Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski uveren je da će evropska finansijska injekcija od 50 milijardi evra, na koju je stavio veto mađarski lider Viktor Orban, uskoro stići u Kijev, uz jaču podršku drugih saveznika.
- Radimo na tome - rekao je ukrajinski lider juče u Kijevu, na godišnjoj konferenciji za novinare. Zelenski je rekao da je odluka EU da otvori pristupne pregovore velika pobeda Ukrajine. On je, međutim, priznao da je odnos sa mađarskim premijerom, kojeg je upoznao pre nekoliko dana u Buenos Ajresu, složen.
- U Argentini sam pitao Orbana zašto ne podržava naš ulazak u EU. Nije znao kako da mi kaže. Možda njegova politika nije baš prijateljska prema Ukrajini, iako smo susedi i imamo zajedničke izazove - Zelenski rekao je, kako prenosi El Pais.
Ukrajina i Zelenski prolaze kroz neka od najtežih vremena od početka rata
Otvaranje pregovora o pristupanju EU podiglo je moral Ukrajine, posebno pošto se zemlja suočava sa drugom zimom sveobuhvatne ruske invazije. Ali i Kijev se bori sa teškom ekonomskom situacijom, pošto još čeka više od 100 milijardi evra finansijske podrške Vašingtona i Brisela.
Ukrajini je potrebna ova pomoć da preživi rat kojem se ne nazire kraj. Niko ne zna kada će se to završiti“, priznao je juče Zelenski.
Ukrajina i predsednik prolaze kroz neka od najtežih vremena od početka rata. Rusija je ojačala odbranu i učvrstila pozicije na linijama fronta okupiranih teritorija na istoku i jugoistoku, istovremeno povećavajući proizvodnju naoružanja. Ukrajina je, s druge strane, malo napredovala tokom kontraofanzive u koju je polagala velike nade.
In Argentina, President Zelenskyy had a conversation with Hungarian Prime Minister Viktor Orban. Presumably, the conversation was about Orban's objections to the start of negotiations on Ukraine joining the European Union.
Došlo je do tačke kada su neki vojni analitičari postavili pitanje da li je Kijev počeo da gubi rat. Zelenski je na konferenciji kategorički demantovao takve tvrdnje. „Na prvoj liniji fronta Rusija nije postigla nijedan od svojih ciljeva za ovu godinu“, rekao je Zelenski.
S obzirom na ograničen napredak kontraofanzive, Zelenski je izbegavao da govori o novim ciljevima, ako ih ima. „Pre nekoliko meseci svi su pričali o ciljevima i detaljima kako ih postići. Ovo nije pravi način jer Rusija i dalje ima više naoružanja“, rekao je on.
Zelenski: Vojska je predložila mobilizaciju dodatnih 450 do 500 hiljada ljudi
EU i drugi partneri imaju poteškoća u snabdevanju Ukrajine municijom i najsavremenijim naoružanjem, a Kijevu je takođe potrebno više vojnika. Ali za razliku od velikog talasa dobrovoljaca koji su se prijavili u ranim fazama invazije, sada malo ko želi da ide na front.
Zelenski je juče saopštio da vojska želi da mobiliše između 450.000 i 500.000 novih regruta. Ukrajinski lider je na konferenciji za novinare rekao da će vojska i vlada razgovarati o ovom "veoma osetljivom pitanju mobilizacije" i da će ono potom biti upućeno parlamentu na razmatranje.
Mobilizacija takvog dometa će takođe zahtevati dodatno finansiranje, dodao je on. „Predložili su mobilizaciju dodatnih 450 do 500 hiljada ljudi. Ovo je veoma ozbiljan broj“, rekao je Zelenski. „Odgovorio sam da će mi biti potrebni dodatni argumenti da podržim takav potez. Jer, pre svega, to su ljudi, drugo, to je pitanje pravičnosti, odbrambenih sposobnosti i finansija.
Slaba finansijska podrška Zapada
Ukrajina je pod sve većim pritiskom kako finansijska podrška Zapada slabi. U Sjedinjenim Državama, zbog unutrašnjih političkih borbi, Bela kuća nije uspela da odobri paket od 60 milijardi dolara za Ukrajinu. Zemlja je takođe nazadovala blokadom pomoći EU od strane Mađarske.
27-člani evropski blok neće se ponovo baviti ovim pitanjem do februara. Ali Zelenski je i dalje samouveren. „Siguran sam da nam Sjedinjene Države neće dozvoliti da izgubimo“, rekao je on. Međutim, tokom nedavne posete SAD, Zelenski nije uspeo da dobije podršku za paket pomoći.
Štaviše, moguća pobeda na predsedničkim izborima Donalda Trampa, koji je doveo u pitanje politiku Džoa Bajdena prema Ukrajini, mogla bi da dovede Ukrajinu u još teži položaj. Zelenski je priznao da bi povratak republikanca u Belu kuću mogao u velikoj meri uticati na rat.
Unutrašnje političke tenzije
Nestrpljivo čekanje zapadne pomoći, situacija na prvoj liniji fronta i umor stanovništva, koje već skoro 700 dana pruža otpor Rusiji, izazvali su i izvesne političke tenzije. Poslednjih nedelja Zelenski je navodno imao izvesne nesuglasice sa ukrajinskim vojnim komandantom Valerijem Zalužnim. Predsednik je ukorio svog vrhovnog generala nakon što je izjavio da je rat završio u ćorsokaku.
„Dobro sarađujemo“, rekao je Zelenski, koji je implicirao da su rezultati Ukrajine na bojnom polju odgovornost vojnog vrha, a samim tim i Zalužnog. Istovremeno, poslednjih meseci je porasla popularnost vojskovođe, dok je predsednikova blago opala. Kakav god stav da zauzmu, radi se o preuzimanju odgovornosti za dnevne rezultate“, zaključio je ukrajinski predsednik.
Samo 17 odsto Nemaca odlučno je u nameri da uzme oružje u ruke kako bi branilo svoju zemlju u slučaju vojnog napada, pokazalo je istraživanje koje je naručio nedeljnik "Stern", a prenosi "Anadolu".
Kolegijum Ministarstva odbrane, u prisustvu Vladimira Putina, odredio je prioritetni zadatak Ruske armije za 2024. godinu: to je nastavak Severoistočnog vojskog okruga (SVO) do potpunog izvršenja zadataka postavljenih od Vrhovnog glavnokomandujućeg.
Bivši američki vojni obaveštajac, Toni Šafer, smatra, da zapadne zemlje treba da preispitaju svoju perspektivu o događajima u zoni ukrajinskog sukoba, umesto da slepo veruju u pobedu Kijeva i da nastave da pružaju vojnu, ali i finansijsku podršku.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu odbacio je danas prekid vatre u Pojasu Gaze pre "eliminacije" Hamasa, koji, međutim, traži prekid sukoba kako bi oslobodio taoce.
Čovek u Indiji odrubio je glavu svojoj ženi u naletu besa jer joj je trebalo predugo da mu skuva čaj. Osumnjičeni (52), identifikovan samo kao Daramvir, navodno je juče ujutro mačem ubio suprugu Sundari (50) u njihovoj kući u selu Faljagad, u indijskoj državi Utar Pradeš.
Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija večeras je trebalo da glasa o nacrtu rezolucije o ratu u Gazi koji su predstavili Ujedinjeni Arapski Emirati, ali je sednica ponovo odložena kako bi se izbegao veto SAD, javlja Rojters.
Povratak Donalda Trampa u Belu kuću mogao bi da ima „veliki uticaj“ na rat u Ukrajini, upozorio je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski, manje od godinu dana pre američkih predsedničkih izbora.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Samo 17 odsto Nemaca odlučno je u nameri da uzme oružje u ruke kako bi branilo svoju zemlju u slučaju vojnog napada, pokazalo je istraživanje koje je naručio nedeljnik "Stern", a prenosi "Anadolu".
Pojavio se još jedan šokantan snimak incidenta sa blokaderskog skupa u Valjevu, na kojem se jasno vidi kako blokaderka Dijana Hrka drži motku u ruci, preti, udara, a zatim juri aktivistkinju Srpske napredne stranke (SNS) Nedu Perić.
Vlada Srbije razrešila je profesore Nebojšu Bojovića sa mesta predsednika, a Vladana Đokića sa mesta člana Upravnog odbora Instituta za arhitekturu i urbanizam Srbije.
Pre nekoliko godina iz Hrvatske su stizale poruke podsmeha na račun Vojske Srbije, a danas se iz Zagreba mogu čuti sve zabrinutiji tonovi zbog ubrzanog jačanja srpskih odbrambenih kapaciteta.
Aktivisti Srpske napredne stranke (SNS) širom Beograda pokrenuli su niz akcija usmerenih na uređenje javnih prostora, ali i razgovore sa građanima, slušajući njihove probleme i zajedno sa njima radeći na pronalaženju rešenja.
Nasilje, blokade, zloupotreba Beogradskog univerziteta u političke svrhe, koje su izvodili lažna Studentska lista, političar-rektor Đokić, prorektor Bojović, dekan Sinani i mnogi drugi dekani blokaderi tokom 2025. godine, su doveli do toga da u najnovijem rangiranju na Šangajskoj listi univerziteta (ARWU-The Academic Ranking of World Universities), za 2026. godinu, Beogradski univerzitet padne za 100 mesta i da sada bude u grupi univerziteta od 501. do 600. mesta.
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" pokazali smo vam kakvu to kampanju vodi političar u pokušaju Miki Aleksić, šta ovih dana radi profesor blokader Milo Lompar, koje propise krši samozvani ekolog Aleksandar Jovanović Čuta, čime se bavi potrčko Dragana Đilasa, Borko Stefanović…
Ministarstvo unutrašnjih poslova upozorava građane na internet prevare, a žrtva može biti svako ko koristi telefon, računar, društvene mreže ili elektronsko bankarstvo.
U saobraćajnoj nezgodi koja se danas dogodila u Bugarskoj, na auto-putu u smeru ka Sofiji kod isključenja za Panagjurište, učestvovao je dvospratni autobus koji je prevozio čak 84 putnika, državljana Srbije. Iz Ambasade Republike Srbije u Sofiji zvanično je saopšteno da u ovoj dramatičnoj nesreći nema povređenih.
Vuk Vučinić (35), koji je tokom protekle noći pronađen sa teškim ubodnim ranama u jednoj garaži na Novom Beogradu, progovorio je po prijemu u bolnicu i otkrio svoju verziju krvavog napada.
Nakon vesti da se autobus pun srpskih turista prevrnuo u Bugarskoj, na oko 150 kilometara od Sofije, pojavile su se i prve nezvanične informacije o stanju putnika u ovoj teškoj saobraćajnoj nesreći.
Fudbaleri Partizana u prvom meču plej-ofa za Ligu Konferencija gostuju Hetafeu, ali je već sada jasno da će Špance u Humskoj sačekati paklena atmosfera.
Stručnjaci za sajber bezbednost upozorili su korisnike Android uređaja na aplikacije koje mogu pratiti njihovo ponašanje i prikupljati lične podatke. Istraživanje je pokazalo je da Android aplikacije traže brojne dozvole, a Xiaomi Home čak 91.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.