Američka vojska smanjiće brojnost svojih snaga za oko 24.000, odnosno oko pet odsto kako bi se restruktuirala i osposobila da vodi sledeći veliki rat, piše agencija Asošijejted pres (AP) uz podsećanje da vojska SAD kuburi sa manjkom broja vojnika.
Planirani rezovi odnose se na neupražnjena radna mesta, ne na postojeće vojnike, i obuhvatiće, između ostalog, poslove povezane sa protiv-pobunjeničkim operacijama koji su se iznenada proširili tokom ratova u Iraku i Avganistanu ali danas više nisu toliko potrebni.
Oko 3.000 radnih mesta biće ukinuto u snagama za specijalne operacije, oko 10.000 u oklopno-mehanizovanim jedinicama, borbenim timovima „Strajker“ brigade, borbenim timovima pešadije, kao i brigadama koje su korišćene za obuku stranih oružanih snaga. Kako se navodi, još 10.000 mesta biće ukinuto u inženjerskim i sličnim poslovima koji su bili povezani sa protiv-pobunjeničkim misijama.
U isto vreme, planirano je da se doda 7.500 pripadnika oružanih snaga u ključnim misijama, poput vazduhoplovne odbrane, jedinica za odbranu od dronova i pet novih operativnih grupa širom sveta kako bi se poboljšale sposobnosti za sajber, obaveštajne i dalekometne udare.
Ukidanje radnih mesta ne znači da će posao gubiti vojnici, jer njih hronično manjka, već se radi o sistematizaciji koje pokazuje da vojska godinama nije mogla da uprazni hiljade slobodnih radnih mesta.
Oružane snage SAD strukturisane su za do 494.000 vojnika, dok je trenutni broj aktivnih pripadnika vojske oko 445.000. Prema novom planu, cilj je da se u narednih pet godina taj broj poveća na 470.000.
Planirane promene dolaze nakon dve decenije rata u Iraku i Avganistanu koji su primorali vojsku da se brzo proširi kako bi popunila jedinice poslate na bojište. To je uključivalo ogromnu misiju protiv Al Kaide, talibana i Islamske države.
Vremenom se fokus vojske pomerio na nadmetanje između velikih sila u kojem su im takmaci zemlje kao što su Kina i Rusija, ali i na pretnje iz Irana i Severne Koreje. Konačno, rat u Ukrajini pokazao je potrebu za većim naglaskom na sistemima protivvazdušne odbrane i visokotehnološkim sposobnostima kako za korišćenje tako i za suprotstavljanje vazdušnim i morskim dronovima, navodi se u tekstu.
Promene predstavljaju značajan zaokret u pripremanju vojske za borbena dejstva velikih razmera protiv mnogo sofisticiranijeg neprijatelja. One uz to ukazuju na ozbiljne izazove u regrutaciji novih pripadnika vojske.
U prošloj fiskalnoj godini, koja se završila 30. septembra, mornarica, vojska i vazduhoplovstvo nisu ispunili kvote za regrutaciju, dok su marinci i svemirske snage to uspele. Vojska je imala nešto više od 50.000 regruta, dok je „nategnuti cilj“ koji su odredili bio 65.000.
I prethodne fiskalne godine bilo je oko 15.000 manje regrutovanih nego što je bilo predviđenih mesta, a te godine cilj je bio 60.000 novih regruta.
Vojni sekretar Kristina Vormut izjavila je u diskusiji o promenama koje treba da uslede, da oružane snage ne regrutuju kako treba „mnogo godina više od onoga što može da se zaključi kada se čitaju naslovi u medijima proteklih 18 meseci“. Vojska, ustvari, nije ispunila svoje kvote za regrutaciju još od 2014. godine.
Oleksandr Menzul, gradonačelnik Varaša, grada u oblasti nuklearke Rivne izjavio je danas da je Ukrajina nuklearna država, iako nema nuklearno oružje, kao i da ruski vojnici koji su u aprilu 2022. bili zaglavljeni u Crvenoj šumi u zoni Černobilja, nisu preživeli.
U utorak su se ruske trupe iz 155. pomorske pešadijske brigade okupile na inspekciji na otvorenom – usred bela dana, u dometu bacača HIMARS ukrajinske vojske. Ishod za brigadu bio je zaista predvidiv, piše "Forbs".
Šta se se dešava na Centralnom Balkanu? Ovo pitanje postavlja Itamilradar, koji se bavio letom izviđačkog aviona US Army Bombardier CL.60 “Artemis” (reg. N488CR – c/s BRIO68) koji je nedavno leteo nad Bosnom i Hercegovinom, relacijom Tuzla-Sarajevo-Mostar, duž cele zapadne i severne granice Srbije, pre nego što je preko Mađarske odleteo za Rumuniju i sleteo u vazduhoplovnu bazu Mihail Kolginačeu kod Konstance.
Evropski parlament usvojio je danas rezoluciju u kojoj je okrivio rusku državu i predsednika te zemlje Vladimira Putina za smrt ruskog opozicionog političara Alekseja Navaljnog i zatražio da se krivci privedu pravdi.
Na društvenim mrežima pojavio se snimak dejstva ruskog termobaričnog raketnog lansera „Solncepok“, koji dejstvuje po ukrajinskim položajima, podržavajući ofanzivu u Krasnogorovki.
SAD i njihovi evropski saveznici kažu da su odlučni da iskoriste zamrznutu rusku imovinu da pomognu Ukrajini - nekako. Zbog toga se ove nedelje svađaju u Brazilu oko najboljeg načina da to urade, a da ne upadnu u pravni ili finansijski problem.
Moćna ruska interkontinentalna balistička raketa "sarmat" stavljena je u borbenu upotrebu. Predsednik Rusije Vladimir Putin, obraćajući se pred Federalnom skupštinom izjavio je da je vojsci isporučen strateški raketni sistem "Sarmat" koji će uskoro pokazati svu svoju moć. Projektil, koji može da pogodi bilo koju tačku na planeti i nijedan postojeći protivvazdušni sistem na svetu ne može mu ništa, predstavlja pravu moru za NATO, koji ga zbog toga zove "satana".
SAD su upozorile Evropsku uniju da bi američki tečni prirodni gas mogao da bude preusmeren na druga tržišta ako Brisel ne ublaži planirana pravila o emisiji metana. Poruka iz Vašingtona jasno pokazuje da Amerika sve otvorenije koristi svoju dominantnu poziciju na evropskom energetskom tržištu.
Zamenik državnog sekretara SAD za stranu pomoć, humanitarna pitanja i slobodu veroispovesti Džeremi Levin izjavio je da predsednik Rusije Vladimir Putin odbija da sedne za pregovarački sto i da je odbacio poslednje mirovne predloge predsednika Ukrajine Volodimira Zelenskog, koje je Vašington prethodno pozdravio.
Sjedinjene Američke Države udaljavaju od osnovnih dogovora koje su postigli ruski predsednik Vladimir Putin i američki predsednik Donald Tramp na samitu u Enkoridžu, izjavio je zamenik ruskog ministra spoljnih poslova Sergej Rjabkov.
Ukrajina je spremna za pregovore sa Rusijom, ali strpljenje Kijeva nije neograničeno, izjavio je stalni predstavnik Ukrajine pri UN Andrej Meljnik na sednici Saveta bezbednosti, sazvanoj zbog aktuelne situacije u Ukrajini.
Rusija, prema izvorima bliskim bezbednosnim krugovima, razmatra znatno oštrije odgovore na zapadne pokušaje da zaustave transport njenih energenata morem.
U centru Kijeva, uoči početka KijevPrajda, okupili su se protivnici LGBT marša, među njima i nacionalistički aktivisti, a jedan od transparenata nosio je uvredljivu poruku: „Putin je takođe p*der, on se ponosi vama“.
Rusija se priprema za mogući novi talas mobilizacije, a signali više ne dolaze samo iz procena analitičara, već iz državnih vežbi za mobilizaciju, obrisanih objava lokalnih vlasti, racija na ulicama Penze i upozorenja iz same Državne dume da Kremlj nema mnogo drugih opcija.
Ukrajina izvodi napade dugog dometa na rusku teritoriju isključivo oružjem domaće proizvodnje, izjavio je ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha i još jednom pozvao ruskog predsednika Vladimira Putina da okonča rat.
Rusija je, prema tvrdnjama koje su se pojavile u ruskim i ukrajinskim izvorima, razvila novo sredstvo elektronskog ratovanja koje bi moglo ozbiljno da oteža rad sistema Starlink na pojedinim delovima fronta, čime se otvara nova faza tehnološkog nadmetanja u ratu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Oleksandr Menzul, gradonačelnik Varaša, grada u oblasti nuklearke Rivne izjavio je danas da je Ukrajina nuklearna država, iako nema nuklearno oružje, kao i da ruski vojnici koji su u aprilu 2022. bili zaglavljeni u Crvenoj šumi u zoni Černobilja, nisu preživeli.
Džihadisti iz Sarajeva spalili su zastavu Republike Srpske postavljenu na jarbolu uz entitetsku liniju između Bosne i Hercegovine i Republike Srpske u blizini Darive.
Bogat dečiji program, rekordna zastava, primeri tehnološkog napretka i koncerti najvećih domaćih muzičkih zvezda. To je samo deo onoga što će građani imati prilike da vide sutra, 27. juna, na velikom skupu ispred Skupštine Srbije.
Pred Posebnim odeljenjem za borbu protiv visokotehnološkog kriminala Višeg javnog tužilaštva u Beogradu saslušan je V. J. zbog pretnji predsedniku Aleksandru Vučiću i glavnom javnom tužiocu VJT.
Dok naša Vlada sa ponosom podržava ispunjenje poslednje želje srpskog heroja, Aleksandar Radovanović, generalni sekretar Pokreta slobodnih građana i jedan od podržavalaca uličnih blokada, sramno je napao lik i delo Blagoja Jovovića.
Predsednica Skupštine Republike Srbije Ana Brnabić još jednom je sve građane naše zemlje pozvala na veliki Skup koji se sutra održava u Beogradu ispred Doma Narodne skupštine.
Potpredsednik Vlade i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić posetio je manastir Ajdanovac, svetinju posvećenu Svetom velikomučeniku Georgiju, gde je obeležio nesvakidašnji lični jubilej – tačno 60 godina od svog krštenja u ovom hramu.
Više od 6.900 ljudi iz Srbije i inostranstva već se prijavilo za volonterski program Ekspo Plejmejkeri, a posebnu pažnju budućih volontera privlači volontersko angažovanje u sektoru Protokol, saopštilo je danas preduzeće Ekspo 2027.
Deonica autoputa od Adrana do Preljine na Moravskom koridoru, duga 28,71 kilometar, biće otvorena za saobraćaj sutra u 9.00 sati, najavili su Putevi Srbije.
Univerzitetski klinički centar Niš ulazi u završnu fazu priprema za otvaranje savremene bolničke banke krvi, jednog od najvažnijih projekata za unapređenje zdravstvene zaštite na jugu Srbije.
Viši sud u Beogradu, po predlogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu izdao je međunarodnu poternicu protiv dvojice muškaraca osumnjičenih da su učestvovali u ubistvu Darka Veskovića Prike u Kumodražu.
Maloletni M.M. koji je kao 13-godišnjak ubio školskog druga Andreja Simića (13) u porodičnoj kući u Niškoj Banji, biće saslušan danas u Višem sudu u Nišu na suđenju svojim roditeljima M. M. i M. M. M. optuženim za teško delo protiv opšte sigurnosti i zlostavljanje maloletnika.
Najnoviji detalji iz istrage ubistva Darka Veskovića u Kumodražu ukazuju na sumnju da je zločin bio unapred i detaljno osmišljen, a da je napadač iskoristio javni oglas za posao pica-majstora kako bi prišao žrtvi.
Mladić iz Vranja Nemanja D. (24) godine, poginuo je u četvrtak uveče u selu Neradovac, kod Vranja, kada ga je nakon pada sa motora pregazilo drugo vozilo.
Slavni glumac i reditelj Radoš Bajić odlučio je da svoj godišnji odmor provede u Srbiji, tačnije u svom voljenom zavičaju, selu Medveđa kraj Trstenika.
Glumica Selma Hajek otkrila je da efekat prirodnog "fejsliftinga" postiže tako što kosu zateže u visoki rep ili čvrstu punđu, što vizuelno podiže crte lica.
Čuveni kolač "slatki greh", koji se pravi od keksa, vanila krema i čokolade, gotov je za svega 20 minuta i idealan je izbor kada želite osvežavajući desert bez uključivanja rerne.
Viber je dobio jednu od najvećih AI nadogradnji do sada, ChatGPT je sada dostupan direktno u četovima i može da pomaže korisnicima tokom svakodnevne komunikacije.
Nana, bosiljak i lavanda spadaju među biljke čiji intenzivni mirisi mogu da odbiju ose i stršljenove, pa su čest izbor onih koji žele da tokom leta zaštite terasu, balkon ili dvorište na prirodan način.
Jutjuber Baka Prase nastavio je da iznenađuje svoje pratioce, pa je tako maturante odvezao na proslavu u Beogradu, dok su ga ljudi pozdravljali uz aplauz i osmeh na licu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.