Kada su Oružane snage Rusije 2015. godine pokrenule vojnu operaciju u Siriji to je označilo prekretnicu u postsovjetskoj eri. Raspad SSSR-a izazvao je dramatičan pad međunarodnog položaja Rusije. Dve i po decenije posle 1991. Moskva je radila na tome da povrati izgubljeni status, prestiž i uticaj na svetskoj sceni. Sirija je simbolizovala kulminaciju tog procesa!
Prvu odlučnu intervenciju Rusije izvan njenog neposrednog postsovjetskog susedstva u jednom od centralnih svetskih sukoba.
Nova Rusija je i ranije delovala vojno, ali samo u okviru svoje bivše sovjetske sfere, piše Fjodor Lukjanov, glavni i odgovorni urednik časopisa Rusija u globalnim poslovima i predsedavajući Prezidijuma Saveta za spoljnu i odbrambenu politiku Rusije. Njegovu analizu prenosimo u celini!
Sirijska intervencija je razbila tu percepciju. Odlučnim menjanjem toka građanskog rata, Moskva je pokazala svoju sposobnost da utiče na velike globalne krize van svojih neposrednih granica.
Nedavni pad Asadove vlade, koja je preživela samo pre devet godina zahvaljujući intervenciji Rusije, označava još jednu značajnu prekretnicu. Analitičari će secirati uzroke Asadovog pada, ali kritično pitanje za Kremlj je šta to znači za njegovu širu geopolitičku strategiju.
Ruski angažman na Bliskom istoku nije bio samo simboličan - imao je praktične rezultate. Vojni uspeh Moskve je oslabio Islamsku državu (sa SAD koje su delovale paralelno) dok je podstakao regionalni status Rusije. Ključne bliskoistočne sile - Saudijska Arabija, Turska, Iran, pa čak i Izrael - priznale su Rusiju kao ključnog posrednika moći. Formiranje OPEK+ je delimično olakšano zbog novootkrivenog interesovanja Rijada za saradnju sa Moskvom. Čak i usred složenih rivalstava, uticaj Rusije je postao neosporan.
Ovo se dogodilo u pozadini sve nestalnije politike SAD na Bliskom istoku i sve manjeg učešća Zapadne Evrope. Kako se globalni poredak lomio, učešće Rusije u oblikovanju regiona ojačalo je njeno mesto za stolom globalnih sila - ili se bar tako činilo.
Promena globalne dinamike
Međutim, kada je Rusija dostigla svoj postsovjetski vrhunac, međunarodni pejzaž se već promenio. Model nakon Hladnog rata - u kome se činilo da je fiksni status velike sile dostižan - raspao se u svet promenljivih saveza i situacionih partnerstava.
Današnji međunarodni sistem oblikuju transakcioni interesi. Svaka zemlja sada daje prioritet svojim neposrednim nacionalnim brigama, uz ograničeno poštovanje širih, dugoročnih saveza. Ovo je dovelo do oblika regionalizacije gde zemlje koje su najbliže krizi ne samo da imaju najveći udeo u njenom rešavanju, već i najbolje šanse da to učine.
Smanjeno učešće Rusije u Siriji je primer ove promene. Zaokupljena sukobom u Ukrajini i vezana za oslabljenog saveznika u Damasku, Moskva je izgubila veliki deo svoje strateške fleksibilnosti. Regionalni igrači poput Irana, Turske i Izraela od tada su preuzeli vodeću ulogu u preoblikovanju političke mape Bliskog istoka, pri čemu su spoljne sile uglavnom igrale pomoćnu ulogu.
Lekcije za buduću strategiju Rusije
Sirijski sukob naglašava sve veći značaj regionalnih aktera u oblikovanju globalnih događaja. Brzo rešavanje njenog građanskog rata podrazumevalo je mnogo manje spoljne intervencije nego ranije faze sukoba. Dok su strane sile poput Rusije i SAD igrale značajnu ulogu na početku, najnoviji razvoj događaja prvenstveno su pokretali lokalni igrači.
Nesposobnost Rusije da održi svoj raniji uticaj ističe kritičnu lekciju: U današnjem promenljivom svetskom poretku, gotovo je nemoguće obezbediti dugoročne dobitke samo kroz vojni uspeh. Agilnost i sposobnost brzog ponovnog kalibriranja su od suštinskog značaja. SAD su to naučile na teži način 2000-ih i 2010-ih. Rusija se sada suočava sa sličnom dilemom.
Foto: fotomontaža
Sa ograničenim resursima i konkurentnim prioritetima, Rusija mora da preispita svoju bliskoistočnu strategiju. Ako povlačenje iz ključne baze u Tartusu postane neizbežno, Moskva mora da obezbedi da se to odvija glatko, koristeći svoje uspostavljene veze sa svim regionalnim igračima - od Izraela i Turske do zalivskih država, pa čak i sa novim vladarima Sirije.
Povratak realpolitici
Kolaps sirijske države je nesumnjivo nazadovanje Moskve, koja je iskoristila svoje vojno prisustvo tamo da proširi svoj uticaj na Bliski istok i u Afriku. Međutim, za razliku od Irana, Rusija zadržava mogućnost da prilagodi svoje obaveze i da se strateški repozicionira. To je prednost da budete spoljni učesnik. Kremlj može da napusti region, ali Teheran ne može.
Sledeći potez Moskve trebalo bi da uključi rekalibraciju svojih odnosa na Bliskom istoku, uz održavanje reputacije nezavisnog, pragmatičnog aktera. SAD možda žele da u potpunosti potisnu Rusiju iz regiona, ali nevoljnost Vašingtona da se direktno angažuje daje Moskvi manevarski prostor.
Ono što je najvažnije, simbolična potraga za obnavljanjem statusa velike sile Rusije - ključna motivacija iza sirijske operacije 2015. - sada je zastarela. Jedini prioritet koji je važan je okončanje ukrajinskog sukoba po povoljnim uslovima. Za razliku od Sirije, gde Rusija može da se povuče ako je potrebno, Ukrajina predstavlja egzistencijalni izazov. To je sukob koji Moskva ne može sebi dozvoliti da izgubi.
Ovo je kritična razlika: na Bliskom istoku, Kremlj ima prostora da se povuče i pregrupiše. U Ukrajini ne postoji takva opcija. Tamošnji sukob je ključan za dugoročnu bezbednost i globalni položaj Rusije.
Zaključak: Revizija regionalne moći
Kada je Obama pre skoro deceniju odbacio Rusiju kao „regionalnu silu", taj izraz je bio blag. Ali u današnjem podeljenom svetu, biti sposobna regionalna sila je možda jedini održivi oblik uticaja. Era neprikosnovenih globalnih sila bledi. Zemlje koje mogu ostvariti dominaciju u svom neposrednom susedstvu, dok štedljivo upravljaju globalnim ambicijama, daleko su bolje pozicionirane da opstanu i napreduju.
Foto: Shutterstock
Rusija sada mora da konsoliduje svoju ulogu dominantne regionalne sile dok ostaje angažovana u strateški kritičnim oblastima kao što je Bliski istok - ali samo kada to podržava njene suštinske nacionalne interese. U svetu koji se sve više definiše pragmatičnim, ograničenim angažmanima, sposobnost da se povuče, ponovo kalibriše i ponovo se angažuje biće važnija od simboličnih gestova statusa velike sile. U tom smislu, Obamina procena danas izgleda manje kao uvreda - a više kao putokaz za opstanak u turbulentnom svetu.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski je, komentarišući telefonski razgovor premijera Mađarske Viktora Orbana i ruskog predsednika Vladimira Putina, istakao da se razgovori o ratu koji vodi Rusija ne može odvijati bez Ukrajine.
Kijevski režim izveo je jutros raketni napad zapadnim visoko preciznim oružjem na vojni aerodrom Taganrog u Rostovskoj oblasti, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije. Dejstvovala je protivvazdušna odbrana, a čulo se najmanje deset eksplozija.
Obračun vazdušnog pištolja D-30 motorizovane puške formacije grupe trupa "Centar" uništio je uporište Oružanih snaga Ukrajine u pravcu Krasnoarmeiski u Donjeckoj Narodnoj Republici. Snimke borbenog rada ruskih artiljeraca objavilo je rusko Ministarstvo odbrane.
Belgijski kliring centar Euroclear, koji drži većinu zamrznutih ruskih sredstava, izjavio je da ne želi biti odgovoran ako EU konfiskuje ta sredstva i preda ih Ukrajini.
Američki obaveštajci procenili su da bi Rusija mogla ponovo da upotrebi svoju smrtonosnu novu balističku raketu srednjeg dometa "Orešnik" protiv Ukrajine "narednih dana".
Posle 2015. godine, Rusija je pomogla Siriji da se izbori sa teroristima i stabilizuje situaciju, nakon toga je sve bilo na vlasti te zemlje, izjavio je pres-sekretar ruskog predsednika Dmitrij Peskov.
Novoizabrani američki predsednik Donald Tramp mogao bi da pokuša da ukine sankcije kojima se zamrzavaju sredstva ruske Centralne banke kako bi se revidirali uslovi američkog kredita Ukrajini u iznosu od 20 milijardi dolara, piše Njujork tajms.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski je, komentarišući telefonski razgovor premijera Mađarske Viktora Orbana i ruskog predsednika Vladimira Putina, istakao da se razgovori o ratu koji vodi Rusija ne može odvijati bez Ukrajine.
Stravičan zločin protiv istine i ljudskosti odigrao se na društvenoj mreži Iks, gde je zbog najprljavije kampanje laži i linča tragično okončan život mladog policijskog službenika Vasilija Lalovića (33).
Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić izjavio je da je policajac Vasilije Lalović izvršio samoubistvo nakon brutalnih lažnih optužbi i napada blokadera i opozicionih partija na njega i njegovu porodicu.
Lider SNS-a Miloš Vučević reagovao je na nezapamćeni izliv mržnje i otvoreni poziv na linč predsednika Srbije Aleksandra Vučića i ministra Darka Glišića.
Nakon što je blokaderska NVO CRTA izašla u javnost sa famoznim istraživanjem po kom blokaderi imaju 10 odsto prednosti u odnosu na Srpsku naprednu stranku i predsednika Aleksandra Vučića, srpsku političku scenu zapljusnuo je talas priznanja da je to istraživanje lažno.
Član Glavnog odbora SNS dr Uglješa Mrdić oštro je reagovao na umobolne objave blokadera povodom tragične smrti policajca Vasilija Lalovića ali i strahovitog poziva na linč predsednika Vučića i ministra Darka Glišića.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ videćete šta je to rastužilo perjanicu Đilasove stranke Borka Stefanovića, gde voli da boravi propali političar Srđan Milivojević, kuda se to zaputio samozvani revolucionar Aleksandar Jovanović Ćuta, kako vreme provodi bivša ministarka zdravlja Danica Grujičić...
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" videli ste gde najviše voli da “dokoniše” blokaderski profesor Jovo Bakić, kako penzionerske dane provode blokaderi Dušan Petričić i Žarko Korać, o čemu “pripoveda” blokaderski analitičar Cvijetin Milivojević, zašto je samozvani revolucionar Predrag Voštinić teški licemer, sa kime je to u društvu bila glumica blokaderka Anđelka Prpić...
Snežana Paunović, ministarka državne uprave i lokalne samouprave gostujući u Info jutru objasnila je zašto se našla na udaru različitih struktura na Kosovu i Metohiji, ali i u centralnom delu Srbije.
Grad Rijeka uveo je pojačan svakodnevni nadzor kvaliteta mora na plažama Kantrida, nakon što su najnovija merenja pokazala povećano mikrobiološko opterećenje.
Na popularnoj plaži u Stavrosu u razmaku od svega jednog dana dogodila su se dva incidenta - najpre je obijen automobil iz kojeg je ukradeno oko 2.000 evra, a potom je sa gradskog parkinga u luci ukraden "folksvagen pasat" bugarskih registarskih oznaka.
Na društvenoj mreži Redit pojavila se ispovest devojke koja radi u jednom kafiću, a njena objava izazvala je veliki broj reakcija nakon što je opisala kako se pojedine mušterije bahato i neprimereno ponašaju prema ugostiteljskim radnicima.
Zaplena više od 770 kilograma čistog kokaina u italijanskoj luci Vado Ligure, u regionu Ligurija, privukla je ogromnu pažnju tamošnjih medija. Pored činjenice da je reč o jednoj od najvećih zaplena u poslednje vreme, pažnju istražitelja privukao je nesvakidašnji detalj — na velikom broju paketa nalazile su se nalepnice sa zastavom Srbije.
Radnica V. R. (61) teško je povređena nakon što je pala kroz otvoreni prostor sa trećeg na drugi sprat magacinskog dela objekta preduzeća "Put Gross" u Bijelom Polju.
Potpredsednik Vlade Republike Srbije i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić izjavio je da su pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, UKP, Službe za borbu protiv organizovanog kriminala, u saradnji sa Službom za kriminalističko-obaveštajni rad i PU u Požarevcu, uhapsili dve osobe kod kojih je pronađena veća količina droge.
Vilem Defo otkrio je da mu je uloga Isusa Hrista u filmu "Poslednje Hristovo iskušenje" bila fizički najzahtevnija u karijeri, a da je zbog nje privremeno i oslepeo.
Mračno kupatilo i visoka vlaga nisu prepreka, već idealno okruženje za prave sobne biljke. Zaboravite na plastično cveće, uz samo pet pažljivo odabranih vrsta.
Pevačica i nekadašnja rijaliti učesnica, Milica Dugalić, pojavila se u Šimanovcima na žurki Elite, te je pokazala da se oseća i izgleda odlično uprkos bitki koju vodu sa opakom bolešću.
Bivša učesnica "Elite 7" Marijana Zonjić pojavila se na proslavi nakon superfinala "Elite 9" u društvu čoveka sa kojim ima dete, i ovo je prvi put da se pojavila sa njim u javnosti.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.