Poljski premijer Donald Tusk rekao je da će naredne sedmice biti odlučujuće, ne samo za ukrajinski sukob, već i za evropsku budućnost. Prema njegovim rečima, „telefonska diplomatija“ ne može da zameni stvarnu podršku Ukrajini. Uprkos kritikama, nemački kancelar Olaf Šolc rekao je da namerava opet da razgovara sa ruskim liderom.
Poljski premijer Donald Tusk kritikovao je zapadne zemlje zbog pokušaja da uspostave kontakt sa ruskim vlastima, piše Sputnjik.
„Niko neće zaustaviti Putina telefonskim pozivima. Nočašnji napad, jedan od najvećih od početka ovog rata, pokazao je da telefonska diplomatija nije zamena za stvarnu podršku Zapada Ukrajini“, napisao je Tusk na Iksu.
On je takođe naglasio da će naredne nedelje biti odlučujuće, ne samo za ukrajinski sukob, već i za evropsku budućnost.
„Uskoro ću ponovo razgovarati sa ruskim predsednikom“
Uprkos kritikama, nemački kancelar Olaf Šolc, koji je ove nedelje razgovarao sa Vladimirom Putinom prvi put posle skoro dve godine, rekao je da neće stati na tome.
„Uskoro ću ponovo razgovarati sa predsednikom Rusije. To je već odavno najavljeno, a ja sam o tome ranije razgovarao sa mnogima“, rekao je nemački kancelar.
Nemački kancelar je naglasio da je razgovor bio sadržajan. Međutim, proizilazi da Putin nije mnogo promenio stavove o sukobu u Ukrajini. Zato je, primetio je Šolc, važno da se pridržavamo principijelnog pristupa: Kijev može da se osloni na svoje saveznike.
Ukrajinske vlasti zabrinute su zbog neizvesnosti oko planova novoizabranog predsednika SAD Donalda Trampa u vezi sa vojnim sukobom između Moskve i Kijeva. Šef kijevskog režima Vladimir Zelenski pokušava da što pre organizuje sastanak sa republikancem, prenosi Velt am Sontag, pozivajući se na izvore.
Rusija je danas izvela najveći zračni napad na Ukrajinu u skoro tri meseca, lansiravši 120 projektila i 90 dronova, u kojem je sedam ljudi izgubilo živote, te je nanesena velika šteta električnoj mreži, rekli su nadležni.
Sve učestalije spekulacije ukazuju na to da bi dolazak Donalda Trampa na mesto predsednika Sjedinjenih Američkih Država mogao ubrzati pregovore o okončanju sukoba u Ukrajini nakon njegovog preuzimanja funkcije.
Ruske oružane snage jutros su izvele masovni napad na objekte ukrajinske vojne industrije i kritičnu energetsku infrastrukturu, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Pokušaji ukrajinskih oružanih snaga (OSU) da izvrše desant na Kinburnskoj i Tendrovskoj kosi u Hersonskoj oblasti završili su katastrofalno, s obzirom na velike gubitke elitnog specijalnog odreda Ukrajine, izjavio je guverner Hersonske oblasti Vladimir Saldo.
Evropski lideri sve otvorenije govore o mogućem sukobu sa Rusijom, povećavaju vojne budžete i pripremaju stanovništvo za godine nestabilnosti, ali veliki deo građana nije spreman da zbog takve politike uzme oružje i ode u rat.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski upozorio je da Rusija već ima, ili će uskoro imati, balističke rakete sposobne da pogode bilo koji evropski grad sa udaljenosti do 5.000 kilometara.
Ruske snage su tokom ove godine pojačale upotrebu kombinovanih vazdušnih napada na Ukrajinu, koji se sastoje od velikog broja bespilotnih letelica, nakon kojih slede udari balističkim i krstarećim raketama.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da ukrajinska protivvazdušna odbrana i dalje nema dovoljno kapaciteta za presretanje ruskih balističkih raketa, naglašavajući da je dodatna zapadna vojna pomoć ključna za zaštitu gradova i kritične infrastrukture.
Ukupni ekonomski gubici zemalja Evropske unije zbog odustajanja od kupovine ruskih energenata mogli bi da dostignu oko 3 biliona evra, saopštila je Stalna misija Rusije pri EU.
Evropska unija sprema plan koji bi omogućio da se vojska, tenkovi i teška tehnika mnogo brže prebacuju ka istočnom krilu NATO-a, odnosno prema granicama sa Rusijom i Belorusijom. Cilj je da se rok za odobravanje vojnog transporta preko evropskih granica skrati sa sadašnjih do 45 dana na samo tri dana.
Nemački kancelar Fridrih Merc ocenio je tokom NATO samita da Moskva neće uspeti da ostvari svoje ratne ciljeve u Ukrajini i da nema izgleda za vojnu pobedu.
Moskva razmatra mogućnost prvog udara na vojne ciljeve u Evropi ako proceni da NATO nastavlja da koristi Ukrajinu za napade na rusku teritoriju, tvrdi bivši analitičar CIA Lari Džonson.
Dok se borbe u Ukrajini nastavljaju bez radikalnih pomeranja na većem delu linije fronta, u zapadnim vojnim i obaveštajnim krugovima sve češće se postavlja ključno pitanje: zbog čega Rusija, uprkos očiglednim i ogromnim vojnim resursima, ne pokušava da izvede mnogo širu i masovniju ofanzivu?
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ukrajinske vlasti zabrinute su zbog neizvesnosti oko planova novoizabranog predsednika SAD Donalda Trampa u vezi sa vojnim sukobom između Moskve i Kijeva. Šef kijevskog režima Vladimir Zelenski pokušava da što pre organizuje sastanak sa republikancem, prenosi Velt am Sontag, pozivajući se na izvore.
Evropski lideri sve otvorenije govore o mogućem sukobu sa Rusijom, povećavaju vojne budžete i pripremaju stanovništvo za godine nestabilnosti, ali veliki deo građana nije spreman da zbog takve politike uzme oružje i ode u rat.
Dok porodica, prijatelji i pošteni građani Srbije tuguju za tragično nastradalim policajcem Vasilijem Lalovićem (33) – nevinim čovekom i ocem troje male dece – na društvenim mrežama odvija se monstruozno lešinarenje.
Dok u javnosti pokušavaju da prodaju jeftine priče o institucijama, moralu i promenama, blokaderske uličarske grupacije pod svoje okrilje primaju isključivo likove sa mračnim kriminalnim dosijeima, dokazujući da je za njih brutalno gaženje zakona - sasvim normalna pojava.
Vladimir Pavićević, profesor na Fakultetu političkih nauka i jedan od najvećih kritičara predsednika Aleksandra Vučića, ismejao je ustaškog evroposlanika Tonina Piculu, koga blokaderi kuju u zvezde.
Poznati korisnik društvene mreže Iks, koji se predstavlja kao Narodni neprijatelj, uporedio je blokaderskog glumca Nikolu Đurička sa čuvenim umetnikom i glumačkom legendom Predragom Mikijem Manojlovićem, kog su mnogi blokaderi u prethodnom periodu na sraman način optuživali da je "ćaci".
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ videćete šta je to rastužilo perjanicu Đilasove stranke Borka Stefanovića, gde voli da boravi propali političar Srđan Milivojević, kuda se to zaputio samozvani revolucionar Aleksandar Jovanović Ćuta, kako vreme provodi bivša ministarka zdravlja Danica Grujičić...
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" videli ste gde najviše voli da “dokoniše” blokaderski profesor Jovo Bakić, kako penzionerske dane provode blokaderi Dušan Petričić i Žarko Korać, o čemu “pripoveda” blokaderski analitičar Cvijetin Milivojević, zašto je samozvani revolucionar Predrag Voštinić teški licemer, sa kime je to u društvu bila glumica blokaderka Anđelka Prpić...
Snežana Paunović, ministarka državne uprave i lokalne samouprave gostujući u Info jutru objasnila je zašto se našla na udaru različitih struktura na Kosovu i Metohiji, ali i u centralnom delu Srbije.
Zbog višesatnih gužvi na Gradini, vozači koji danas putuju ka Grčkoj mogu uštedeti vreme prelaskom na manje opterećene alternativne granice sa Bugarskom.
U kovčegu ispred oltara Saborne crkve u Beogradu počivaju mošti Svetog Stefana Štiljanovića, velikog dobrotvora i zaštitnika srpskog naroda. Njegove mošti donete su u Beograd kako bi bile zaštičene od ustaša.
Danas slavimo Svetog Prokopija, jednog od ognjevitih svetaca. U narodnom kalendaru ovaj svetac se ubraja u red ognjevitih praznika, zajedno sa Svetim Ilijom i Ognjenom Marijom, a za njegov dan vezuju se brojni strogi običaji i verovanja.
Dečak U. P. (5) iz Grocke nastradao je juče u bazenu u akva parku Jugovo u Smederevu, a pred kućom tuge u Grockoj danas se okupljaju prijatelji i komšije. Otac dečaka ne može da govori od tuge, ulicom odjekuju jecaji.
Policija u Skoplju podnela je krivične prijave protiv dvojice muškaraca iz tog makedonskog grada koji se sumnjiče da su silovali ženu iz Srbije (32) koja živi u Skoplju, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova Severne Makedonije.
U reci Savi, kod Okunščaka u opštini Rugvica, u toku je potraga za trojicom stranih državljana koji su, kako se pretpostavlja, u reku ušli da bi se okupali.
Netfliks je objavio najnoviji izveštaj koji detaljno otkriva koje su to naslove pretplatnici širom sveta masovno gledali tokom prvih šest meseci 2026. godine.
Bila je kraljica pozorišta, ali i žrtva brutalne sudbine. Život Žanke Stokić obeležile su batine, siromaštvo i smrt u samoći, dok joj je spomenik podigla služavka, jer niko drugi nije želeo.
Novi film britansko-američkog reditelja Kristofera Nolana "Odiseja", zasnovan na istoimenom antičkom epu starogrčkog pesnika Homera, ostvario je zaradu od 264,1 milion dolara na svetskim bioskopskim blagajnama tokom prvog vikenda prikazivanja, saopštio je studio "Universal Pictures".
Starleta Stanija Dobrojević odnela je pobedu u rijalitiju Elita 9 i osvojila glavnu nagradu od 100.000 evra, a njen rijaliti put traje više od 15 godina.
Učesnica rijalitija Elita 9 Aneli Ahmić osvojila je 2. mesto u superfinalu "Elite 9", međutim ona je zaplakala kada je videla da je nije sačekao niko od njenih bliskih ljudi.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.