giljermo Sonlajn, koji je takođe osnivač i predsednik "Humans2Venus", rekao je da se nada da će njegova nova kompanija moći da ugosti koloniju od 1.000 ljudi na najtoplijoj planeti Sunčevog sistema.
Polarna svetlost na svim planetama osim na Neptunu ima zajedničko objašnjenje, nagoveštavaju istraživači u izveštavaju od 18. jula u "Nejčur komunikejšens".
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Otkako su prve slike sa svemirskog teleskopa Džejms Veb (JVST) objavljene prošlog jula, mnogi su bili fascinirani zadivljujućim fotografijama prostranstva svemira: od neverovatno detaljnih slika Jupitera, prstenova Urana, stubova stvaranja, savršenog Ajnštajnovog prstena na najdaljoj poznatoj zvezdi.
Dok se "želu da bude nosilac" blokaderske liste Vladan Đokić baškario na Jadranskom moru, Milo Lompar, njegov glavni konkurent sa blokaderske liste "opipava" tokom leta alternative za sklapanje novih političkih saveza.
Predsednik Hrvatske Zoran Milanović zaprepastio je danas sve prisutne u Kninu, gde se održavala centralna ceremonija hrvatske proslave zločinačke akcije "Oluja", i to uz prisustvo čitavog državnog vrha te zemlje, ali i zvanica iz regiona.
Ideolog blokadera i jedan od najostrašćenijih antisrba sa dna kace, Milan St. Protić, na sraman način je udario na sopstvenu zemlju izjavom o zločinačkoj akciji "Oluja" da "Hrvati imaju šta da slave" kada je u pitanju taj događaj, zbog čega je preko noći postao heroj "Lijepe njihove".
Lider "Srpskih suverenista" Vukša Dragović izneo je danas šokantne podatke Narodne Banke Srbije koji razotkrivaju razmere delovanja takozvane "NVO hidre" u našoj zemlji.
Cure nove šokantne informacije o blokaderskoj listi koja je pre dva dana zvanično registrovana u APR-u i o čemu je Informer već pisao, a koje su izazvale salve reakcija na društvenim mrežama.
Agencija za bezbednost saobraćaja upozorila je roditelje da nikada ne ostavljaju decu samu u automobilu tokom tropskog talasa i visokih merenja, jer za samo par minuta temperatura u vozili skače neverovatno brzo i može doći do fatalnih posedica.
Ministarstvo unutrašnjih poslova angažovalo je sve raspoložive ljudske i tehničke kapacitete u gašenju požara u Deliblatskoj peščari, uključujući helikoptere H145 i H215 Super Puma, dok na požarište stiže i helikopter Kamov Ka-32 radi dodatnog pojačanja vazdušnih snaga.
Prava drama odigrala se danas u letovalištu Letojani na Siciliji kada jednom turisti iznenada pozlilo dok je ležao na plaži. Dok se čekala Hitna pomoć, u pomoć je pritrčala doktorka iz Srbije.
Vatrena stihija u Deliblatskoj peščari proširila se na čak 300 hektara, a u selu Lučica kod Požarevca jedna osoba je stradala u požaru koji je sama izazvala, saopštio je MUP i izdao hitno upozorenje.
U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila danas oko 16.50 časova na Smederevskom putu, u Ulici Aleksandra Kostića, sudarila su se dva putnička automobila.
Crnogorska policija vrši pretese na teritoriji Podgorice i Kolašina tragajući za odbeglim bivšim policajcem Nebojšom Bugarinom, navodnim saradnikom vođe kavačkog klana Radoja Zvicera.
Stotinak zatvorenika u Srbiji trenutno izdržava maksimalnu kaznu od 40 godina zatvora, koja je u Krivični zakonik uvedena 2002. kao zamena za raniju najstrožu sankciju - smrtnu kaznu.
Crnogorska policija vrši pretres na teritoriji Podgorice i Kolašina u potrazi za odbeglim Nebojšom Bugarinom, navodnim saradnikom vođe "kavačkog" klana Radoja Zvicera, koji je na suđenju za šverc kokaina.
Istaknuti srpski glumac Jovo Maksić je proteran sa ognjišta tokom operacije "Oluja" kojom je izvršeno etničko čišćenje Srba sa prostora Krajine, te je sad progovorio o najtežem periodu u životu.
Tokom velikih vrućina organizmu je potrebno više tečnosti, a mnogi posežu za osvežavajućom limunadom. Ipak, stručnjaci ističu da čaj može biti još bolji izbor. Osim što rashlađuje kada se pije hladan, ledeni čaj pruža i brojne zdravstvene koristi.
Tin Mlivić, nekadašnji rijaliti učesnik, zaprosio je dečka Ivicu Racića koji je inače tog dana slavio i gala rođendan, a detalji su odmah dospeli do društvenih mreža.
Tokom rasprave u kojoj se pominjala pesma "Beograd", Svetlana Ceca Ražnatović šokirala je javnost izjavom da je zapravo ona napisala taj stih, a ne Dino Merlin.
Zbog teške ekonomske situacije i manjka nastupa, pevačica Maja Odžaklijevska je prihvatila posao u vulkanizerskoj radnji kako bi obezbedila egzistenciju sebi i svojoj porodici.
Rijaliti zvezda Milica Veličković je na svom Instagram profilu podelila je fotografiju na kojoj pozira u zagrljaju rijaliti učesnika Marka Janjuševića Janjuša, čime je iznenadila mnoge pratioce.
Rijaliti zvezde Uroš Stanić i Sanja Grujić poslednjih dana privlače pažnju zajedničkim trenucima koje dele sa pratiocima, a sad su uhvaćeni golišavi na plaži.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.