Ruska državna svemirska korporacija Roskosmos izvestila je da se misija Luna-25 na Mesec - prva u Moskvi od 1976. godine - odvojila od gornjeg stepena „Fregate" i da nastavlja svoje putovanje do Zemljinog satelita. Do sada je sva avionika ispravno funkcionisala, a operateri su održavali stabilnu vezu sa letelicom, dodaje se u saopštenju.
Očekuje se da će Luna-25 poleteti sa kosmodroma Vostočni u dalekoistočnom Amurskom regionu u petak ujutro, a očekuje se da će Luna-25 sleteti na neucrtani južni pol Meseca između 21. i 24. avgusta.
Neće biti jednostavno
S obzirom na neravni teren ove oblasti, sletanje neće biti jednostavno - letelica će prvo kružiti oko Meseca na visini od 100 kilometara do nedelju dana. Tokom ovog perioda, Luna-25 će vršiti merenja trajektorije, a operateri će morati da se odluče između tri lokacije za sletanje - glavne severno od kratera Boguslavskog i dve rezervne lokacije.
Ako sve bude po planu, misija će provesti godinu dana prikupljajući uzorke na površini.
Teška 1,8 tona, stanica nosi 31 kilogram naučne opreme i opremljena je sa ukupno osam kamera i Lunarnom robotskom rukom.
Razlog zašto Rusija pokušava da sleti na Mesečev manje gostoljubivi južni pol, a ne na ekvatorijalni region, nije slučajnost. Naučnici veruju da u oblasti gde se očekuje sletanje ruske misije postoje naslage vodenog leda. Štaviše, južni pol je stalno osvetljen Suncem, što znači da se solarni paneli mogu postaviti tamo da bi generisali energiju za buduće misije.
Među ključnim ciljevima Lune-25 je izvođenje mekog sletanja na južni pol - nešto što druge nacije do sada nisu uspele da izvedu. Ovaj aspekt je važan da bi se osigurao uspeh budućih misija.
Povrh toga, ruska stanica će bušiti vodu - kako da bi se izbegla potreba za transportom vode sa Zemlje za buduće misije sa ljudskom posadom, tako i za sprovođenje naučnih studija. Veruje se da je voda na Mesec stigla putem kometa, tako da bi naučnici, analizirajući je, mogli da „otkriju nešto novo o istoriji Meseca, kao i o osnovnim zakonima Univerzuma", objasnio je Aleksandar Blošenko iz Roskosmosa.
Luna-25 će takođe proučavati zračenje na Mesecu i lunarnu prašinu, sa ciljem da iskoristi ovo znanje kako bi osigurao bezbednost budućih misija sa posadom.
Šef Mesečevog programa Ruske akademije nauka Lev Zeleni napomenuo je da će Rusija i njeni konkurenti takođe tražiti elemente retkih zemalja na satelitu.
Ambiciozni planovi Moskve
Luna-25 je deo prve etape ruskog Mesečevog programa. Ovaj početni deo (poznat kao 'Sortie') predviđa stvaranje baznog modula lunarne stanice i testiranje svemirske letelice 'Eagle' sa ljudskom posadom. U okviru etape, još tri 'Luna' misije će biti poslate na Mesec u narednih deset godina. Rad na novoj super-teškoj raketi Jenisej takođe bi trebalo da počne tokom ove faze.
Druga etapa će uključivati sletanje ruskih kosmonauta između 2025. i 2035. Očekuje se da će posada provesti dve nedelje na Mesecu i postaviti temelje za stalnu lunarnu bazu.
Konačno, do 2040. Moskva se nada da će završiti stvaranje lunarne baze i dve opservatorije.
Da li je Rusija sama u svojoj lunarnoj potrazi?
Paralelno razvijaju sopstvene lunarne programe SAD, Kina i Indija.
NASA-in program Artemis nastoji da uspostavi ljudsko prisustvo na Mesecu kao odskočnu dasku ka budućem istraživanju Marsa. Vašington se nada da će stvoriti sopstvenu lunarnu bazu do kraja ove decenije.
Očekuje se da će Boeingova super-teška SLS raketa biti glavno vozilo programa. Njegovo prvo suđenje sa ljudskom posadom zakazano je za novembar 2024.
Planovi Kine su podjednako ambiciozni, a Peking očekuje da postavi robotizovanu bazu na Mesecu do 2028. i da pošalje misiju sa posadom do 2030.
Indija je ušla u lunarno takmičenje poslednjih godina, a njen lunarni uređaj Chandraiaan-3 već kruži oko Meseca i očekuje se da će sleteti otprilike u isto vreme kada i ruska Luna-25 krajem ovog meseca. Nju Delhi takođe posmatra južni pol.
Foto: AP/Pixabay
U 2019. godini, prethodna iteracija misije, Chandraiaan-2, skrenula je sa predviđene putanje i srušila se.
Indija planira da pošalje svoju sledeću lunarnu misiju u saradnji sa Japanom između 2026. i 2028. godine.
Reakcije zapadnih medija na misiju Rusije
Komentarišući lansiranje Lune-25, Vall Street Journal je rekao da to označava početak nove svemirske trke - aluzija na rivalstvo između SAD i Sovjetskog Saveza 1950-ih i 60-ih godina.
Politico je ponudio sličnu procenu, citirajući eksperta koji je rekao da će, ako misija uspe, to biti „masovno tehnološko i naučno dostignuće" za Moskvu. Mediji su dalje sugerisali da će Moskva, postavši prva nacija koja je izvršila meko sletanje na južni pol Meseca, pokazati Pekingu koliko je napredna njena svemirska tehnologija. To bi, kako navodi Politiko, pomoglo u jačanju pozicije Rusije u zajedničkim planovima dve zemlje da uspostave ispostavu na Mesecu.
Slično, France 24 tvrdi da je lansiranje u petak jasan znak da se „Rusija nada da će se ponovo pojaviti kao glavni igrač u istraživanju svemira". Ekspert kojeg citiraju mediji primetio je da moskovska misija na Mesec takođe treba da pošalje geopolitički signal.
Otkako su prve slike sa svemirskog teleskopa Džejms Veb (JVST) objavljene prošlog jula, mnogi su bili fascinirani zadivljujućim fotografijama prostranstva svemira: od neverovatno detaljnih slika Jupitera, prstenova Urana, stubova stvaranja, savršenog Ajnštajnovog prstena na najdaljoj poznatoj zvezdi.
Astronomi su 20. jula ove godine primetili da je približavajuća kometa postala sto puta sjajnija. Radi se o kometi 12P/Pons-Brooks koji je službeno otkrivena 1812, a koja od nedavno, zbog odlamanja krhotina i leda, formom nalikuje na Milenijskog sokola - svemirski brod iz Ratova zvezda.
Suosnivač „Oušn gejta”, kompanije koja je organizovala tragično putovanje podmornicom do olupine Titanika, sada planira da pošalje ljude na Veneru. Giljermo Sonlajn, koji je takođe osnivač i predsednik "Humans2Venus", rekao je da se nada da će njegova nova kompanija moći da ugosti koloniju od 1.000 ljudi na najtoplijoj planeti Sunčevog sistema.
Polarna svetlost na svim planetama osim na Neptunu ima zajedničko objašnjenje, nagoveštavaju istraživači u izveštavaju od 18. jula u "Nejčur komunikejšens".
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Otkako su prve slike sa svemirskog teleskopa Džejms Veb (JVST) objavljene prošlog jula, mnogi su bili fascinirani zadivljujućim fotografijama prostranstva svemira: od neverovatno detaljnih slika Jupitera, prstenova Urana, stubova stvaranja, savršenog Ajnštajnovog prstena na najdaljoj poznatoj zvezdi.
Glavni i odgovorni urednik Informera Dragan J. Vučićević danas je došao u Policijsku stanicu Voždovac kako bi, u svojstvu oštećenog, dao izjavu povodom nasilnog upada u prostorije Informera 26. oktobra.
Pod parolama borbe za budućnost, ponovo se otvara pitanje političke pozadine pojedinaca koji dobijaju važne funkcije. Objava na društvenoj mreži Iks, skrenula je pažnju na izbor Maria Reljanovića za narodnog poslanika i njegove veze sa NVO i Demokratskom strankom.
Predsednica Pokrajinske vlade Maja Gojković izjavila je za Novosadsku televiziju da se Srbija nalazi u političkoj situaciji kakvu, prema njenim rečima, do sada nije doživela, ukazujući na neizvesnost oko formiranja vlasti i donošenja političkih odluka.
Pitanje Kosova i Metohije postaje jedan od prvih velikih političkih izazova za novu vlast u Srbiji, a izjave predstavnika Studentske liste, Nenada Rašića i funkcionera Srpske liste otvorile su ozbiljnu raspravu o tome kako će i ko ubuduće predstavljati interese srpskog naroda.
Lider Demokratske narodne partije Milan Knežević, oglasio se putem Instagrama u vezi podrške listi "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" na prethodnim izborima.
Jovana Jemović našla se na meti kritika zbog političkog angažmana i povezivanja sa Studentskom listom, a u objavi koja se odnosi na nju postavljeno je pitanje da li će nekadašnji kadrovi Demokratske stranke u Narodnoj skupštini zaista zastupati interese naroda i studenata.
Plavi tim odneo je pobedu u večerašnjoj borbi za eliminaciju u Exatlonu, najvećem sportskom rijalitiju, koji se emituje na Informer TV, nakon uzbudljivog nadmetanja na poligonu Podmornica.
Tokom noći sneg je prekrio Zlatiborski okrug, pa se pokrivač od desetak centimetara formirao na Tari, Zlatiboru, Zlataru, Čajetini, Novoj Varoši i Sjenici.
Potpuno električna vozila (BEV) činila su 2,7 odsto svih novoregistrovanih automobila u Srbiji u prvoj polovini 2026. godine, što predstavlja značajan rast u odnosu na isti period prošle godine, kada je njihov udeo iznosio svega 0,8 odsto.
Muškarac D. Z. (29) iz Kaknja, uhapšen je nakon što je 12. novembra oko 16.45 sati, na području Ponijera pucao iz vatrenog oružja iz vozila u pokretu, i to u pravcu pasa lutalica.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave kriminalističke policije, Službe za suzbijanje kriminala, Odeljenja za suzbijanje privrednog kriminala i Policijske uprave u Pirotu, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Pirotu, uhapsili su M. B. (47), državljanina Turske, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo nedozvoljen promet akciznih proizvoda.
Pripadnici Sektora unutrašnje kontrole MUP uhapsili su sedam policijskih službenika PU u Boru zbog sumnje da su zlostavljali i mučili Srđana Jankovića i Dejana Dragijevića, koji su optuženi za smrt dvogodišnje devojčice Danke Ilić.
Pevačica Avril Lavinj postala je majka u 42. godini i na svet donela svoje prvo dete, devojčicu, a emotivnim fotografijama novorođenčeta koje je objavila na društvenim mrežama izazvala je veliku pažnju javnosti i pokrenula pitanja o identitetu svog partnera.
Glumac Slaviša Čurović kaže da je njegov lik prota Vasa Živković kojeg igra u seriji "Pupin" bio skroman čovek koji je prepoznavao mlade talentovane ljude i pomagao im da se školuju.
Veliki problemi sa Majkrosoftovim servisima izazvali su pravu pometnju među korisnicima širom sveta, a dok mnogi pokušavaju da pronađu način da obavljaju svakodnevne poslovne obaveze, društvene mreže preplavili su duhoviti komentari na račun ovog tehnološkog kolapsa.
Muzička zvezda Jelena Karleuša i bivši fudbaler Duško Tošić ponovo su uspostavili kontakt na društvenim mrežama, a iza njihovog međusobnog zapraćivanja na Instagramu stoji njihova starija ćerka Atina.
Kada se bivša rijaliti učesnica Anita Stanojlović porodila, njena beba se susrela sa teškoćama u disanju, lekari su je stavili u inkubator, a sada se ponosna mama obratila svojoj naslednici.
Pevač Dado Polumenta i njegova supruga Ivona Polumenta obeležavaju deset godina ljubavi, a tim povodom Ivona se oglasila na društvenim mrežama i suprugu uputila emotivnu poruku.
Pevač Adil Maksutović je otkrio kako je, uprkos početnom nećkanju, zahvaljujući Saši Popoviću završio na "Grandovom" festivalu i ostvario veliki uspeh pesmom "Laku noć".
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.