Američki predsednik Džo Bajden, nemački kancelar Olaf Šolc, britanski premijer Kir Starmer i francuski predsednik Emanuel Makron održali su sastanak prošle nedelje, na kojem nisu uspeli da postignu dogovor o izuzetno osetljivom pitanju – dozvoliti Ukrajini da izvodi duboke udare unutar ruske teritorije.
Prema izveštaju uglednog lista Mond, koji se poziva na izvore bliske pregovorima, unutar ove ključne četvorke NATO saveznika postoje ozbiljne razlike u pristupu ovom pitanju.
Vašington i Berlin su zauzeli jasan stav protiv napada duboko u Rusiji. Njihova pozicija je usmerena na izbegavanje eskalacije sukoba, jer veruju da bi takvi udari mogli dodatno destabilizovati situaciju, što bi moglo dovesti do ozbiljnijih posledica na globalnom nivou, uključujući i rizik od širenja sukoba izvan ukrajinskih granica.
S druge strane, Pariz i London su otvoreniji za ovu mogućnost, tvrdeći da bi napadi na rusku teritoriju mogli oslabiti ruske vojne operacije i stvoriti prednost za ukrajinske snage.
Međutim, uprkos otvorenijem stavu Francuske i Velike Britanije, nijedna strana nije uspela da ubedi drugu, te je pitanje ostalo nerešeno. Prema Mondu, dodatna komplikacija je ta što se očekuje da će ovo pitanje verovatno ostati u zastoju sve do završetka američkih predsedničkih izbora 2024. godine.
Politička situacija u SAD u velikoj meri utiče na odluke unutar NATO-a, a Bajdenova administracija veruje da bi potezi poput direktnih napada na rusku teritoriju mogli dodatno polarizovati američku javnost i uneti dodatne tenzije u politički diskurs.
Iako je dogovor izostao, jedan zajednički element se pojavio na sastanku: svi lideri su se složili da čak ni uspešni udari duboko u Rusiji ne bi garantovali odlučujući vojni uspeh Ukrajine. Čak i ako bi se Ukrajina odlučila na takve napade, konsenzus među liderima je da to samo po sebi ne bi preokrenulo tok sukoba u korist Kijeva, već bi se na kraju pokazalo kao ograničeno u svojoj efikasnosti.
S druge strane, visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbednost, Žozep Borel, izjavio je 19. oktobra da će se o ovom pitanju raspravljati na sastanku ministara odbrane zemalja G7. Borel je istakao da unutar Evropske unije takođe postoje značajna neslaganja u vezi sa odobravanjem Ukrajini da koristi dalekometno oružje za napade na rusku teritoriju.
Dok neke zemlje EU smatraju da bi ovakav potez bio neophodan za vojni napredak Ukrajine, druge su skeptične i zabrinute zbog mogućih posledica takvih napada, posebno zbog potencijalne reakcije Moskve.
Borel je naglasio da odluka o ovome zavisi od svake članice EU pojedinačno, jer se takve odluke donose na nacionalnom nivou. To znači da EU kao celina nema jedinstven stav o ovom pitanju, već svaka zemlja mora doneti odluku na osnovu svojih nacionalnih interesa i spoljnopolitičkih prioriteta.
U međuvremenu, Nemačka je nagovestila da će pojačati protivvazdušnu odbranu Ukrajine, što pokazuje nastavak podrške Kijevu, ali bez prelaženja crvene linije koju bi predstavljali napadi na rusku teritoriju.
Berlin ostaje čvrsto pri stavu da pruža vojnu pomoć Ukrajini isključivo za odbrambene svrhe, ali se protivi svakoj eskalaciji koja bi uključivala udare unutar same Rusije.
Iako ostaje neizvesno kako će se ova složena situacija dalje razvijati, jasno je da će buduće odluke o dalekometnim udarima zavisiti ne samo od vojnih strategija, već i od političkih kalkulacija unutar NATO saveznika.
Ruske snage sve više počinju da se oslanjaju na svoj najmoderniji avion, čiji razvoj prate brojne kontroverze i sumnje u pogledu pouzdanosti i sposobnosti.
Bivši predsednik SAD-a Donald Tramp izjavio je da je navodno pretio ruskom predsedniku Vladimiru Putinu udarom na Moskvu, ako Rusija „bude progonila Ukrajinu“. Ove tvrdnje republikanski kandidat izneo je tokom sastanka sa uredništvom magazina Volstrit džurnal.
Ruska Crnomorska flota je, zbog ukrajinskih napada, morala da premesti mnoge ratne brodove iz pomorske baze u Sevastopolju na Krimskom poluostrvu, godine, izjavio je zvaničnik sa Krima. I
Oružane snage Ruske Federacije su u protekla 24 časa izvele udare na mesta raspoređivanja stranih plaćenika i proizvodne pogone bespilotnih letelica u Sumskoj i Harkovskoj oblasti, saopštilo je rusko Ministarstvo odbrane.
Broj glasova na referendumu o pristupanju Moldavije Evropskoj uniji, „za“ i „protiv“, u procentima se izjednačio i podelio tačno na pola – 50,00%, dok je glasova „za“ trenutno 88 više, pokazuju preliminarni podaci Centralne izborne komisije nakon obrade 97,66% protokola.
Zarobljeni ukrajinski vojnik, Vladimir Gavrošenko, ispričao je kako su ga nasilno odveli na front, uprkos tome što nema tri prsta i nije mogao da koristi oružje.
Biznismen i bivši vlasnik najvećeg fajl-šering sajta Megaupload, Kim Dotkom, ocenio je na društvenoj mreži X da su izveštaji medija o odbijanju Nemačke da isporuči tešku vojnu tehniku Ukrajini ozbiljan udarac za Kijev.
Šef diplomatije Evropske unije, Žozep Borel, konstatovao je da se situacija u Ukrajini "pogoršava" i pozvao zemlje Unije da povećaju vojnu pomoć Kijevu, navodeći da je to navodno "jedini put".
Snažne eksplozije odjekivale su Kijevom u noći na 7. oktobar tokom novog, žestokog napada Rusije na ukrajinsku prestonicu. Napad se dogodio na 74. rođendan ruskog predsednika Vladimira Putina.
Predsednik Rusije Vladimir Putin je svojevremeno dobio personalizovani ukrajinski pištolj "Fort-12" kao nagradu od tadašnjeg predsednika Ukrajine Viktora Janukoviča, pokazuju dokumenti na koje se pozivaju ukrajinski mediji.
Nemački kancelar Fridrih Merc se tokom posete Kijevu obratio ruskom predsedniku Vladimiru Putinu i izjavio spremnost za mirovne pregovore o Ukrajini, izveštava list Taz.de.
Rusija sada ima retku priliku da nastavi pritisak na Ukrajinu i nema razlog da pristane na primirje, moratorijum na udare ili zamrzavanje sadašnje linije fronta, ocenio je ruski vojni komentator i penzionisani pukovnik Mihail Hodarjonok.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski najavio je danas da će Ukrajina intenzivirati napade na ruske rafinerije nafte kao odgovor na novu politiku Moskve da sprovodi vazdušne napade sa ciljem da primora stanovništvo da napusti Kijev i druge gradove, ali da neće da napada civile.
Veliki požar zahvatio je istorijsku Milerovu palatu u samom centru Sankt Peterburga, preko puta Katedrale Svetog Isaka, a vatra se tokom noći proširila i na susednu zgradu.
Nova generacija ruskih dronova sa mlaznim pogonom para noćno nebo iznad Kijeva brzinama od nekoliko stotina kilometara na sat, ostavljajući ukrajinskim jedinicama protivvazdušne odbrane svega nekoliko trenutaka da ih presretnu. To često nije dovoljno.
Predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio je danas da će Zapad morati da prihvati realnost multipolarnog sveta i da nauči da sarađuje sa zemljama "svetske većine", upozorivši da predstoji život u "nestabilnom, promenljivom svetu".
Generalni sekretar NATO Mark Rute označio je predsednika Rusije Vladimira Putina kao „dugoročnu pretnju NATO“, tvrdeći da je upravo promena politike Moskve srušila uverenje Zapada da je posle Hladnog rata završena era velikih sukoba.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruske snage sve više počinju da se oslanjaju na svoj najmoderniji avion, čiji razvoj prate brojne kontroverze i sumnje u pogledu pouzdanosti i sposobnosti.
Blokderska NVO ''CRTA'' objavila je da sutra predstavlja, verovali ili ne, izveštaj o dosadašnjem toku kampanje. Jasno je reč o još jednoj blokaderskoj obmani naroda.
Kandidat za premijera Aleksandar Vučić izjavio je na Informer TV da je, nakon ekonomskih reformi, jačanja Srbije i njegovog odbijanja da prizna nezavisnost tzv. Kosova, pokrenuta "specijalna operacija" usmerena na njegovo političko rušenje.
Prvi na listi "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija", Aleksandar Vučić, tokom gostovanja u specijalnom programu na Informer televiziji do nogu je potukao blokadersku propagandu i njihove bolesne teorije zavere.
Nakon što se u pojedinim opozicionim medijima i na društvenim mrežama pojavila navodna objava trideset neimenovanih radnika MSP, obratilo se sto diplomata Ministarstva spoljnih poslova Srbije.
Prvi na listi "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija", Aleksandar Vučić, ponovo je matirao blokaderske provokatore, poručivši, u gostovanju na Informer televiziji, da se ne sveti nikome, već da isključivo štiti Ustav Srbije.
Kandidat za premijera Republike Srbije Aleksandar Vučić najavio je da, ukoliko njegova lista dobije poverenje građana, slede velike promene u lokalnim samoupravama.
Nova takmičarka Exatlona, Mila Ivanovski, otvorila je dušu pred saigračima iz Crvenog tima i otkrila nepoznate detalje o svom privatnom životu i porodici.
Promena vremenskih prilika u Srbiji očekuje se u petak, 9. oktobra, rekli su iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srbije. Pre toga, u četvrtak, očekuju se temperature i do 30 stepeni Celzijusove skale.
Oko 17 časova na beogradskom aerodromu "Nikola Tesla", usled propusta u radu jedne od kompanija koja pruža usluge zemaljskog opsluživanja, došlo je do greške u obaveznom toku kretanja putnika zbog čega su se stvorile velike gužve i redovi na terminalima.
"Službenici saobraćajne policije Odeljenja bezbednosti Kolašin su, sprovodeći pojačane mere i radnje kontrole saobraćaja, zaustavili putničko motorno vozilo marke 'pasat', kojim je upravljao Z.V. (24) iz Nikšića", saopštili su iz Uprave policije.
Hrvatsko narodno kazalište (HNK) u Osijeku i njegov intendant V. H. kažnjeni su novčano pred sudom nakon što je Državni inspektorat utvrdio da su bez važećih dozvola za boravak i rad angažovali državljanku Srbije i državljanina Ukrajine.
U okviru operativne akcije "TEX", Uprava za indirektno oporezivanje BiH pronašla je i privremeno oduzela 2.180 komada tekstilnih proizvoda u vrednosti od oko 188.000 evra, za koje se sumnja da su namenjeni ilegalnom prometu na tržištu BiH.
Policijski službenici Policijske stanice Brač juče su pretražili kuću i druge prostorije koje koristi muškarac (39) na području Selca na ostrvu Braču, pri čemu su pronašli i oduzeli 204 grama marihuane i četiri puške.
Jedan čovek ispričao je ono što zna pred svoju smrt, njegov prijatelj uradio je isto, a onda je treća osoba odlučila da progovori. Tako je, posle skoro šest godina, otkrivena sudbina Marije Kepić iz Aranđelovca, koja je nestala u oktobru 2020. godine. Njene kosti pronađene su kod pećine Risovača, a policija sada pokušava da pronađe još jednu kariku u jezivom lancu ćutanja.
Turski glumac Fejaz Duman, poznat domaćoj publici po ulozi u seriji "Žena" i reditelj Tunč Davut bili su gosti manifestacije Dani turskog filma u Jugoslovenskoj kinoteci sa ostvarenjem "Posečeno drvo”, kandidatom za Oskara za najbolji međunarodni film.
Holivudska glumica Konstans Zimer, zvezda popularnih serija "Svita", "Nerealno" i projekta "Ljubavna priča", šokirala je javnost i fanove širom sveta priznanjem da se u potpunoj tajnosti, poslednjih sedam meseci, borila sa rakom dojke.
Međunarodni beogradski sajam knjiga biće održan od 23. do 31. oktobra, pod sloganom "Reči grade svet", u halama Beogradskog sajma, najavili su danas organizatori.
Nekada je najbolja avantura ona na koju krenete potpuno sami. Solo putovanje donosi slobodu da radite šta želite, upoznate nova mesta i, možda najvažnije, otkrijete koliko zapravo možete da se oslonite na sebe.
Datura, u narodu poznata kao tatula, jedna je od najotrovnijih biljaka koja može da se pojavi u srpskim dvorištima, baštama i na zapuštenim parcelama. Mnogi je imaju u blizini ograde, a da toga nisu ni svesni.
Manekenka Ema Tin zapalila je crveni tepih u Londonu u replici čuvene gole haljine Kejt Mos iz 1993. godine, odajući počast kultnom modnom trenutku devedesetih.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.