SAD već dugo rade u Ukrajini na pripremi operativaca za subverzivni rad protiv Rusije, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov. Njegovi komentari su usledili nakon tvrdnji "Njujork tajmsa" da je CIA aktivno "uključena" u Ukrajini još od puča na Majdanu 2014.
- Rad takozvanih američkih savetnika, od kojih je većina resorno pripadala CIA, dobro je poznat - rekao je Peskov za TASS kada je upitan da prokomentariše članak "Njujork Tajmsa" koji je objavljen u nedelju.
Ti ljudi su "zauzeli poslove u zgradi predsedničke administracije Ukrajine i to nije tajna", dodao je portparol Kremlja.
Prema rečima Peskova, CIA i druge američke agencije počele su da deluju u Ukrajini mnogo pre 2014. godine, aktivno regrutujući ljude i pripremajući ih za "subverzivni rad protiv naše zemlje".
U svom izveštaju, "Njujor Tajms" tvrdi da je CIA pretvorila Ukrajinu u glavno sredstvo za špijuniranje Rusije od puča na Majdanu. Dalje se navodi da su SAD finansirale i organizovale mrežu tajnih baza širom Ukrajine, čineći Kijev delom "tajne koalicije" protiv Moskve.
Podsetimo, list navodi da Ukrajina trenutno ima najmanje 12 špijunskih baza koje aktivno prikupljaju informacije o Rusiji, prisluškuju njene vojne komunikacije, koordiniraju udare dronova, hakuju ruske, beloruske i kineske satelite i upravljaju mrežom agenata unutar same Rusije.
Još u oktobru, Vašington post je takođe izvestio da je CIA uložila "desetine miliona" u Ukrajinu od 2014. kako bi transformisala kijevske špijunske agencije u "moćne saveznike protiv Moskve". List navodi da američke obaveštajne službe do danas održavaju "značajno prisustvo" u Kijevu, iako je ukrajinska bezbednosna služba izvršila "desetine atentata na ruske zvaničnike, navodne saradnike, vojne oficire i istaknute ratne pristalice", poput novinarke Darije Dugine, koja je ubijena u avgustu 2022.
Foto: Reuters/Fotoiliustracija
Darja Dugina
Moskva je, u međuvremenu, više puta opisivala pojačanu američku aktivnost na ukrajinskoj teritoriji, kao i težnje Kijeva za NATO, kao pretnju svojoj nacionalnoj bezbednosti i jedan od ključnih razloga za pokretanje vojne operacije u februaru 2022.
Američka Centralna obaveštajna agencija (CIA) održava 12 tajnih baza u Ukrajini, duž granice sa Rusijom, preneo je Njujork tajms, navodeći da se ta tvrdnja bazira na više od 200 intervjua sa sadašnjim i bivšim zvaničnicima u Ukrajini, SAD i Evropi. Prema NYT, jedan od zvaničnika iz te jedinice je na čelu vojne obaveštajne službe - Kirilo Budanov.
CIA daje Ukrajini obaveštajne podatke za ciljane raketne napade na ruske trupe, rekla je portparolka ruskog ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova za "Izvestija".
"Njujork tajms" je otkrio detalje dugogodišnje saradnje ukrajinskih obaveštajnih službi i CIA, usled koje je Kijev postao "jedan od najvažnijih obaveštajnih partnera Vašingtona u borbi protiv Rusije".
Bivši analitičar CIA za Rusiju Džordž Bib upozorio je da ukrajinsko-evropske provokacije protiv Rusije mogu da dovedu Sjedinjene Američke Države pred najopasniji mogući izbor: ulazak u rat sa Rusijom, koji bi mogao da preraste u nuklearni sukob, ili odbijanje primene člana 5 i urušavanje NATO-a iznutra.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Američka Centralna obaveštajna agencija (CIA) održava 12 tajnih baza u Ukrajini, duž granice sa Rusijom, preneo je Njujork tajms, navodeći da se ta tvrdnja bazira na više od 200 intervjua sa sadašnjim i bivšim zvaničnicima u Ukrajini, SAD i Evropi. Prema NYT, jedan od zvaničnika iz te jedinice je na čelu vojne obaveštajne službe - Kirilo Budanov.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić odgovorio je na pitanje novinara N1 o navodnim pretnjama koje je Slaviša Kokeza upitio bivšem fudbaleru Nemanji Vidiću.
Let iz Varšave za Tel Aviv preusmeren je nakon što je iz aviona prema kontroli leta poslat takozvani hijacking signal, odnosno oznaka koja ukazuje na moguću otmicu ili neovlašćeno preuzimanje kontrole nad letelicom.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić oglasio se video-porukom na svom zvaničnom Instagram nalogu povodom najnovijih pokušaja portala KRIK da, kroz recikliranje navodnih Skaj prepiski Slaviše Kokeze, iskonstruišu novu političku aferu.
Predsednik Hrvatske Zoran Milanović i premijer Andrej Plenković zaratili su po ko zna koji put, a povod je (ne)prisustvo hrvatskih vojnika na vojnoj vežbi u Francuskoj.
Detalji razgovora koje su predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, francuski predsednik Emanuel Makron i nemački kancelar Fridrih Merc vodili sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, tamošnji mediji opisuju kao potpunu nadrealnu situaciju.
Poznati advokat i poslanik Srpske napredne stranke (SNS) Vladimir Đukanović je reagova na društvenoj mreži Iks povodom najnovijih tekstova portala KRIK, ocenivši ih kao potpuni slom i pokazatelj očaja blokaderskog pokreta.
Informer televizija danas je apsolutni izbor gledalaca u Srbiji! Dok se građani iz svih krajeva zemlje slivaju u Beograd na veliki skup "Srbija, jedna porodica", oči javnosti uprte su u Informer TV, koja tokom dana beleži ubedljivo najbolju gledanost.
Danas tačno u 17 časova, u programu Dnevnika Zapadne Srbije, gledaoci će imati priliku da prate specijalno, dvosatno izdanje posvećeno otvaranju Moravskog koridora - saobraćajnice koja menja lice ovog dela Srbije i otvara novo poglavlje razvoja, povezivanja i investicija.
Jahja Ferhatović, analitičar i Samir Tandir, predsednik Bošnjačko-srpskog saveza gostujući u Info jutru komentarisali su pokušaj samoubistva Nadžije Mavrić, studentkinje iz Novog Pazara.
Iako nijedan scenario nije isključen, ministar saobraćaja je rekao da tokom obilaska mesta nesreće nije bilo elemenata koji bi ukazivali na zlonameran čin.
Flim "Maratonci trče počasni krug" u režiji Dušana Kovačevića snimljen je 1982. godine, a ostvario je ogromnu popularnost koja traje i dan danas, bez obzira što je prošlo već skoro pola veka od premijere.
Biografski film "Michael" o Majklu Džeksonu zaradio je 977,5 miliona dolara širom sveta i postao najuspešniji biografski film svih vremena, prestigavši čak i "Openhajmera".
Druga epizoda treće sezone serije "Kuća zmaja" osvojila je ocenu 9,4/10 na IMDb-u i izjednačila rekord čitave serije, raspalivši društvene mreže širom sveta.
Uz nekoliko pažljivo odabranih komada garderobe moguće je postići savršen spoj udobnosti i stila, a da se pritom osećate lagano i rashlađeno čak i na najvećim vrućinama.
Wi-Fi signal je zapravo radio-talas, a to znači da je neverovatno osetljiv na okolinu. Mnoge stvari koje koristimo svakodnevno u kući deluju kao neprobojni zidovi za vaš ruter.
Kada temperature porastu iznad 35 stepeni, većina ljudi pokušava da se što brže rashladi. Dok neki koriste klima-uređaje ili piju ledene napitke, u Španiji je posebno popularan jednostavan trik za koji je dovoljna samo hladna voda.
Nekadašnja scenografija za film o Popaju danas je jedna od najposećenijih atrakcija na Malti, gde šarene kućice, kristalno more i nestvarni pejzaži privlače hiljade turista svake godine.
Svetlost dana ovog utorka je konačno ugledala pesma "Janje" u kojoj su glasove ukrstili Hari Mata Hari i Mirza Selimović, jedni od najmoćnijih vokala regiona.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.