Ukrajinske vlasti vrše pritisak na SAD da ukinu zabranu korišćenja taktičkih raketa dugog dometa ATACMS za gađaju osetljive ciljeve duboko na teritoriji Rusije, piše Asošijeted pres.
Kijev želi da natera Vašington da dozvoli ukrajinskoj vojsci da ispali rakete dugog dometa duboko na teritoriju Rusije, na udaljenosti od 100 do 150 kilometara, s obzirom da ukrajinska komada veruje da joj, bez te dozvole, "ruke ostaju vezane".
- Mogli bismo da gađamo rusku komandu i čitavu severnu grupaciju, jer se nalaze na 100 do 150 kilometara od linije fronta. Normalna municija ne može doći do njih, a sa ovom vrstom, bismo mogli da uništimo njihove komandne centre - rekao je komandant artiljerije Oružanih snaga Ukrajine u oblasti Harkova sa kodnim imenom Hefastus.
Kako agencija navodi, Kijev veruje da samo "beznadežni uslovi na bojnom polju" mogu da nateraju američku stranu da ukine ograničenje.
Amerika je dozvolila Ukrajini da koristi američko oružje za kontrabaterijske borbe protiv ciljeva u Rusiji koji direktno utiču na situaciju u Harkovskoj oblasti, ali nije dozvolio da se koriste operativno-taktičkih raketa ATACMS i druga vatrena oružja velikog dometa, objasnio je ranije portparol Stejt departmenta Metju Miler.
Američki savetnik za nacionalnu bezbednost Džejk Salivan objasnio je da se ovlašćenje za upotrebu američkog oružja u Rusiji primenjuje "na sve teritorije na kojima ruske trupe prelaze granicu Ukrajine".
Predsednik Vladimir Putin rekao je krajem maja da predstavnici zemalja NATO-a treba da budu svesni "čime se igraju" kada govore o planovima da se Kijevu dozvoli da udari "legitimne ciljeve" duboko na ruskoj teritoriji raketnim sistemima koje je Kijev dobio od Zapada.
Vladimir Putin je poručio da bi i Rusija mogla da pošalje svoje moćno oružje u regione koji su u ratu sa državama koje snabdevaju Ukrajinu oružjem, tj. onim silama koje su u konfliktu sa Amerikom i NATO državama.
Iz Kremlja su ocenili da zemlje alijanse namerno pokreću nove tenzija, provocirajući Ukrajinu da nastavi besmisleni rat, što će neminovno imati svoje posledice i na kraju naneti veliku štetu interesima onih zemalja koje su krenule putem eskalacije sukoba.
Hanoj smatra Vašington strateškim partnerom, izjavio je ministar spoljnih poslova Vijetnama Bui Tan Šon nakon posete predsednika Rusije Vladimira Putina, prenosi Vietnam Plus.
Ruska mornarica poslala je srednji izviđački brod „Vasilij Tatiščev“ iz projekta 864 ka obalama Nemačke. Brod je isplovio iz Kalinjingrada i prošao duž severne obale Nemačke, a sada se nalazi u neutralnim vodama Baltičkog mora između Kila i ostrva Femarn.
Lider britanske desničarske partije Reform UK, Najdžel Faraž, izjavio je u članku za The Telegraph da Zapad mora priznati svoje greške koje su dovele do sukoba u Ukrajini kako bi se postigao mir.
Šef Hrišćansko-demokratske unije (CDU) u Bundestagu, Aleksandar Dobrint, izneo je na društvenim mrežama novi plan za izbeglice, zahtevajući od ukrajinskih izbeglica u Nemačkoj da pronađu posao ili se vrate u svoju zemlju.
Niger je oduzeo dozvolu za rad francuskom proizvođaču nuklearnog goriva "Orano" u jednom od najvećih svetskih rudnika uranijuma, saopštila je kompanija u četvrtak, prenosi agencija AFP.
Poseta ruskog predsednika Vladimira Putina Severnoj Koreji i Vijetnamu predstavlja ostvarenje najgorih strahova Sjedinjenih Država, rekao je američki ambasador u Japanu Ram Emanuel u razgovoru za Njujork tajms.
Razgovori u poslednjih 24 do 48 sati između visokih izraelskih i američkih zvaničnika navodno su izazvali ekstremnu zabrinutost među nekoliko članova Bajdenove administracije, koji veruju da će izraelska kampanja protiv Hezbolaha u južnom Libanu uskoro početi.
Vazduhoplovna baza Mihai Kogalničanu (MK) u Rumuniji sprema se da postane najveća vazduhoplovna baza NATO u Evropi, veća i od Ramštajna u Nemačkoj, piše BBC.
Ukrajina je spremna za pregovore sa Rusijom, ali strpljenje Kijeva nije neograničeno, izjavio je stalni predstavnik Ukrajine pri UN Andrej Meljnik na sednici Saveta bezbednosti, sazvanoj zbog aktuelne situacije u Ukrajini.
Evropski lideri sve otvorenije govore o mogućem sukobu sa Rusijom, povećavaju vojne budžete i pripremaju stanovništvo za godine nestabilnosti, ali veliki deo građana nije spreman da zbog takve politike uzme oružje i ode u rat.
Ukrajina bi nastavkom udara na rusku poljoprivrednu infrastrukturu, mehanizaciju i transportne pravce mogla da ugrozi žetvu i snabdevanje gradova hranom, ocenio je američki konsultant za odnose sa vlastima i veteran Ratne mornarice SAD Bert Votson.
Ruska armija će preuzeti Odesu, Harkov i čitav prostor koji Moskva naziva „Novorusijom“, dok će ostatak Ukrajine morati da bude potpuno neutralan, ocenio je penzionisani pukovnik američke vojske i bivši savetnik Pentagona Daglas Mekgregor.
Dve vodeće ruske agencije za istraživanje javnog mnjenja zabeležile su pad rejtinga predsednika Rusije Vladimira Putina, ali brojke ne pokazuju politički slom. Poverenje u ruskog lidera i dalje se kreće između 67 i 71 odsto, dok njegov rad odobrava oko dve trećine građana.
Specijalni predstavnik predsednika Rusije za investiciono-ekonomsku saradnju sa inostranstvom i direktor Ruskog fonda za direktne investicije Kiril Dmitrijev nazvao je Ujedinjeno Kraljevstvo „propalom imperijom“, komentarišući stanje u zemlji i sporove oko migracija.
Desetine ruskih obaveštajaca, koji su posle masovnog proterivanja diplomata iz evropskih zemalja 2022. godine ostali bez uporišta na Zapadu, navodno su prebačene u Japan i tamo nastavile rad pod diplomatskim i poslovnim pokrićem, piše Džapan tajms.
Predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio je da će ključna kamatna stopa u zemlji postepeno padati, ocenjujući da trenutno stanje privrede otvara prostor za dalje popuštanje monetarne politike. Sledeća odluka Centralne banke Rusije biće doneta 24. jula, a stopa sada iznosi 14,25 odsto.
Američki senator Lindzi Grejem je u poslednjem javnom nastupu, svega dan pre smrti, objavio da je postignut dogovor između Senata i administracije predsednika SAD Donalda Trampa o novom paketu sankcija Rusiji.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Hanoj smatra Vašington strateškim partnerom, izjavio je ministar spoljnih poslova Vijetnama Bui Tan Šon nakon posete predsednika Rusije Vladimira Putina, prenosi Vietnam Plus.
Evropski lideri sve otvorenije govore o mogućem sukobu sa Rusijom, povećavaju vojne budžete i pripremaju stanovništvo za godine nestabilnosti, ali veliki deo građana nije spreman da zbog takve politike uzme oružje i ode u rat.
Dok porodica, prijatelji i pošteni građani Srbije tuguju za tragično nastradalim policajcem Vasilijem Lalovićem (33) – nevinim čovekom i ocem troje male dece – na društvenim mrežama odvija se monstruozno lešinarenje.
Umesto da preuzmu odgovornost za posledice svog brutalnog maltretiranja, ideolog blokadera Naim Leo Beširi nastavlja da sramno širi laži i na društvenoj mreži Iks gde sramno potvrđuje neistine.
Dok u javnosti pokušavaju da prodaju jeftine priče o institucijama, moralu i promenama, blokaderske uličarske grupacije pod svoje okrilje primaju isključivo likove sa mračnim kriminalnim dosijeima, dokazujući da je za njih brutalno gaženje zakona - sasvim normalna pojava.
Vladimir Pavićević, profesor na Fakultetu političkih nauka i jedan od najvećih kritičara predsednika Aleksandra Vučića, ismejao je ustaškog evroposlanika Tonina Piculu, koga blokaderi kuju u zvezde.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ videćete šta je to rastužilo perjanicu Đilasove stranke Borka Stefanovića, gde voli da boravi propali političar Srđan Milivojević, kuda se to zaputio samozvani revolucionar Aleksandar Jovanović Ćuta, kako vreme provodi bivša ministarka zdravlja Danica Grujičić...
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" videli ste gde najviše voli da “dokoniše” blokaderski profesor Jovo Bakić, kako penzionerske dane provode blokaderi Dušan Petričić i Žarko Korać, o čemu “pripoveda” blokaderski analitičar Cvijetin Milivojević, zašto je samozvani revolucionar Predrag Voštinić teški licemer, sa kime je to u društvu bila glumica blokaderka Anđelka Prpić...
Snežana Paunović, ministarka državne uprave i lokalne samouprave gostujući u Info jutru objasnila je zašto se našla na udaru različitih struktura na Kosovu i Metohiji, ali i u centralnom delu Srbije.
Zbog višesatnih gužvi na Gradini, vozači koji danas putuju ka Grčkoj mogu uštedeti vreme prelaskom na manje opterećene alternativne granice sa Bugarskom.
U kovčegu ispred oltara Saborne crkve u Beogradu počivaju mošti Svetog Stefana Štiljanovića, velikog dobrotvora i zaštitnika srpskog naroda. Njegove mošti donete su u Beograd kako bi bile zaštičene od ustaša.
Policija u Skoplju podnela je krivične prijave protiv dvojice muškaraca iz tog makedonskog grada koji se sumnjiče da su silovali ženu iz Srbije (32) koja živi u Skoplju, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova Severne Makedonije.
U reci Savi, kod Okunščaka u opštini Rugvica, u toku je potraga za trojicom stranih državljana koji su, kako se pretpostavlja, u reku ušli da bi se okupali.
Vilem Defo otkrio je da mu je uloga Isusa Hrista u filmu "Poslednje Hristovo iskušenje" bila fizički najzahtevnija u karijeri, a da je zbog nje privremeno i oslepeo.
Netfliks je objavio najnoviji izveštaj koji detaljno otkriva koje su to naslove pretplatnici širom sveta masovno gledali tokom prvih šest meseci 2026. godine.
Bila je kraljica pozorišta, ali i žrtva brutalne sudbine. Život Žanke Stokić obeležile su batine, siromaštvo i smrt u samoći, dok joj je spomenik podigla služavka, jer niko drugi nije želeo.
Bikini ove godine obeležava 80 godina otkako je prvi put predstavljen javnosti, a kupaći kostim koji je 1946. izazvao skandal danas je jedan od najprepoznatljivijih simbola letnje mode, dok se granice njegovog izgleda i dalje pomeraju.
Starleta Stanija Dobrojević odnela je pobedu u rijalitiju Elita 9 i osvojila glavnu nagradu od 100.000 evra, a njen rijaliti put traje više od 15 godina.
Učesnica rijalitija Elita 9 Aneli Ahmić osvojila je 2. mesto u superfinalu "Elite 9", međutim ona je zaplakala kada je videla da je nije sačekao niko od njenih bliskih ljudi.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.