Britanski tabloid „Dejli mejl“ sastavio je detaljan opis kako će svet izgledati posle lansiranja nuklearnih projektila, na osnovu razgovora sa američkim političarima, inženjerima, naučnicima, vojnicima, ekspertima za krizni menadžment, analitičarima, članovima hitnih službi i drugih koji na ovim scenarijima rade decenijama.
Prema tim scenarijima, budući da Pentagon važi za glavnu metu eventualnog nuklearnog napada, prvi na udaru biće Vašington na koji će pasti termo-nuklearna bomba od jedne metagone, rekao je Endru Veber, bivši savetnik američkog ministra odbrane za nuklearne, hemijske i biološke programe.
Taj napad značio bi početak nuklearnog rata globalnih razmera i vrlo verovatan kraj sveta u roku od nekoliko sati.
Detonaciju termonuklearne bombe prati blistava svetlost i vrelina koja je četiri do pet puta viša od temperature jezgra Sunca. Ta toplota dezintegriše beton, metal, kamen i ljude. Pentagon i svi i sve u njemu biće pretvoreni u prah u roku od nekoliko sekundi.
Vreli talas će se onda brzinom svetlosti proširiti nekoliko kilometara u svakom pravcu, sprživši sve pred sobom.
Oni u Vašingtonu koji budu imali nesreću da prežive eksploziju, imaće opekotine trećeg ili četvrtog stepena koje niko neće moći da im zaleči budući da se većina specijalizovanih bolnica nalazi u relativnoj blizini Pentagona i centra grada koji više ne postoje.
Procenjuje se da će u roku od nekoliko sekundi, milion ljudi naći na udaru termalne radijacije i da će 90 odsto njih umreti.
Udar od bombe biće jači od najsnažnijih uragana i odneće sve pred sobom. Pola minuta kasnije, stvoriće se prepoznatljivi oblak u obliku pečurke i smrtonosni usisni momenat kada će automobili, ljudi, bandere biti usisani u centar inferna i spaljeni.
Posle jednog minuta, pečurkasti oblak će se proširiti i podići visoko u troposferu odakle će radioaktivne čestice prekriti Zemlju. U tom trenutku, manje od dva minuta posle detonacije, više od milion ljudi je mrtvo, a eksperti upozoravaju da će tek tada početi pravi pakao.
Foto: Shuterstock
Požari će izbiti svuda, gasovodi će eksplodirati, hemijske fabrike, rezervoari, peći… stvorivši vatrenu stihiju koja će proždrati sve pred sobom, putevi će se topiti a srušene zgrade biće pretvorene u džinovske rerne.
Ugljendioksid će se uvući u pukotine, podrume, metro stanice i ugušiće one koji su preživeli. Grad Vašington će nestati.
Osam, devet minuta kasnije, dvadesetak kilometara od „nulte tačke“ (Pentagona u ovoj simulaciji), preživeli neće znati šta im se dogodilo.
Desetine hiljada njih umreće od oštećenja pluća, ptice će mrtve padati sa neba. Neće biti struje, telefona, hitnih službi, interneta, pumpe za vodu neće raditi.
Nivo radijacije će u tom prečniku biti smrtonosan. Oni koji nekako uspeju da izbegnu smrt od sudara, udarnog talasa i plamene oluje, biće sasvim sami i prepušteni sebi.
Bivši direktor Federalne agencije za vanredne situacije Kreg Fugejt kaže da je njihova jedina nada za preživljavanje da nauče kako da „samoprežive“. Time počinje borba za hranu, vodu…
Kako i zašto američki naučnici u oblasti odbrane znaju ove stvari i to sa velikom preciznošću? Kako američka vlada zna toliko činjenica u vezi sa nuklearnim posledicama?
Odgovor je groteskan kao i sama pitanja jer se, svih ovih godina, od završetka Drugog svetskog rata, američka vlada pripremala i uvežbavala planove za opšti nuklearni rat. Treći, nuklearni, rat koji će garantovano ostaviti najmanje dve milijarde mrtvih, zaključuje „Dejli mejl“.
Slanje nemačkih vojnika u Litvaniju i formiranje vojne baze do 2027. godine stvaraju žarišta opasnosti u blizini granica Rusije, što zahteva posebne bezbednosne mere Moskve, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Na društvenim mrežama kruži snimak ukrajinskih vojnika sa fronta, koji su na komičan način demonstrirali kako nedostatak artiljerijske municije utiče na Oružane snage Ukrajine.
Zamenik generalnog sekretara NATO, rumunski političar Mirčea Džoana, komentarisao je analizu italijanskog "Mesađera" , koji je naveo da bi Putinu trebalo manje od 24 sata da zauzme Rumuniju.
Kijevski režim nastavlja svoje terorističke aktivnosti, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov, komentarišući nedavne napade na Zaporošku nuklearnu elektranu.
Blokada paketa vojne pomoći Ukrajini, koju su izglasali članovi Republikanske partije u američkom Kongresu, direktno je odgovorna za pad Avdejevkeu ruske ruke. Ukrajinci su izgubili Avdejevkuu februaru ove godine, a američka pomoć još uvek ne stiže. Za evropske države, kao i mnoge druge širom sveta, navikle da se kriju pod američkim nuklearnim štitom, ovo je jasan signal za uzbunu, piše britanski Telegraf.
Ruska bezbednosna služba FSB privela je petoro organizatora komunikacionog centra u Rusiji koji je pružao podršku kol-centru iz Ukrajine koji se bavio telefonskim prevarama, i koji je na taj način od građana Rusije ukrao sedam milijardi rubalja (70 miliona evra).
Kompanije, uključujući kineske, ne treba da pružaju materijalnu podršku Rusiji u ukrajinskoj krizi, u suprotnom ih čekaju ozbiljne posledice, izjavila je ministar finansija Sjedinjenih Američkih Država Dženet Jelen.
Zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev optužio je lidere SAD, Francuske, Velike Britanije i Nemačke da su bili saučesnici u nedavnom terorističkom napadu na "Krokus siti hol" u Moskvi, dok je za "ukrajinske banderovce" rekao da su oni ti koji su naručili napad.
Ukrajinske vlasti dobile su upozorenje od Sjedinjenih Američkih Država o mogućnosti velikog ruskog vazdušnog napada u naredna 72 sata, prenose izvori bliski ukrajinskim bezbednosnim strukturama.
Američke obaveštajne službe pomažu Ukrajini u planiranju napada na ruske naftne rafinerije, objavio je britanski list "Fajnenšal Tajms", pozivajući se na visoke ukrajinske zvaničnike.
Predsednik SAD Donald Tramp sastaće se sa predsednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim ove nedelje u Ankari, na marginama samita NATO-a, a posle tog razgovora verovatno će ponovo kontaktirati predsednika Rusije Vladimira Putina, izjavio je visoki američki zvaničnik.
Predsednik Rusije Vladimir Putin zatražio je od vojnog vrha da se preduzme sve za zaštitu ruskih građana, civilne infrastrukture i ključnih objekata od ukrajinskih napada, uz istovremeni nastavak masovnih udara po ukrajinskom vojno-industrijskom kompleksu.
Dok napetost na belorusko-ukrajinskoj granici dostiže vrhunac, predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko hitno je otputovao na sastanak sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom.
Evropski lideri sve otvorenije govore o mogućem sukobu sa Rusijom, povećavaju vojne budžete i pripremaju stanovništvo za godine nestabilnosti, ali veliki deo građana nije spreman da zbog takve politike uzme oružje i ode u rat.
Ukrajina bi nastavkom udara na rusku poljoprivrednu infrastrukturu, mehanizaciju i transportne pravce mogla da ugrozi žetvu i snabdevanje gradova hranom, ocenio je američki konsultant za odnose sa vlastima i veteran Ratne mornarice SAD Bert Votson.
Dok se u Rusiji vodi rasprava o tome da li je zemlji uopšte potrebna sopstvena flota nosača aviona, vojni krugovi istovremeno razmatraju mnogo konkretnije pitanje – kojim oružjem bi mogla da bude ugrožena američka udarna grupa nosača aviona, jedan od najzaštićenijih vojnih sistema na svetu.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Kijev prethodne noći bio izložen jednom od najsnažnijih kombinovanih ruskih napada od početka sukoba, navodeći da su u napadu korišćeni balistički projektili, krstareće rakete i bespilotne letelice.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Slanje nemačkih vojnika u Litvaniju i formiranje vojne baze do 2027. godine stvaraju žarišta opasnosti u blizini granica Rusije, što zahteva posebne bezbednosne mere Moskve, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Evropski lideri sve otvorenije govore o mogućem sukobu sa Rusijom, povećavaju vojne budžete i pripremaju stanovništvo za godine nestabilnosti, ali veliki deo građana nije spreman da zbog takve politike uzme oružje i ode u rat.
Dok porodica, prijatelji i pošteni građani Srbije tuguju za tragično nastradalim policajcem Vasilijem Lalovićem (33) – nevinim čovekom i ocem troje male dece – na društvenim mrežama odvija se monstruozno lešinarenje.
Umesto da preuzmu odgovornost za posledice svog brutalnog maltretiranja, ideolog blokadera Naim Leo Beširi nastavlja da sramno širi laži i na društvenoj mreži Iks gde sramno potvrđuje neistine.
Dok u javnosti pokušavaju da prodaju jeftine priče o institucijama, moralu i promenama, blokaderske uličarske grupacije pod svoje okrilje primaju isključivo likove sa mračnim kriminalnim dosijeima, dokazujući da je za njih brutalno gaženje zakona - sasvim normalna pojava.
Vladimir Pavićević, profesor na Fakultetu političkih nauka i jedan od najvećih kritičara predsednika Aleksandra Vučića, ismejao je ustaškog evroposlanika Tonina Piculu, koga blokaderi kuju u zvezde.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ videćete šta je to rastužilo perjanicu Đilasove stranke Borka Stefanovića, gde voli da boravi propali političar Srđan Milivojević, kuda se to zaputio samozvani revolucionar Aleksandar Jovanović Ćuta, kako vreme provodi bivša ministarka zdravlja Danica Grujičić...
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" videli ste gde najviše voli da “dokoniše” blokaderski profesor Jovo Bakić, kako penzionerske dane provode blokaderi Dušan Petričić i Žarko Korać, o čemu “pripoveda” blokaderski analitičar Cvijetin Milivojević, zašto je samozvani revolucionar Predrag Voštinić teški licemer, sa kime je to u društvu bila glumica blokaderka Anđelka Prpić...
Snežana Paunović, ministarka državne uprave i lokalne samouprave gostujući u Info jutru objasnila je zašto se našla na udaru različitih struktura na Kosovu i Metohiji, ali i u centralnom delu Srbije.
Zbog višesatnih gužvi na Gradini, vozači koji danas putuju ka Grčkoj mogu uštedeti vreme prelaskom na manje opterećene alternativne granice sa Bugarskom.
U kovčegu ispred oltara Saborne crkve u Beogradu počivaju mošti Svetog Stefana Štiljanovića, velikog dobrotvora i zaštitnika srpskog naroda. Njegove mošti donete su u Beograd kako bi bile zaštičene od ustaša.
Policija u Skoplju podnela je krivične prijave protiv dvojice muškaraca iz tog makedonskog grada koji se sumnjiče da su silovali ženu iz Srbije (32) koja živi u Skoplju, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova Severne Makedonije.
U reci Savi, kod Okunščaka u opštini Rugvica, u toku je potraga za trojicom stranih državljana koji su, kako se pretpostavlja, u reku ušli da bi se okupali.
Vilem Defo otkrio je da mu je uloga Isusa Hrista u filmu "Poslednje Hristovo iskušenje" bila fizički najzahtevnija u karijeri, a da je zbog nje privremeno i oslepeo.
Netfliks je objavio najnoviji izveštaj koji detaljno otkriva koje su to naslove pretplatnici širom sveta masovno gledali tokom prvih šest meseci 2026. godine.
Bila je kraljica pozorišta, ali i žrtva brutalne sudbine. Život Žanke Stokić obeležile su batine, siromaštvo i smrt u samoći, dok joj je spomenik podigla služavka, jer niko drugi nije želeo.
Bikini ove godine obeležava 80 godina otkako je prvi put predstavljen javnosti, a kupaći kostim koji je 1946. izazvao skandal danas je jedan od najprepoznatljivijih simbola letnje mode, dok se granice njegovog izgleda i dalje pomeraju.
Starleta Stanija Dobrojević odnela je pobedu u rijalitiju Elita 9 i osvojila glavnu nagradu od 100.000 evra, a njen rijaliti put traje više od 15 godina.
Učesnica rijalitija Elita 9 Aneli Ahmić osvojila je 2. mesto u superfinalu "Elite 9", međutim ona je zaplakala kada je videla da je nije sačekao niko od njenih bliskih ljudi.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.