Pomor Palestinaca u Pojasu Gaze jasna je briga za svaku muslimansku zemlju, ali nažalost, drugi muslimanski narodi nisu pokazali očekivani odgovor. Uprkos osudama, gotovo sve muslimanske većinske države imaju pasivan odnos prema Gazi.
Dok kritikuju tekući pokolj u Gazi, i te kako su svesni da je puka kritika neefikasna istovremeno otkrivajući svoju nesposobnost da preduzmu smislenu akciju. U stvari, oni su iskreni i ozbiljni u svojoj kritici, ali to čine da bi prikrili sramotu što ne mogu više. Od diktatora do izabranog vođe, niko ne voli Izrael, ali ga napadaju samo rečima.
Ćutanje je znak nemoći
U kontekstu arapskog sveta, neki autoritarni režimi vide Palestinu kao teret. Oni ne žele da učine više za Palestinu jer misle da to negativno utiče na njihove odnose sa velikim silama. Da je Izrael okupirao celu Palestinu, ne bi bilo mnogo galame. Jer dok traje sukob, oni su pod pritiskom sopstvenog naroda. Zbog toga oni radije čekaju da se sukob završi bez njihove intervencije.
Ako se suprotstave Izraelu, ili barem postanu glasniji, biće heroji među svojim narodom. Režimi možda nemaju dobre odnose sa svojim narodom, ali ako deluju da štite bezbednost i čast arapskog naroda, sigurno će ih ceniti. Ali to se niko nije setio, niti se usudio.
Ćutanje arapskih režima takođe pokazuje da sve dok narod nije na vlasti, neće biti rešenja palestinskog problema.
S druge strane, zločini u Palestini su očigledno problem svake muslimanske države. Nažalost, ni druge muslimanske zemlje nisu pokazale očekivanu reakciju. Ljutnja u jeziku nije mogla da se pretoči u delo jer se njihova situacija ne razlikuje od one u arapskim državama. Ili ne vide Palestinu kao svoje pitanje, ili su zaokupljeni domaćim pitanjima, ili se plaše snaga koje stoje iza Izraela. Čini se da svaka muslimanska zemlja, i arapska i nearapska, čeka da Izrael prestane da se bori.
Vojni aspekt
Postoji i značajan vojni aspekt ovog pitanja. Dok je Pakistan jedina nacija sa muslimanskom većinom koja ima nuklearne kapacitete, on je geografski udaljen od Palestine. S druge strane, susedne zemlje nemaju nuklearno oružje, pa se postavlja pitanje da li je to bio nameran izbor ili su one sprečene da nabave takvo oružje. Postojanje atomskih bombi u izraelskom arsenalu ohrabruje Tel Aviv da se ponaša tako bahato.
Izrael neće upotrebiti atomske bombe u Gazu jer bi tada i sam pretrpeo žrtve i zemlja bi bila nenastanjiva, ali može bez oklevanja bacati atomske bombe na druge zemlje. To muslimanske zemlje znaju i ne žele da se petljaju sa Izraelom. Inače, sukobi poslednjih meseci pokazali su da bi izraelska vojska bez nuklearnog oružja bila lako poražena. Međutim, prisustvo nuklearnog oružja deluje kao sredstvo odvraćanja.
Nuklearno oružje je zaista sredstvo odvraćanja. Na primer, jedini razlog zašto Severna Koreja nije napadnuta je njeno nuklearno oružje. Ako se SAD i njeni saveznici bore protiv Severne Koreje, pobediće, ali ako Severna Koreja uspe da baci jednu ili dve atomske bombe pre nego što bude poražena, neće imati smisla da se bore.
Direktor Svetske zdravstvene organizacije (SZO) Tedros Adhanom Gebrejesus izjavio je danas da deca umiru od gladi u severnoj Gazi, kao i da je do tih "mračnih nalaza" došlo nakon posete predstavnika agencije UN bolnicama Al-Avda i Kamal Advan tokom vikenda.
Najmanje 30.320 Palestinaca je ubijeno, a 71.533 ranjeno u izraelskim udarima na Gazu od 7. oktobra, saopštilo je danas ministarstvo zdravlja Gaze koje je pod upravom Hamasa.
Sjedinjene Američke Države blokirale su saopštenje Saveta bezbednosti UN koje je predložio Alžir, a podržale arapske zemlje, a u kojem bi izraelske snage okrivljene za otvaranje vatre na Palestince koji su čekali na isporuku hrane i druge humanitarne pomoći u blizini grada Gaze i za ubistvo više od 100 ljudi.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu odbacio je molbu Džoa Bajdena da odustane od planiranog kopnenog napada na Rafu, poslednje utočište za više od milion raseljenih u Gazi, ali i grad koji Izrael smatra skloništem za islamističke borce Hamasa.
Predstavnici jemenskih Huta razgovarali su o „širenju konfrontacija i opkoljavanju“ Izraela na sastanku u Libanu sa Hamasom i drugim palestinskim grupama, izjavio je zvaničnik te militane grupe koju podržava Iran.
Kancelarija izraelskog premijera Benjamina Netanjahua saopštila je u petak da je premijer Izraela odobrio vojni plan za operaciju u Rafi, gde je većina ratom pogođenog stanovništva Gaze potražila utočište.
Direktor Svetske zdravstvene organizacije (SZO) Tedros Adhanom Gebrejesus izjavio je danas da deca umiru od gladi u severnoj Gazi, kao i da je do tih "mračnih nalaza" došlo nakon posete predstavnika agencije UN bolnicama Al-Avda i Kamal Advan tokom vikenda.
U divljačkom napadu na Informer u ponedeljak uveče, dan posle pobede blokadera na vanrednim parlamentarnim izborima, učestovali su i Danka i Boris Đerić.
Samo tri dana nakon što su blokaderi osvojili vlast u Srbiji, uhapšen je direktor novosadske Gimnazije "Jovan Jovanović Zmaj", dr Radivoje P. Stojković.
U večerašnjoj emisiji "Kolegijum" na Informer televiziji gost glavnog urednika Dragana J. Vučićevića bio je softverski inženjer i preduzetnik Marko Rakočević, koji je analizirao aktuelna dešavanja u zemlji nakon izbora.
U emisiji "Da se ne lažemo" kod Novice Popovića na Informer televiziji, čuveni istoričar i profesor Čedomir Antić gostovao je po prvi put, otvoreno objašnjavajući razloge svog dolaska u studio i pružajući podršku slobodnoj reči nakon nedavnih divljačkih i sramnih napada na naš medij od strane blokadera.
Crveni tim je kraj bazena u luksuznoj vili Exatlona slavio svoj pobednički niz i polemisao o nedelji pred njima u kojoj će jedna devojka napustiti takmičenje.
Personalizovana mRNK vakcina protiv melanoma u fazi 3 smanjila je rizik od povratka bolesti ili smrti za 42 odsto u odnosu na standardnu imunoterapiju.
Večeras oko 21.30 časova ispred jednog ugostiteljskog objekta na Savskom vencu došlo je do krvavog obračuna, kada je za sada nepoznati muškarac izboden.
Glumica Nikol Kidman tokom bogate karijere sarađivala je sa nekim od najvećih imena svetske kinematografije, ali jedno iskustvo sa snimanja filma "Portret jedne dame" iz 1996. godine posebno joj se urezalo u sećanje.
Slavni danski reditelj Lars fon Trir prvi put posle dužeg perioda javno je govorio o svom zdravstvenom stanju i životu nakon što mu je 2022. godine dijagnostikovana Parkinsonova bolest.
Knjiga "Kao da me ima", koju je Vedrana Rudan poslednjih meseci života pripremala zajedno sa sinom Slavenom Hrvatinom, pred čitaoce stiže 29. oktobra, na dan njenog rođendana.
Komičar Rasel Brend izjavio je danas, u anstavku suđenja za silovanje i seksualni napad, da prijatelji nakon tih optužbi ne žele "ni motkom" da ga taknu.
Glumac Metju Peri prolazio je kroz izuzetno težak period u vreme snimanja specijalne epizode serije "Prijatelji" 2021. godine, otkrili su njegovi prijatelji i članovi porodice u novom Netfliksovom dokumentarcu "The One About Matthew Perry".
Mnogi ne znaju da trake sa dugmetom na ramenima jakne, nisu samo modni detalj, već služe za jednostavno fiksiranje kaiša torbe kako ne bi klizio dok hodate.
Dilemu da li je partner "onaj pravi" za brak, stručnjakinja za veze Jana Hoking rešava pomoću jednostavnog mentalnog testa koji traje svega dve sekunde.
WhatsApp uskoro donosi funkciju koja je prošle godine debitovala na Mac-u i web-u, a sada je primećena u najnovijoj iOS beta verziji (označenoj brojem 26.42.10.74). Reč je o Media hub-u, smeštenom u podešavanjima aplikacije, koji će na jednom mestu držati sav primljeni medijski sadržaj.
Pevačica Neda Ukraden održala je svojevrsnu lekciju voditeljki Đani (Gianni) Apostolski zbog promene imena, nakon što joj je u jednom muzičkom takmičenju u Hrvatskoj priznala da je nekada bila Danica.
Pevačica Lepa Brena, koja je nakon prodaje Grand produkcije nastavila da razvija svoje poslovne poduhvate, već decenijama poseduje i ugostiteljski objekat u centru Novog Sada, gde se prodaju pljeskavice i druga brza hrana.
Muzičar Aleksandar Stanimirović, poznatiji kao Aca Amadeus, gostovao je u emisiji "Amidži šou", gde je govorio o svojim prepoznatljivim tetovažama na licu
Komentari