Poslednjih godina svet se nalazi u trci za litijumom koji je postao ključni metal u industriji svake zemlje. Istraživanje istog postao je prioritet jer njegova vrednost i potražnja raste iz dana u dan
Jedna od zemalja koja je prepoznala značaj „belog zlata“, kako se litijum popularno naziva“, jeste i Italija koja je dala dozvolu za istraživanja u reonu prelepe Toskane, kreće ekstrakcija kod Lacija.
Rudarska kompanija Altamin dobila je dve dozvole za istraživanje litijuma u administrativnom regionu Lacio. Ove dozvole, locirane u Čezanu, bile su veoma tražene zbog geotermalnih slanih rastvora sa velikim izgledima za ekstrakciju litijuma.
Pomenute licence za istraživanje (EL) su veoma perspektivne za litijum u geotermalnim slanicima. Eksploatacija visokotemperaturnih geotermalnih voda za proizvodnju električne energije je dobro shvaćena industrija u Italiji koja je započela početkom 20. veka u Toskani.
Geotermalni sistemi Toskane i Lacija spadaju među najperspektivnije u Italiji i od sredine 1970-ih do 1990-ih više od 800 geotermalnih bušotina je izbušeno uglavnom u južnom delu Toskane i severnom delu Lacija.
Nedugo potom, kompanija Vatercicle Technologies sa sedištem u Velikoj Britaniji potpisala je ugovor sa kompanijom Energia Minerals Srl (Energia) iz Energijinih licencnih područja za geotermalno istraživanje u regionu Lacio u centralnoj Italiji.
Energia je podružnica pomenute kompanije Altamin.
Italijanski ministar za preduzetništvo i proizvodnju Adolfo Urso sastao se ubrzo sa predstavnicima australijskog rudarskog preduzeća Altamina koje preko svojih italijanskih filijala posluje i u istraživanju i razvoju industrijskih rudnika.
Preduzeće je aktivno u Lombardiji, Pijemontu, Liguriji, Emilija-Romanji i Laciju, u raznim istraživačkim projektima, započet je rad na ekstrakcija cinka, olova, kobalta, nikla, srebra, bakra, mangana i litijuma. Delegacija Altamina dostavila je ministru plan ulaganja u Italiju kompanije i njenih zavisnih preduzeća, sa posebnim osvrtom na nabavku kritičnih sirovina i strateške materijala za italijansku industriju, i ispitao projekat za pametni rudnik Gorno, u provinciji Bergamo.
- Italija broji 16 od ukupno 34 sirovine koje Evropska unija smatra kritičnim. Neophodni su elementi za dvostruku digitalnu i ekološku tranziciju, a ključni za nezavisnost od italijanska industrija u proizvodnji električnih baterija i solarnih panela - izjavio je ministar Urso na marginama sastanka.
- Radimo na podršci italijanskoj rudarskoj proizvodnji i privlačenju stranih investicija u ovaj sektor i, takođe, u svetlu novih tehnologija u rudarstvu - zaključio je Urso.
Nedaleko od Frankfurta izdaju se nove licence za istraživanje litijuma, a Evropa ne gubi vreme već užurbano hita za ovim metalom koji se popularno naziva i „belim zlatom“
U Češkoj postoje ogromna nalazišta litijuma. Vlada u Pragu smatra da bi „belo zlato“ trebalo da unapredi češku ekonomiju i doprinese razvoju regiona Usti. Ali nisu svi oduševljeni tim planovima.
Svet bi za dve godine mogao da se suoči sa nestašicom litijuma, s obzirom na to da potražnja za ovim elementom raste iz dana u dan, piše američki CNBC.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Nedaleko od Frankfurta izdaju se nove licence za istraživanje litijuma, a Evropa ne gubi vreme već užurbano hita za ovim metalom koji se popularno naziva i „belim zlatom“
Gazimestan je i ovog Vidovdana okupio veliki broj Srba koji su došli da obeleže jedan od najvažnijih datuma u srpskoj istoriji, ali je čitav skup protekao uz pojačano prisustvo pripadnika takozvane kosovske policije i iživljavanje naoružane šiptarske bande nad srpskim stanovništvom.
Siniša Mali, prvi potpredsednik Vlade i ministar finansija prilikom gostovanja u emisiji "Hit Tvit" na TV Pink govorio je važnim temama za građane Srbije.
Blokaderi su doživeli neviđenu sramotu u Kraljevu! Umesto masovnog okupljanja, dobili smo bežaniju u kafiće i debelu hladovinu, dok je na mrežama usledilo pljuvanje zbog neviđene sramote!
Predsednik Srpske napredne stranke (SNS) i savetnik predsednika Srbije za regionalna pitanja Miloš Vučević pozvao je danas međunarodnu zajednicu da pod hitno reaguje na kontinuirano ugnjetavanje srpskog naroda od strane režima u Prištini, nakon što je na Gazimestanu, po završetku parastosa kosovskim junacima, privedeno najmanje 10 Srba.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će Srbija već krajem avgusta započeti prvu fazu proizvodnje humanoidnih robota, odnosno njihovo sklapanje, dok bi naredne faze podrazumevale razvoj takozvanih "data fabrika" i intenzivniju primenu veštačke inteligencije.
Snimci intime, golotinja i fetiši na internetu su roba koja ima široko tržište. Ovaj biznis je razrađen i kod nas, a, verovali ili ne, po dogovoru s "kupcem" može da se zaradi i golicanjem!
Skandal veka dogodio se na svadbi u Čačku, kada je kum jasno u mikrofon izgovorio ime devojke, za koju tvrdi da je bila u aferi sa mladoženjom nakon veridbe.
Prizor sa plaže u grčkom letovalištu Pefkohori izazvao je buru na društvenim mrežama, a ljudi su po automatizmu zaključili da su za isti krivi turisti iz Srbije.
Tradicionalno okupljanje vlasnika i ljubitelja "fića" u Velikom parku u Kragujevcu bila je vožnja kroz istoriju i lepa sećanja poznanika i starih prijatelja koji su se našli ponovo na istom mestu.
Marinko Magda, poznat kao "Subotički Džek Trbosek", već više od tri decenije služi kaznu za zločine koji su šokirali Srbiju i region, a građani i danas sa jezom govore o krvavoj noći iz 1994. godine.
Smrtna kazna predstavlja najradikalniji i najkontroverzniji pravni mehanizam u istoriji čovečanstva, postavljen na tankoj granici između apsolutne pravde i ubistva. Dok je savremeni svet predvođen Evropom krenuo putem ukidanja ove sankcije u ime dostojanstva ljudskog života, globalna slika pravosuđa ostaje podeljena.
Apelacioni sud u Beogradu ukinuo je presudu kojom je Damjan Gvozdenović bio osuđen na 10 godina zatvora za ubistvo Aleksandra Tatalovića u Rakovici 2022. godine i naložio ponovno suđenje uz produženje pritvora.
Viši sud u Beogradu izrekao je u četvrtak presudu Vladimiru i Miljani Kecmanović, roditeljima dečaka-ubice iz OŠ "Vladislav Ribnikar", na ponovljenom suđenju.
Glumac Tihomir Arsić preminuo je 7. decembra 2020. godine. Tokom svoje dugogodišnje karijere bio je jedan od miljenika "sedme sile" jer je medijima rado izlazio u susret i davao intervjue.
Postoje oni bezvremenski kolači koji instant budne nostalgiju. Mirišu na detinjstvo, toplinu doma i maminu ili bakinu svesku sa receptima. Upravo takve su i ledene kiflice.
Jedna propuštena šetnja neće naškoditi psu, ali po ekstremnoj vrućini može imati kobne posledice. Potrebno je prilagoditi rutinu vremenskim uslovima i pokazati brigu za zdravlje ljubimca.
Pirinčana voda na prvi pogled deluje kao jednostavan kućni tretman, ali stručnjaci su objasnili da je prava nutritivna bomba koja čini čuda za rast kose.
Mnoge domaće javne ličnosti konzumirale su drogu i to priznale, dok neki ipak nisu uspeli da se izbave iz kandži ovog užasnog poroka što ih je koštalo života.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.