Istočni ekonomski forum (IEF) postaje najvažnije mesto za razvoj saradnje u azijsko-pacifičkom regionu (APR). Forum se u ovoj godini održava pod nazivom - „Daleki Istok 2030 - Ujedinimo napore i stvorimo mobućnosti".
U ruskom Vladivostoku on okuplja predstavnike ruskih i inostranih organa vlasti, preduzetnike i vodeće eksperte iz čitavog sveta. Oni će do 6. septembra razmatrati strateške perspektive saradnje u uslovima novog multipolarnog sveta u kojem je jedan od ključnih centara, nesumnjivo, azijsko-pacifički region.
Za razliku od Svetskog ekonomskog foruma u Davosu 2024. godine, koji je međunarodnu ekonomiju definisao kao nestabilnu, eksperti ističu jačanje privrede na Dalekom Istoku Rusije i u Azijsko-Pacifičkom regionu.
Učesnici ruskog IEF definišu nekoliko prioriteta Dalekog Istoka do 2030. godine, posebno razvoj transportnih koridora koji povezuju Daleki Istok sa Evropom, ali i Azijom.
U planu je da se poveća transportni kapacitet Severnog morskog puta za gotovo četiri puta - do 150 miliona tona do 2030. godine, a Itočnog poligona - do 270 miliona tona do 2032. godine.
To neće biti samo moćni stimulans za proizvodnju, već će omogućiti da region zaradi značajna sredstva na teretnom saobraćaju.
Vlasti Rusije razradile su kompleksni program razvoja energetike za taj region u okviru kog će biti izgrađen drugi deo Sahalinske termoelektrane i predviđena gradnja nuklerki manjeg kapaciteta na teritorijama gde je to ekonomski svrsishodno.
Važan aspekt o kome se raspravlja na IEF biće obezbeđivanje liderstva Rusiji u arktičkoj nauci i tehnologijama osvajanja Severa.
Takozvana bitka za Arktik, o kojoj sve više govore stručnjaci iz čitavog sveta, faktički je počela. U prvom redu, razume se, reč je o resursima akričkog priobalja koje u najvećoj meri pripada Rusiji.
Pored odličnog geografskog položaja Rusija ima značajnu tehnološku prednost - najveću ledolomačku flotu u svetu i jedinstvene projekte u sferi malih nuklearnih elektrana koje su u stanju da obezbede energiju za najudaljenije projekte u uslovima Krajnjeg Severa.
Rusija je svesna da ovako ambiciozni planovi nisu mogući bez angažovanja investicija koji predstavljaju šesti prioritet Dlekog Istoka.
Očekuje se da će do 2030. godine u privredu ovog regiona biti uloženo više od 10,5 biliona rubalja. Do danas su već potpisani investicioni sporazumi vredni oko 9,7 biliona rubalja.
Na ruskom Dalekom Istoku uz učešće kineskog kapitala realizuje se 51 investicioni projekt ukupne vrednosti 817 milijardi rubalja. Najveći među njima je Amurski gasno-hemijski sistem vredan više od 700 milijardi rubalja.
Daleki Istok ima ogroman potencijal koji je nemoguće iskoristiti oslanjajući se samo na unutrašnje mogućnosti Rusije. Zato je neophodna aktivna saradnja sa stranim partnerima.
Vlasti razvoju trgovine i investicija sa Kinom, Indijom i drugim državama azijsko-pacifičkom regiona, pridaju veliki značaj što je definisano kao poseban sedmi prioritet.
Mogućnosti za razvoj ovakve saradnje su višestruke. Na geopolitičkom nivou to je radovni dijalog na liniji BRIKS, Evroazijske ekonomske saradnje, ŠOS-a, ASEAN-a i drugih međunarodnih udruženja, koja će u 2024. godini, dok Rusija predsedava BRIKS-om, doći do niza sporazuma koji imaju ogromni značaj za budućnost svetske privrede.
Upravo je BRIKS postao organizacija koja, za razliku od blokovskih koalicija na čijem su čelu SAD, podržava zdrave namere svojih učesnika. Ona ne provocira kolektivni Zapad, imajući u vidu geopolitičke promene poslednjih godina, već doprinosi maksimalnom zbližavanju Rusije sa državama svetske većine.
Na primer, Kina, kao i ranije, kupuje rusku naftu, a za poslednje dve godine količine isporuka su značajno porasle.
U 2023. godini ovaj pokazatelj je dostigao 107 miliona tona nafte, što je za 24 posto više nego u 2022. godini. Dakle, Moskva je postala glavni isporučilac prirodnog gasa u Kinu.
Verovatno je za istočno partnerstvo ovo pitanje ne samo ekonomski svrsishodno, već i sa aspekta nacionalne bezbednosti. Kinezi su svesni da je njihov sukob sa SAD-om sve izvesniji pa zato pokušavaju da smanje zavisnost od morskih puteva koje kontrolišu Amerikanci.
Indija je odavno stavila sve karte na rafinerije i preradu "crnog zlata" što je važan deo indijske privrede. Ne čudi što je Indija počela veoma rado da otkupljuje skoro svu rusku naftu koja je ranije išla u Evropu.
Podaci za jun 2024. godine govore da je na Rusiju otpalo 45 posto ukupnog indijskog uvoza nafte ili više od 2 miliona barnjela dnevno.
Nju Delhi računa da će do 2028. godine povećati svoje proizvodne kapacitete za 20 posto, odnosno do 6,19 miliona barela dnevno, što samo znači da će tražnja za energentima rasti.
Moskva je zainteresovana da i druge države azijsko-pacifičkog regiona ulažu u njen Daleki Istok. Tim pre, što se stranim partnerima nudi da razvijaju projekte upravo u oblastima koje doprinose rastu i razvoju njihovih privreda.
Sva pomenuta pitanja narednih dana biće razmatrana na Istočno-ekonomskom forumu u Vladivostoku.
Američki milijarder i vlasnik kompanije Tesla Ilon Mask objavio je na društvenoj mreži X komentar o takozvanoj "Tukididovoj zamci", nekoliko sati nakon dolaska američkog predsednika Donalda Trampa u kineski grad Šenžen.
Ruski predsednik Vladimir Putin spreman je za mir sa Ukrajinom ukoliko budu stvoreni odgovarajući uslovi, izjavio je danas specijalni izaslanik američkog predsednika Džared Kušner tokom trilateralnih pregovora Rusije, SAD i Ukrajine u Abu Dabiju.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov oštro je odgovorio na pitanje zbog čega Moskva ne dozvoljava evropskim predstavnicima da učestvuju u mirovnim pregovorima o Ukrajini u Abu Dabiju, iako su brojne evropske delegacije već doputovale u Ujedinjene Arapske Emirate.
Uloga prirodnog gasa kao oslonca globalne energetike u međunarodnoj trgovini samo će jačati, izjavio je predsednik Rusije Vladimir Putin na Forumu država-izvoznika gasa u Moskvi.
Rusija ima ukupan javni dug od svega 17,5 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok je u Italiji zaduženost dostigla gotovo 140 odsto, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin, optuživši evropske vlasti da su sopstvenim ekonomskim odlukama dovele države u ozbiljne probleme.
Ruski predsednik Vladimir Putin izjavio je da optužbe da Rusija podstiče nemire u Evropi pokazuju, kako je naveo, slabosti pojedinih lidera Evropske unije i njihovu nespremnost da preuzmu odgovornost za aktuelna dešavanja.
Evropski lideri mogli bi uskoro da započnu direktne pregovore sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom i ponude mu dva moguća rešenja za završetak rata u Ukrajini.
Američki predsednik Donald Tramp poručio je da neće uvoditi nove oštre sankcije Rusiji dok traju pregovori o okončanju rata u Ukrajini, ocenivši da su Moskva i Vašington možda bliže postizanju sporazuma nego ikada ranije.
Ruski predsednik Vladimir Putin lično je naredio intenziviranje sabotaža i tajnih operacija protiv zemalja NATO, tvrdi američki Volstrit žurnal, pozivajući se na obaveštajne podatke SAD.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Američki milijarder i vlasnik kompanije Tesla Ilon Mask objavio je na društvenoj mreži X komentar o takozvanoj "Tukididovoj zamci", nekoliko sati nakon dolaska američkog predsednika Donalda Trampa u kineski grad Šenžen.
Evropska unija odustala je od plana da imenuje jednog glavnog pregovarača koji bi predstavljao Evropu u razgovorima sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom i američkim predsednikom Donaldom Trampom.
Jovo Bakić, šef poslaničkog kluba u Skupštini Srbije, isti onaj koji se plenumima nameće za ministra policije, pokazao je svoje cenzorsko lice navodeći da bi Informer trebalo zabraniti.
Predsedavajući na konstitutivnoj sednici u Skupštini Srbije, profesor Stojan Radenović, oglasio se povodom šokantnog otkrića da kandidat za šefa parlamenta Studentske liste Aleksandar Čupić nije profesor, već samo docent.
Ana Brnabić oglasila se na društvenoj mreži Iks povodom polemika o prisustvu studenata na konstitutivnoj sednici Narodne skupštine, poručivši da studentima nije mesto samo na galeriji, već u poslaničkim klupama.
Takmičarka Crvenog tima Lana Erić prokomentarisala je svoju dominaciju na gađanju koja je donela njenom timu pobedu u prvoj večeri u borbi eliminacije.
Er Srbija upozorila je putnike da zbog nepovoljnih vremenskih uslova u Beogradu popodne i uveče mogu da očekuju kašnjenja i poremećaje u avio-saobraćaju.
Rana prevencija seksualnog zlostavljanja dece mora da postane sastavni deo obrazovnog sistema, uz jasnu odgovornost odraslih i institucija za bezbednost svakog deteta.
Bivši crnogorski bokser Goran Gogić (47), koji je u javnosti dovođen u vezu sa "kavačkim klanom" i odbeglim Radojem Zvicerom, priznao je danas krivicu pred saveznim sudom u Bruklinu za učešće u međunarodnom švercu ogromnih količina kokaina.
Nesvakidašnja krađa odigrala se juče u centru Beograda, gde su dvojica nepoznatih muškaraca, prerušena u radnike, iz kuće starijeg muškarca (76) iznela metalni sef sa oko 100.000 evra i nekoliko skupocenih ručnih satova.
Nacionalni sud Španije zvanično je prihvatio tužbu protiv proslavljenog pevača Hulija Iglesijasa zbog sumnje na krivična dela protiv seksualne slobode, nanošenje telesnih povreda i ponižavajuće postupanje, nakon prijave koju su podnele dve njegove bivše zaposlene.
Konstitutivna sednica Narodne skupštine Republike Srbije, održana 17. novembra, ponovo je pokazala koliko su glumci zastupljeni u političkom životu Srbije.
Profesor Stojan Radenović, koji predsedava konstitutivnom Skupštinom Srbije, više puta je na današnjem zasedanju pomenuo poslednju pesmu Desanke Maksimović "Sad sam mirna".
Američki glumac Leonardo Dikaprio proslavio je 52. rođendan na ekskluzivnoj zabavi na Beverli Hilsu, kojoj su prisustvovali brojni poznati gosti, među kojima Al Paćino, Džastin Trudo i bračni par Džef Bezos i Loren Sančez, dok je posebnu pažnju privukla grupa od devet žena koje su na proslavu stigle zajedno autobusom, prenosi britanski Telegraf.
Pevačica i glumica Dženifer Lopez je u podkastu "Friends Keep Secrets" otkrila da joj, uprkos velikom uspehu i popularnosti, nije bilo lako da pronađe osobu koja će je voleti iskreno, a ne zbog njenog statusa, karijere ili sopstvenih interesa.
Nutricionistkinje Gabrijel Kišner i Samina Kaloo su objasnile da na kvalitet sna utiču i namirnice koje jedemo uveče, ali i vreme kada imamo poslednji obrok.
Američki proizvođač čipova Envidija obustavila je isporuke procesora zasnovanih na arhitekturi Hoper za centre podataka u Kinu, iako je američka vlada prethodno odobrila prodaju posebne verzije ovih čipova kineskim kupcima.
Na svečanosti u Mumbaju Kejt Midlton se pojavila u spektakularnoj kreaciji indijske dizajnerke, kojom je spojila kraljevski glamur i poštovanje prema tradiciji zemlje domaćina.
Godina 2026. donela je mnogo lepih vesti na domaćoj estradi, a nekoliko poznatih pevača i pevačica dobilo je prinove i ostvarilo se u jednoj od najlepših životnih uloga.
Pevačica Nadica Ademov otkrila je kakve uslove moraju da ispunjavaju dadilje koje brinu o njenoj deci, pa priznala da od njih zahteva maksimalnu pedantnost i urednost.
Voditeljka Ena Popov otvoreno je govorila o narušenim porodičnim odnosima i priznala da sa polubratom i polusestrom danas održava samo korektan kontakt, otkrivši i zbog čega je godinama dolazilo do njihovog udaljavanja.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.