Američki predsednik Džo Bajden, nemački kancelar Olaf Šolc, britanski premijer Kir Starmer i francuski predsednik Emanuel Makron održali su sastanak prošle nedelje, na kojem nisu uspeli da postignu dogovor o izuzetno osetljivom pitanju – dozvoliti Ukrajini da izvodi duboke udare unutar ruske teritorije.
Prema izveštaju uglednog lista Mond, koji se poziva na izvore bliske pregovorima, unutar ove ključne četvorke NATO saveznika postoje ozbiljne razlike u pristupu ovom pitanju.
Vašington i Berlin su zauzeli jasan stav protiv napada duboko u Rusiji. Njihova pozicija je usmerena na izbegavanje eskalacije sukoba, jer veruju da bi takvi udari mogli dodatno destabilizovati situaciju, što bi moglo dovesti do ozbiljnijih posledica na globalnom nivou, uključujući i rizik od širenja sukoba izvan ukrajinskih granica.
S druge strane, Pariz i London su otvoreniji za ovu mogućnost, tvrdeći da bi napadi na rusku teritoriju mogli oslabiti ruske vojne operacije i stvoriti prednost za ukrajinske snage.
Međutim, uprkos otvorenijem stavu Francuske i Velike Britanije, nijedna strana nije uspela da ubedi drugu, te je pitanje ostalo nerešeno. Prema Mondu, dodatna komplikacija je ta što se očekuje da će ovo pitanje verovatno ostati u zastoju sve do završetka američkih predsedničkih izbora 2024. godine.
Politička situacija u SAD u velikoj meri utiče na odluke unutar NATO-a, a Bajdenova administracija veruje da bi potezi poput direktnih napada na rusku teritoriju mogli dodatno polarizovati američku javnost i uneti dodatne tenzije u politički diskurs.
Iako je dogovor izostao, jedan zajednički element se pojavio na sastanku: svi lideri su se složili da čak ni uspešni udari duboko u Rusiji ne bi garantovali odlučujući vojni uspeh Ukrajine. Čak i ako bi se Ukrajina odlučila na takve napade, konsenzus među liderima je da to samo po sebi ne bi preokrenulo tok sukoba u korist Kijeva, već bi se na kraju pokazalo kao ograničeno u svojoj efikasnosti.
S druge strane, visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbednost, Žozep Borel, izjavio je 19. oktobra da će se o ovom pitanju raspravljati na sastanku ministara odbrane zemalja G7. Borel je istakao da unutar Evropske unije takođe postoje značajna neslaganja u vezi sa odobravanjem Ukrajini da koristi dalekometno oružje za napade na rusku teritoriju.
Dok neke zemlje EU smatraju da bi ovakav potez bio neophodan za vojni napredak Ukrajine, druge su skeptične i zabrinute zbog mogućih posledica takvih napada, posebno zbog potencijalne reakcije Moskve.
Borel je naglasio da odluka o ovome zavisi od svake članice EU pojedinačno, jer se takve odluke donose na nacionalnom nivou. To znači da EU kao celina nema jedinstven stav o ovom pitanju, već svaka zemlja mora doneti odluku na osnovu svojih nacionalnih interesa i spoljnopolitičkih prioriteta.
U međuvremenu, Nemačka je nagovestila da će pojačati protivvazdušnu odbranu Ukrajine, što pokazuje nastavak podrške Kijevu, ali bez prelaženja crvene linije koju bi predstavljali napadi na rusku teritoriju.
Berlin ostaje čvrsto pri stavu da pruža vojnu pomoć Ukrajini isključivo za odbrambene svrhe, ali se protivi svakoj eskalaciji koja bi uključivala udare unutar same Rusije.
Iako ostaje neizvesno kako će se ova složena situacija dalje razvijati, jasno je da će buduće odluke o dalekometnim udarima zavisiti ne samo od vojnih strategija, već i od političkih kalkulacija unutar NATO saveznika.
Ruske snage sve više počinju da se oslanjaju na svoj najmoderniji avion, čiji razvoj prate brojne kontroverze i sumnje u pogledu pouzdanosti i sposobnosti.
Bivši predsednik SAD-a Donald Tramp izjavio je da je navodno pretio ruskom predsedniku Vladimiru Putinu udarom na Moskvu, ako Rusija „bude progonila Ukrajinu“. Ove tvrdnje republikanski kandidat izneo je tokom sastanka sa uredništvom magazina Volstrit džurnal.
Ruska Crnomorska flota je, zbog ukrajinskih napada, morala da premesti mnoge ratne brodove iz pomorske baze u Sevastopolju na Krimskom poluostrvu, godine, izjavio je zvaničnik sa Krima. I
Oružane snage Ruske Federacije su u protekla 24 časa izvele udare na mesta raspoređivanja stranih plaćenika i proizvodne pogone bespilotnih letelica u Sumskoj i Harkovskoj oblasti, saopštilo je rusko Ministarstvo odbrane.
Broj glasova na referendumu o pristupanju Moldavije Evropskoj uniji, „za“ i „protiv“, u procentima se izjednačio i podelio tačno na pola – 50,00%, dok je glasova „za“ trenutno 88 više, pokazuju preliminarni podaci Centralne izborne komisije nakon obrade 97,66% protokola.
Zarobljeni ukrajinski vojnik, Vladimir Gavrošenko, ispričao je kako su ga nasilno odveli na front, uprkos tome što nema tri prsta i nije mogao da koristi oružje.
Biznismen i bivši vlasnik najvećeg fajl-šering sajta Megaupload, Kim Dotkom, ocenio je na društvenoj mreži X da su izveštaji medija o odbijanju Nemačke da isporuči tešku vojnu tehniku Ukrajini ozbiljan udarac za Kijev.
Šef diplomatije Evropske unije, Žozep Borel, konstatovao je da se situacija u Ukrajini "pogoršava" i pozvao zemlje Unije da povećaju vojnu pomoć Kijevu, navodeći da je to navodno "jedini put".
Ukrajinska vojska namerno je tempirala razoran napad na Krimski most neposredno pred sastanak predsednika Rusije Vladimira Putina, američkog predsednika Donalda Trampa i kineskog lidera Si Đinpinga, kako bi ruskog predsednika dovela u neprijatan položaj i pokazala njegovu slabost pred dvojicom najmoćnijih svetskih lidera.
Predsednik Rusije Vladimir Putin obavešten je o posledicama dva uzastopna ukrajinska napada na Krimski most, čija je konstrukcija oštećena, dok je Moskva najavila hitnu izradu plana obnove ove strateški važne saobraćajnice.
Bivša nemačka kancelarka Angela Merkel ponovo je stala u odbranu svoje politike prema Rusiji i pregovora sa Vladimirom Putinom, poručujući da bi bez diplomatskih napora iz 2015. godine sudbina Ukrajine mogla da bude potpuno drugačija.
Predsednik Rusije Vladimir Putin optužio je zapadne države da, uprkos raspadu kolonijalnih imperija, i dalje pokušavaju da kontrolišu privrede zemalja Afrike, Azije i Latinske Amerike, mešaju se u njihovu unutrašnju politiku i utiču na njihove odnose sa ostatkom sveta.
Rusija je tokom najnovijih mirovnih pregovora u Abu Dabiju zatražila da se NATO praktično vrati na vojne položaje iz 1997. godine, što bi značilo povlačenje savezničkih trupa i naoružanja iz Poljske, Mađarske, Češke, baltičkih država i drugih zemalja koje su kasnije pristupile Alijansi.
Nezvanična zabrana likvidacije ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog, koju je navodno poštovala Rusija, ukinuta je. Prema obaveštajnim procenama, na meti bi mogli da se nađu i najviši ukrajinski vojni komandanti, nakon važnog sastanka sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom.
Američki predsednik Donald Tramp, ruski predsednik Vladimir Putin i kineski lider Si Đinping sastaće se u četvrtak, 19. novembra, u kineskom gradu Šenženu, potvrdila je Bela kuća.
Ruski predsednik Vladimir Putin predložio je organizovanje velike humanitarne operacije u Konstantinovki, na istoku Ukrajine, uz privremenu obustavu borbenih dejstava i učešće američkih i evropskih predstavnika.
Ruski predsednik Vladimir Putin upozorio je da će vojnici evropskih zemalja, ukoliko budu raspoređeni na teritoriji Ukrajine, postati legitimne mete ruske vojske i da bi takav potez doveo do obnavljanja rata.
Predsednik Rusije Vladimir Putin sazvao je, nakon razgovora sa američkim pregovaračima Stivenom Vitkofom i Džaredom Kušnerom, sastanaka stalnih članova Saveta bezbednosti kako bi razmotrili rezultate pregovora u Abu Dabiju.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruske snage sve više počinju da se oslanjaju na svoj najmoderniji avion, čiji razvoj prate brojne kontroverze i sumnje u pogledu pouzdanosti i sposobnosti.
U Skupštini Srbije, nešto posle 10 časova, počela je konstitutivna sednica novog saziva parlamenta, na kojoj su potvrđeni mandati i bira se novo rukovodstvo, a kojoj prisustvuje 244 kandidata za poslanike.
Lider opozicije Aleksandar Vučić žestoko je kritikovao izlaganje poslanika Studentske liste Jugoslava Gašića, koji je predložio Aleksandra Čupića za predsednika Skupštine Srbije.
Vršilac dužnosti predsednika Srbije i predsednica Skupštine u tehničkom mandatu Ana Brnabić ocenila je Studentska lista za 20 dana uništila Srbiju kako najezda skakavaca ne bi mogla za godinu dana.
Zamenik šefa poslaničke grupe "Aleksandar Vučić - Srbija pobeđuje" Milenko Jovanov, oštrom porukom obratio se tokom načelne rasprave na konstitutivnoj sednici Narodne skupštine Republike Srbije, poručivši da će ta poslanička grupa podržati izbor Stojana Radenovića za predsednika parlamenta.
Konstitutivna sednica novog, 15. saziva Narodne skupštine Republike Srbije završila je današnji rad, a predsedavajući Stojan Radenović nastavak je zakazao za sutra u 10.00 časova.
Prema prognozi Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srbije (RHMZ) večeras se na severu zemlje očekuje kiša, dok meteorolog Ivan Ristić najavljuje da prve pahulje stižu početkom decembra.
Neobičan prizor zatekli su prolaznici u Valjevu kada su ugledali psa kako sedi na mestu vozača u parkiranom automobilu, za volanom, kao da se sprema da krene u vožnju.
U Srbiji najmlađi zavisnik od novih tehnologija ima samo četiri godine i ide na odvikavanje na Institut za mentalno zdravlje u Beogradu, upozoravaju stručnjaci.
Četvoro novoosumnjičenih zaposlenih u Psihijatrijskoj bolnici "Sveti Ivan", lekarka i troje medicinskih tehničara, negiralo je krivicu tokom ispitivanja povodom smrti pacijenta Kristiana Josipa Periša (32).
Uprava policije Crne Gore i Državno tužilaštvo razotkrili su, u koordinisanoj akciji, više slučajeva zloupotrebe platnih kartica i računarskih prevara na štetu jedne banke. Zbog sumnje da su umešani, pet osoba je lišeno slobode.
Županijski sud u Puli nepravosnažno je osudio državljanina Bangladeša (31) na kaznu od tri godine i tri meseca zatvora zbog silovanja i drogiranja devojčice (14).
U Višem javnom tužilaštvu u Beogradu saslušan je državljanin Severne Makedonije A. A. (19) zbog sumnje da je 8. jula 2025. godine na Novom Beogradu pokušao da ubije Nenada Alajbegovića Alibega, a tužilaštvo je nakon saslušanja predložilo da mu se odredi pritvor.
Glumac Bojan Dimitrijević, publici najpoznatiji po ulozi Pikca iz serije "Vratiće se rode", danas je postao narodni poslanik u novom sazivu Narodne skupštine Srbije.
Glumica Eva Ras oštro je reagovala na napad na glumicu Lidiju Vukićević, koju su polili jogurtom ispred Narodne skupštine Srbije i iskritikovala pristalice Studentske liste.
Glumica Jelena Đukić, nekadašnja supruga pokojnog reditelja i omiljenog tragača iz kviza "Potera" Milorada Milinkovića, biće deo novog saziva Narodne skupštine Srbije nakon vanrednih parlamentarnih izbora održanih 25. oktobra 2026. godine.
Mnogi bi voleli da imaju psa, ali ih pomisao na dlake po nameštaju, neprijatne mirise i svakodnevno čišćenje često odvraća od te odluke. Ipak, postoje rase koje su poznate po tome što znatno manje prljaju životni prostor i ne zahtevaju toliko vremena za održavanje higijene.
Sanja Vučić danas je stigla na snimanje emisije "Zvezde Granda", a svojim modnim izdanjem privukla je pažnju čim se pojavila, pa je pomenula i događaj iz vrtića u Titelu.
U porodici pevačice Anastasije Ražnatović i fudbalera Nemanje Gudelja danas je dvostruki razlog za slavlje, njihov sin Ilijan napunio je četiri meseca, dok njegov tata istog dana proslavlja svoj 35. rođendan.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.