Indijska svemirska letelica Čandrajan-3 poslala je svoju prvu fotografiju površine Meseca nakon trijumfalnog sletanja u sredu.
Indijska organizacija za istraživanje svemira (ISRO) objavila je zadivljujući snimak koji je napravila kamera nešto više od tri sata nakon sletanja na mesec.
Pokazuje 'relativno' ravan region na površini Meseca sa nogom lendera i pratećom senkom vidljivom u desnom uglu.
Ranije je ISRO objavio četiri slike koje je napravila 'kamera horizontalne brzine' sletanja na mesec na neravnoj površini tokom njenog herojskog spuštanja.
Sa svojim malim rupicama i žlebovima, mesečeva hrapava površina kao što je prikazana odozgo je napravljena da izgleda kao mehurići kvasca u testu za hleb.
Čandrajan-3 se sastoji od lendera sa manjim roverom unutar koji je težak samo 26 kg – otprilike isto kao tri lubenice pune veličine.
Lender, koji je bio u lunarnoj orbiti više od dve nedelje, sleteo je na lunarni jug u sredu u 18:02 po indijskom standardnom vremenu (13:32 BST).
Rover je izašao iz lendera samo nekoliko sati nakon dodira i sada istražuje region, potvrdio je ISRO.
Naučni instrumenti na lenderu i roveru će proučavati površinu regiona otprilike jedan lunarni dan ili 14 zemaljskih dana – kratak vremenski period u poređenju sa drugim svemirskim misijama.
I lender i rover su na solarni pogon, tako da će nakon jednog lunarnog dana biti uronjeni u tamu lunarne noći i više neće moći da rade.
ISRO je rekao da će uskoro stići nova ažuriranja napretka misije kada se probije preko onoga što je nepoznato tlo za čovečanstvo.
To označava značajna 24 sata za Indiju, koja je ostala uništena neuspehom prethodnika misije, Čandrajan-2, pre četiri godine.
Iako je Indija četvrta država posle SAD, Rusije i Kine koja je bezbedno spustila letelicu na Mesec, ušla je u istoriju kao prva koja je to učinila na južnom polu Meseca.
Rusija je tokom vikenda pokušala da spusti sopstvenu letelicu na lunarni jug, ali misija nije uspela kada se otela kontroli i razbila.
Foto: Indian Research Organization
Površina Meseca
Neravni južni region Meseca izaziva veliko interesovanje među svemirskim agencijama u Rusiji, Kini i SAD uglavnom zbog svojih bogatih rezervi vode.
Džepovi ovog vodenog leda, poznati kao 'hladne zamke', imaju potencijal da postoje hiljadama godina na 'bezvazdušnim telima' koja nemaju atmosferu, kao što je mesec.
Stoga bi ovi ledeni džepovi mogli da obezbede zapis o životu mikroba, lunarnim vulkanima, materijalu koji su komete i asteroidi isporučili na Zemlju ili poreklu bivših okeana.
Obilje vodenog leda na južnom polu je razlog zašto je identifikovan kao moguća buduća lokacija za ljudsku ispostavu, što je fokus NASA-inog predstojećeg programa Artemis.
Čandrajan-3 je zapravo napustio Zemlju pre više od mesec dana - na raketi iz svemirskog centra Satiš Dhavan severno od Čenaja 14. jula.
Čandrajanu-3 je trebalo mnogo duže da stigne do Meseca nego u misijama Apolo 1960-ih i 1970-ih, koje su stigle za nekoliko dana.
To je zato što Indija koristi rakete mnogo manje moći od onih koje su tada koristile SAD, što znači da sonda mora nekoliko puta da orbitira oko Zemlje da bi dobila brzinu pre nego što krene na svoju mesečevu putanju dugu mesec dana.
Indija ima relativno niskobudžetni vazduhoplovni program, ali koji je značajno porastao u veličini i zamahu od kada je prvi put poslala sondu u orbitu Meseca 2008.
Najnovija misija dolazi sa cenom od 74,6 miliona dolara daleko nižom od onih u drugim zemljama, i svedočanstvo o štedljivom svemirskom inženjeringu Indije.
Stručnjaci kažu da Indija može da zadrži niske troškove kopiranjem i prilagođavanjem postojeće svemirske tehnologije, i zahvaljujući obilju visokokvalifikovanih inženjera koji zarađuju delić plata svojih stranih kolega.
Indija je 2014. godine postala prva azijska država koja je postavila satelit u orbitu oko Marsa i trebalo bi da lansira trodnevnu misiju sa posadom u Zemljinu orbitu do sledeće godine.
Indija takođe sarađuje sa Japanskom svemirskom agencijom (JAKSA) na Čandrajan-4, koji bi takođe sleteo na jug Meseca, ali bi imao mnogo duži životni vek.
Lansiranje Čandrajana-4 je okvirno zakazano za 2025. ili 2026. godinu.
U strateškom potezu koji ima za cilj da obezbedi samodovoljnost Indije ključnim mineralima, koji su od vitalnog značaja za industriju odbrane, vazduhoplovstva i skladištenja baterija, vlada razmatra uvođenje zabrane izvoza četiri ključna metala — litijuma, berilijuma, niobijuma i tantala.
U toku je trka Rusije i Indije za prevlast na Južnom polu Meseca. Činjenica je da nijedan uređaj koji su stvorili zemljani još nije sleteo u polarne oblasti Meseca. A onaj ko to prvi uradi upisaće svoje ime u istoriju astronautike
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je 28. juna, u nedelju rano ujutru, prisustvovao potpisivanju ugovora o donaciji za završetak radova na Hramu Svetog Save u Beogradu i tom prilikom istakao kako se "na Vidovdan sve vidi" - i upravo je tako i bilo.
Predsednik SAD Donald Tramp sve je frustriraniji predsednikom Rusije Vladimirom Putinom, dok Ukrajina dubokim udarima po ruskim rafinerijama, Krimu i energetskoj infrastrukturi pokušava da pokaže da Moskva više ne može da vodi rat bez posledica po sopstvenu pozadinu
Blokaderski profesor Čedomir Čupić govorio je zablokadersku televiziju N1 o političkim prilikama u Srbiji, pri čemu se osvrnuo na državne simbole, obeležavanje Vidovdana i pitanje ograničavanja mandata nosilaca najviših državnih funkcija.
Kriminolog Ratomir Antonović otkriva za Informer.rs da serijski lopovi svoje mete ne biraju slučajno i da iza svake provale često stoje dani, pa čak i nedelje praćenja, prikupljanja informacija i procene kada je pravi trenutak za upad.
Aleksandar Šaković je uhapšen u mestu Stoliv, opština Kotor, kroz koordinisanu akciju policijskih službenika. Za njim su bile raspisane tri poternice zbog falsifikovanja službene isprave i nasilja u porodici.
Sarajevska policija privremeno je oduzela automobil marke "seat ibiza" od Sarajke A.M. (38), nakon što su je zaustavili i kontrolisali u poznatom izletištu Babin Do na Bjelašnici.
Čokoladni kolač sa kajsijama spaja sočan biskvit, bogat voćni fil i glatku čokoladnu glazuru, pa je savršen izbor za sve koji vole klasične, ali raskošne domaće poslastice.
Muškarci često greše kada su u pitanju erogene zone kod žena, pa zaboravljaju da su ušne školjke i vrat mnogo veći okidač za strast od bilo čega drugog.
Pevačica Anabela Atijas nastupala je sinoć u Crnoj Gori, a pored njene pojave na bini, pažnju u publici privukla je i bivša članica grupe "Models" Ivana Stamenković Sindi.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.