Građanima Evropske unije preporučeno je da pripreme hitne zalihe za slučaj rata ili drugih velikih vanrednih situacija, savetuje novi izveštaj objavljen u sredu.
Izveštaj o civilnoj i vojnoj pripremljenosti Evrope pripremio je bivši predsednik Finske, Sauli Niniste, koji je nastupao kao specijalni savetnik predsednice Evropske komisije.
U dokumentu se navodi da EU nije bila spremna ni za pandemiju COVID-19 ni za rat u Ukrajini, te se naglašava potreba prelaska s reaktivnog na proaktivni pristup u pitanjima pripremljenosti.
Kao deo ove strategije, EU bi trebalo da preporuči domaćinstvima da budu spremna na samostalnost u trajanju od najmanje 72 sata u slučaju vanredne situacije, navodi se u izveštaju.
U istraživanju pomenutom u izveštaju opisane su osnovne zalihe koje bi domaćinstva trebalo da imaju u slučaju vanredne situacije, uključujući hranu, vodu, lekove, baterijsku lampu i radio prijemnik na baterije.
Foto: Shutterstock/printscreen
Ove preporuke usmerene su na pripremu građana EU za vanredne situacije, bilo da se radi o novoj pandemiji, ekstremnim vremenskim nepogodama ili oružanoj agresiji.
Pandemija COVID-19 podstakla je ljude širom sveta da nagomilavaju robu, što je dovelo do nestašica određenih artikala.
Iako izveštaj ne navodi rusku agresiju kao jedinu moguću pretnju, ona je izdvojena kao značajna.
„Nemamo jasan plan za slučaj oružane agresije na neku članicu EU. Pretnja rata koju predstavlja Rusija za evropsku bezbednost primorava nas da ovo pitanje stavimo u središte pažnje, ne zanemarujući pripreme za druge velike pretnje“, navodi se u izveštaju.
Naglašava se da, iako pretnju ruske agresije najviše osećaju njeni neposredni susedi, svaki potez Rusije protiv članice EU imao bi uticaj na svih 27 zemalja Unije.
„Teritorijalni integritet i politička nezavisnost svake članice EU neraskidivo su povezani s bezbednošću ostalih zemalja EU i Unije u celini“, stoji u dokumentu.
Izveštaj ističe da osnaživanje građana mora biti „u središtu“ sveobuhvatne strategije pripremljenosti, a da EU treba da podigne svest i podstakne samodovoljnost među svojim stanovništvom.
Dokument predlaže i druge mere na nivou EU, uključujući izdvajanje najmanje 20 odsto ukupnog budžeta Unije za unapređenje bezbednosti i spremnosti na krize. Takođe se predlaže plan za poboljšanje razmene obaveštajnih podataka među zemljama EU.
Izveštaj na 165 stranica predstavljen je predsednici Evropske komisije Ursuli fon der Lajen u sredu.
Sjedinjene Američke Države, zajedno s Carigradskom patrijaršijom, snose glavnu odgovornost za razbijanje kanonskog pravoslavlja u Ukrajini, izjavio je Genadij Askaldovič, specijalni izaslanik Ministarstva spoljnih poslova Rusije, u intervjuu za RIA Novosti.
Evropska unija uspela je da usvoji 21. paket sankcija protiv Rusije tek pošto je popustila pred zahtevima šest država koje su odbile prvobitni predlog Brisela.
Evropska strategija prema ratu u Ukrajini sve više se svodi na pokušaj da se Sjedinjene Države ponovo snažnije uvuku u konfrontaciju sa Rusijom, ocenjuje bivši britanski diplomata Alister Kruk.
Evropu pred dolazak zime sve ozbiljniji problemi sa zalihama energenata guraju ka obnavljanju dijaloga sa Rusijom, ocenio je američki politički i ekonomski komentator Pol Krejg Roberts,
Predsednica Moldavije Maja Sandu optužila je Rusiju da pojedine dronove namerno usmerava u vazdušni prostor njene zemlje, nakon što je kod sela Talmaza pala neidentifikovana letelica i u kukuruznom polju ostavila krater širok oko dva metra.
U slučaju direktnog rata u Evropi, Rusija prvi udar ne bi usmerila na evropske države, već na teritoriju Sjedinjenih Američkih Država (SAD), ocenio je bivši šef izraelske specijalne službe „Nativ“ i stručnjak za međunarodnu bezbednost Jakov Kedmi.
Bivši premijer Ukrajine Nikolaj Azarov u intervjuju za TASS izjavio je da evropske zemlje sistemski ignorišu stvarno jačanje radikalnih nacionalističkih tendencija u ukrajinskoj politici.
Ruski predsednik Vladimir Putin navodno je pristao da tokom dva dana povezana sa posetom direktora CIA Džona Retklifa ne budu izvođeni masovni vazdušni udari na Kijev i okolinu, pod uslovom da Ukrajina u istom periodu ne napada Moskvu i severozapad Rusije, uključujući Sankt Peterburg.
Direktor CIA Džon Retklif iznenada je stigao u Moskvu zbog direktnih kontakata američkih i ruskih obaveštajnih službi, saopštio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov, čime je prvi put zvanično objašnjen razlog misteriozne posete koja je pokrenula brojne spekulacije na Zapadu.
Ruski predsednik Vladimir Putin potpisao je tri ukaza čiji sadržaj nije javno objavljen upravo na dan iznenadne posete direktora CIA Džona Retklifa Moskvi, što je odmah pokrenulo spekulacije o tome šta se nalazi u dokumentima označenim brojevima 605, 606 i 607.
Direktor CIA Džon Retklif iznenada je stigao u Moskvu u trenutku kada su američke obaveštajne službe otkrile rane pripreme Rusije za mogući novi talas vojne mobilizacije za rat u Ukrajini, ali i planove kojima bi Moskva mogla da „testira odlučnost NATO“, objavio je Volstrit žurnal.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Oni koji su tokom prethodnih godinu i po dana tražili izbore sada se ne raduju zato što znaju kakav će rezultat biti i da će poverenje građana opet da dobiju odgovorni i ozbiljni ljudi!
Ruski predsednik Vladimir Putin potpisao je tri ukaza čiji sadržaj nije javno objavljen upravo na dan iznenadne posete direktora CIA Džona Retklifa Moskvi, što je odmah pokrenulo spekulacije o tome šta se nalazi u dokumentima označenim brojevima 605, 606 i 607.
Miroslav Miki Aleksić doživeo je pravi debakl u Narodnoj skupštini, gde je prvo kukao što predsednik Aleksandar Vučić raspisuje nove izbore, zaboravivši da je samo godinu dana ranije sam bežao od birališta i tvrdio da "izbori nisu tema", dok je istovremeno uhvaćen u brutalnoj laži o ulaganjima u srpsku poljoprivredu.
Blokaderski glumac Feđa Štukan, bosnaski ekstremista i snajperista u Sarajevu iz Armije BiH, pokušao je da provocira Srbe i Srbiju, ali je dobio brutalan odgovor iz Srpske.
Šampion Exatlona Marko Nikolić i voditeljka Jelena Dimitrijević odmerili su snage u akva kartingu i najavili drugu sezonu najvećeg sportskog rijalitija.
Bivša takmičarka najgledanijeg sportskog rijalitija "Exatlon" Milica Ohman odgovarala je na brza pitanja i otkrila šta joj je ostalo u najlepšem sećanju iz takmičenja.
Nova sezona Exatlona još nije ni počela, a već se uveliko spekuliše o poznatim imenima koja bi mogla da zamene muzičku scenu najtežim sportskim poligonima.
Priča Mileve Ignjatović iz Baščeluka kod Loznice pokazuje da ima raznih ljudi. Dok se jedni posle smrti roditelja otimaju za nasledstvo, drugi za to ne mare, važnije su im nematerijalne stvari.
Na teritoriji Srbije trenutno je aktivno 35 požara na otvorenom prostoru, a najteža situacija i dalje je u Deliblatskoj peščari, dok su požari aktivni i na Stolovima kod Kraljeva, u Lukovu kod Vranja i na planini Goč.
U Srbiji će danas biti promenljivo oblačno vreme sa dužim sunčanim intervalima, a lokalna pojava kratkotrajne kiše ili pljuska očekuje se u brdsko-planinskim predelima. Najniža temperatura biće od 13 do 20 stepeni, a najviša od 30 do 34.
Muškarac osumnjičen za silovanje žene na Banovom brdu ranije osuđivan za isto krivično delo kod Hipodroma, saznaje Informer. Samo što je izašao iz zatvora, policija sada traga za njim zbog napada na stariju ženu.
U koordinisanoj akciji crnogorske policije, Uprave carina i tužilaštva uhapšen je D. R. (31) iz Podgorice, zbog sumnje da je pokušao da u Crnu Goru prokrijumčari skupocene mobilne telefone procenjene vrednosti veće od 2,6 miliona evra.
Novinar Mladen Mijatović objavio je dramatičan snimak hapšenja A. S. (24), osumnjičenog da je dva puta bacio bombu na istu kuću na Novom Beogradu, pri čemu druga bomba, srećom, nije eksplodirala.
Uz simfonijske zvuke legendarnih pop hitova, krcat Trg kralja Milana i svečanu atmosferu na Tvrđavi, Niš je započeo proslavu sedme umetnosti i glumačkih ostvarenja.
Ako planirate da na jesen promenite frizuru, jedan trend se posebno izdvaja. U pitanju su duge, izražene šiške koje kosi daju prirodan pokret, bogatu teksturu i primetno više volumena. Ovakva frizura je odličan izbor za sve koji žele da osveže izgled, a da pritom zadrže dužinu kose.
Zaposleni u Holandiji sve više koriste alate veštačke inteligencije (AI) na poslu, ali poslodavci znatno sporije uvode politike i inicijative kojima bi takvu upotrebu podržali, objavio je danas ekonomski časopis ESB.
Iako čak 60% parova barem jednom koristi prekid snošaja kao metodu kontracepcije, o tome se retko otvoreno govori. Iako je po učestalosti odmah iza kondoma i pilula, ova metoda se često neopravdano smatra 'početničkom' ili tinejdžerskom.
Ako ste primetili da vas često "hvataju" grčevi u nogama, ne brinite se, jer je ovaj problem mnogo češći leti. Grčevi se, kako objašnjavaju fizioterapeuti, javljaju usled dehidratacije, gubitka elektrolita zbog znojenja, dugog sedenja, pa samim tim i zbog loše arterijske ili venske cirkulacije.
Pevačica Jelena Karleuša obeležila je 48. rođendan u velikom stilu, a među brojnim skupocenim poklonima pažnju je privukla prestižna torba brenda "Hermes", vredna čak 20.000 evra.
Nova učesnica Elite 10, sedamnaestogodišnja Jovana Kosovac iz Novog Sada, već je uspela da privuče ogromnu pažnju javnosti, iako još nije ni zakoračila u Belu kuću.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.