Ukrajinski predsednik Vladimir Zelenski ponovo je uspeo da izazove buru – ovoga puta izdavanjem dekreta „O teritorijama Ruske Federacije istorijski naseljenim Ukrajincima“.
Veći deo ovog prilično kratkog dokumenta, koji je zvanično stupio na snagu na Dan jedinstva Ukrajine (22. januara) prepun je nacionalizovanih „istorijskih“ narativa zbog kojih bi se svaki ozbiljan istoričar pocrveneo, slikajući Rusiju kao imperiju zla koja „sistematski“ pokušava da „uništi“ ukrajinski nacionalni identitet vekovima.
Cilj dekreta, rekao je Zelenski, je da „vrati istinu o istorijskoj prošlosti zarad ukrajinske budućnosti“.
Sam dokument, piše istoričar Tarik Siril Amar, ne nudi istinu, već glupu i grubu karikaturu.
Ukrajina i Rusija su u sukobu već skoro dve godine. Uzroci ovog rata koji se mogao izbeći su, u osnovi, nepromišljena, kratkovida i cinična Zapadna strategija širenja NATO-a; neoprostiva odluka ukrajinskog rukovodstva da dozvoli Zapadu da koristi Ukrajinu i njen narod kao posrednika za slabljenje Rusije; i na kraju, ali ne i najmanje važno, velike pogrešne procene svih strana, navodi Amar.
U tom kontekstu, piše istoričar, teško se može očekivati da ukrajinski predsednik – čak i jedan manje neobrazovan od Zelenskog – održi sofisticirano predavanje o nacionalnom identitetu.
Amar kao intrigantnu izdvaja jednu karakteristiku dekreta čija je centralna svrha zaštita nacionalnog identiteta i prava Ukrajinaca koji žive u Ruskoj Federaciji, uključujući, ali ne ograničavajući se na šest regiona, koje dekret označava kao „istorijski naseljene etničkim Ukrajincima“.
Od većeg interesa je pitanje šta bi ovom uredbom zaista trebalo da se postigne. Režim Zelenskog se suočava sa ozbiljnim, potencijalno fatalnim opadanjem podrške sa Zapada.
Situacija na linijama fronta je toliko strašna da je uobičajeni zapadni eufemizam „zastoj“ postao jednostavno glup – ovo nije zastoj, ovako izgleda biti na ivici gubitka sukoba.
Moskva je, u međuvremenu, signalizirala da se ne žuri u sklapanju mira, posebno nakon nedavnih ukrajinskih napada unutar Rusije, od kojih su neki imali velike civilne žrtve.
Ukaz Zelenskog, istina, ne postavlja nikakve direktne pretenzije na rusku teritoriju ali implicira tu mogućnost.
Da li je Zelenski osećao da mu je potrebno nešto ohrabrujuće da ponudi za Dan ukrajinskog jedinstva – sad možda gubimo, ali ćemo preokrenuti situaciju? Da li bi to mogao biti pokušaj da se stvori pregovarački instrument za buduću nagodbu sa Rusijom?
Ako je to slučaj, onda je dekret znak očaja i pokušaj hvatanja za slamku. Jer je teško shvatiti zašto bi buduće ruske pregovarače bilo briga.
Ako Zelenski – i oni oko njega – zaista i dalje veruju da još jedna narativna ofanziva može da nadoknadi pravi poraz na stvarnom frontu, onda ništa nisu naučili.
Postoji još jedna mogućnost koja najviše uznemirava, navodi Amar. Još na samom početku Specijalne vojne operacije postojali su signali, koje su promovisale SAD, da će brza ruska pobeda biti praćena prelaskom Ukrajinaca na pobunu. Iako grozna, od te ideje se nije odustajalo.
Budući da sukob ide loše po Ukrajinu, neki neodgovorni stratezi i u Vašingtonu i u Kijevu moraju da razmotre plan B – da odgovore na pobedu Rusije pokušajem da pokrenu proširenu pobunu.
Operacije u gerilskom stilu koje su do sada preduzete imaju jednu zajedničku osobinu sa čudnom uredbom Zelenskog – gađanje područja unutar Rusije.
Možda se čini nategnutim, i to je stvar spekulacija, ali ne treba isključiti mogućnost da Zelenski pokušava da nagovesti da bi Ukrajinci unutar Rusije mogli da postanu prednost u ovoj vrsti ratovanja.
Ako je tako, onda bi prava namera uredbe bila da promoviše paranoju u Rusiji. A najbolji odgovor je ignorisanje, zaključuje Tarik Siril Amar
Francuski poljoprivrednici najavili su da će u ponedeljak, 29. januara, početi sa potpunom blokadom Pariza i na taj način onemogućiti isporuku bilo koje vrste robe u prestonicu.
Predsednik SAD Džo Bajden izjavo je da je sporazum o granici o kojem se pregovara u američkom Senatu "najčvršći i najpravedniji" niz mogućih reformi i obećao da ce zatvoriti granicu onog dana kada potpiše zakon.
Sećanje na podvig sovjetskih boraca koji su nakon 872 dana oslobodili Lenjingrad je izvor hrabrosti u našoj borbi protiv neofašizma danas, kaže Medvedev
Porota na federalnom sudu u Njujorku je naložila bivšem predsedniku SAD Donaldu Trampu da isplati 83,3 miliona dolara odštete. Džin Kerol, koja ga je optužila da je uništio njenu reputaciju novinara od poverenja negiranjem da ju je silovao pre skoro tri decenije.
Jemenski pobunjenici Huti kažu da su izveli napad na ono što su nazvali "britanski tanker za naftu" u Adenskom zalivu — usred sve većeg straha da bi rat Izraela protiv Hamasa nakon napada 7. oktobra mogao da zauzme veći deo Bliskog istoka.
Ukrajina će 2024. godine od zapadnih partnera dobiti oružje kakvo još nije korišćeno u ratu sa Rusijom, poručuje šef Odeljenja za štampu i informisanje Ministarstva odbrane Kijeva Ilarion Pavljuk.
Ruska odbrambena industrija značajno je povećala proizvodnju naoružanja i municije, rekao je ministar odbrane Sergej Šojgu, sumirajući rezultate nabavke naoružanja i vojne opreme, kao i izgradnje infrastrukturnih objekata u 2023. godini.
Vlasti Teksasa je podržalo 25 država u borbi protiv ilegalne imigracije – tačno polovina čitavih Sjedinjenih Država, objavljeno na sajtu Republikanskog udruženja guvernera.
Rusija tvrdi da su njene jurišne grupe zauzele desetine objekata u Dobropilju u Donjeckoj oblasti, dok ukrajinska strana i dalje prijavljuje ruske napade u pravcu grada.
Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je u sredu da su njegove snage izvele "masovni udar" na objekte vojno-industrijskog kompleksa u Kijevu i drugim ukrajinskim oblastima, koristeći visokoprecizno naoružanje lansirano sa kopna, mora i iz vazduha, kao i bespilotne letelice.
Ruske snage uništile su kamion sa municijom i dronovima namenjenim ukrajinskoj vojsci u Družkovki u ruskoj samoproglašenoj Donjeckoj Narodnoj Republici (DNR), izjavio je danas zamenik komandira grupe operatera bespilotnih letelica ruske grupacije "Jug", koji se predstavlja pod nadimkom Altaj.
Prema "Ukrajinskoj pravdi", Rusija gomila snage kod Guljajpolja, moguće radi pokušaja obuhvata Zaporožja. Istovremeno, Moskva tvrdi da je zauzela Samojlovku u Zaporoškoj oblasti.
Nova generacija ruskih dronova sa mlaznim pogonom para noćno nebo iznad Kijeva brzinama od nekoliko stotina kilometara na sat, ostavljajući ukrajinskim jedinicama protivvazdušne odbrane svega nekoliko trenutaka da ih presretnu. To često nije dovoljno.
Rusija je u noći između 29. i 30. septembra izvela jedan od najvećih kombinovanih vazdušnih napada na Kijev i Kijevsku oblast poslednjih meseci. Glavna meta, prema ukrajinskim vlastima, bila je energetska infrastruktura glavnog grada i okolnog regiona.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski ocenio je da Rusija ne pokazuje spremnost da okonča rat u Ukrajini, tvrdeći da ruski predsednik Vladimir Putin "stalno pronalazi izgovore" kako bi izbegao pregovore, što bi, ukoliko se takav stav nastavi, moglo da znači novu eskalaciju sukoba i nastavak snažnih napada sa obe strane.
Ukrajinske vlasti pripremaju se za mogućnost nastavka ruskih napada na data-centre i telekomunikacionu infrastrukturu, a premijer Sergej Korecki poručuje da država mora da računa na "najgori scenario".
Kijev je tokom 24 sata bio pod talasima napada dronova, a eksplozije su odjekivale u više delova ukrajinske prestonice. Pogođeni su, prema ukrajinskim izvorima, magacini, komunikacioni objekti i druga infrastruktura, dok su snimci zabeležili veliki požar u centralnom delu grada.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Francuski poljoprivrednici najavili su da će u ponedeljak, 29. januara, početi sa potpunom blokadom Pariza i na taj način onemogućiti isporuku bilo koje vrste robe u prestonicu.
Kako saznaje naš portal od učesnika advokatskog savetovanja u hotelu „Mona“ na Zlatiboru, javna tužiteljka Bojana Savović, jedna od predstavnica Proglasa, izazvala je skandal tako što je napala kolege sudije i tužioce, preteći im hapšenjem i najavljujući da će, kada dođe na vlast, preurediti i policiju i pravosuđe i zavesti red.
Nastao je potpuni krah u redovima blokadera, jer čak ni njihovi najvatreniji simpatizeri više ne mogu da sakriju gnušanje zbog blatnjavih ispada, primitivizma i glupih govora koji se mogu čuti na njihovim skupovima!
Tajkunska novinarka i provokatorka sa N1 Žaklina Tatalović još jednom je pokušala da napravi cirkus i da minira napravila cirkus stranačku konferenciju za medije na kojoj su se obratili Ana Brnabić i Aleksandar Jakšić!
Da blokaderi svoju mržnju ne skrivaju ni u spotovima, dokaz je upravo njihov novi spot, na kome su precrtali bar pola stanovništva Srbije, koje pogrdno nazivaju "ćacijima".
Bivši takmičar Exatlona 2 Mensur Ajdarpašić smatra da je glavni krivac za njegovu diskvalifikaciju kapiten Crvenih Nikola Lakić, kog smatra praznim čovekom.
Bivši učesnik Exatlona Veljko Milićević govorio je u emisiji "Srbija zove Dominikanu - Exatlon Srbija" o rivalstvu između Nikole Lakića i Mensura Ajdarpašića, ali i svom sukobu sa Mensurom.
Diskvalifikovani učensik Exatlona Mensur Ajdarpašić smatra da nikada nije imao podršku Plavog tima, ali ističe da mu ne smeta što ga nisu birali za kapitena.
Mensur Ajdarpašić negirao je da je pretio Veljku Milićeviću i priznao da se kaje zbog postupka koji ga je koštao učešća u sportskom rijalitiju Exatlon.
Kompozitor Mensur Ajdarpašić je gostujući u emisiji "Srbija zove Dominikanu - Exatlon Srbija" govorio o tome koliko mu je teško pao rastanak od Plavog tima.
Cene pečenja u Srbiji znatno se razlikuju u zavisnosti od vrste mesa i mesta kupovine. Za kilogram gotovog prasećeg pečenja potrebno je izdvojiti od 2.000 do čak 4.400 dinara, dok se jagnjeće pečenje kreće od 2.500 do više od 6.000 dinara.
Žena od 41 godine objavila je na društvenoj mreži "threads" da je dobila pozivnicu za 18. rođendan u svadbenom salonu sa više od 200 zvanica i izazavala lavinu komentara među korisnicima.
Stanovnici Bubnja, Kalač brda, Kvanlučke i drugih naselja na istočnoj strani Niša poslednjih nedelja na stazama, po dvorštima viđaju neobičnu životinju, koja pojedini opisuju kao "krupnu, rogatu, nešto između jarca i ovna" i kažu da je veoma brza.
Mališani iz Leposavića, uzrasta od drugog do šestog razreda osnovne škole, tokom ovog vikenda boraviće u Beogradu u okviru pokloničkog putovanja "Hrabri čuvari prošlosti – graditelji budućnosti".
Beogradska policija uhapsila je u subotu E. O. (20) zbog sumnje da je tokom prethodnih nedelja počinio više teških krađa na teritoriji prestonice, tako što je provaljivao u ugostiteljske i druge poslovne objekte, iz kojih je odnosio novac, mobilne telefone i druge vredne predmete.
U stravičnoj saobraćajnoj nesreći koja se sinoć oko 00.50 sati dogodila u Ulici kralja Milana, kod SKC-a, u centru Beograda, poginuo je motociklista (22), a kako se nezvanično saznaje, u nesreći su učestvovala dva motora i dva automobila.
Stravičan požar koji je u noći između subote i nedelje izbio u stambenoj zgradi u Ulici Pere Segedinca na Novom Beogradu, kada su vatrogasci-spasioci spasili 18 osoba, prema najnovijim nezvaničnim saznanjima, moguće da je bio izazvan upaljenim kandilom koje je ostalo da gori nakon što je vlasnica stana zaspala.
Glumac Tom Veling našao se u centru pažnje nakon što je na svom Instagram profilu objavio fotografiju koja je izazvala brojne reakcije na društvenim mrežama.
Glumica Demi Mur umalo je ostala bez jedne od svojih najvažnijih uloga u kultnom ostvarenju "Vatra Svetog Elma" iz 1985. godine, nakon što se na probama pojavljivala potpuno pijana i pod dejstvom teških opijata.
Ovogodišnja dobitnica prestižne Nobelove nagrade za književnost, čuvena kanadsko-islandski pesnikinja i autorka En Karson, prokomentarisala je u svom prepoznatljivom stilu odluku Švedske akademije.
Pevač Jakov Jozinović se nakon skandala sa snimkom na kom peva ustašku pesmu nije oglašavao, niti dao objašnjenje za ovaj potez, te je javnost dodatno ljuta!
Bivša učesnica "Elite" Stefani Grujić, čiji je partner u zatvoru u Španiji, objavila je na svom profilu fotografije na kojima pozira nasred ulice sa poklonima koje joj je baš muž poslao.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.