Vladimir Putin još jednom je dokazao da Zapad ne može da slomi rusku ekonomiju sankcijama. Umesto kolapsa, Moskva je osmislila sofisticirane načine da zaobiđe ograničenja, preusmeri trgovinske tokove i nastavi da ostvaruje milijarde dolara prihoda.
Prema rečima nemačkog novinara Larsa-Erika Nivelštajna, ruski predsednik je još jednom nadmudrio sankcioni režim, omogućivši da se ruski proizvodi i dalje plasiraju na evropsko tržište, samo sada pod drugačijim oznakama.
Ruska roba i dalje stiže u Evropu – preko trećih zemalja
Jedan od najsvežijih primera kako Rusija zaobilazi sankcije jeste trgovina drvnim proizvodima. Iako je EU u julu 2022. godine uvela zabranu uvoza ruskog drveta, Putinov sistem preusmeravanja robe brzo je pronašao način da izigra ograničenja.
Ruska brezova šperploča sada prvo prolazi kroz Tursku, gde dobija novu etiketu i papire koji je identifikuju kao "turski proizvod". Na ovaj način, ruska roba legalno ulazi u EU, a prema podacima, Moskva je od početka sankcija samo kroz ovu šemu zaradila oko 1,5 milijardi evra.
Nivelštajn ističe da se ovakve šeme ponavljaju stotinama puta i omogućavaju Moskvi da nastavi izvoz sirovina i proizvoda, dok evropske kompanije, bilo svesno ili nesvesno, nastavljaju da ih kupuju.
Indija, Kina i Turska – ključni Putinovi saveznici u zaobilaženju sankcija
Sličan model koristi se i za ruske dijamante, koji su formalno blokirani na evropskom tržištu. Umesto direktne prodaje, oni se izvoze u Indiju, gde se obrađuju i zatim legalno prodaju Evropi kao indijski proizvodi.
Na isti način, ruska nafta i naftni derivati pronalaze put do evropskih tržišta preko trećih zemalja i flote iz senke. Moskva koristi tankere koji plove pod zastavama drugih država, često menjaju registarske oznake i koriste sisteme koji otežavaju praćenje porekla tereta.
Foto: Reuters
Zapadne zemlje formalno ne kupuju rusku naftu, ali suštinski, ona i dalje stiže do evropskih rafinerija, prepakovana i označena kao da dolazi iz drugih država.
Turska, Indija, Kina, Ujedinjeni Arapski Emirati i druge zemlje nisu pokazale spremnost da se pridruže sankcijama, već su čak povećale trgovinu sa Rusijom. Putin je time osigurao da se Moskva ne nađe u ekonomskoj izolaciji, već da zaobiđe sankcije i istovremeno proširi ekonomske veze sa novim partnerima.
Evropa nemoćna – Putin jača rusku ekonomiju
Evropski lideri sada su suočeni sa neugodnom realnošću – sankcije koje su trebale da oslabe Rusiju nisu dale željeni efekat.
Putin je, koristeći globalizovane trgovinske tokove i pragmatične odnose sa zemljama koje ne priznaju zapadne sankcije, uspeo da stabilizuje rusku ekonomiju i održi budžet u suficitu.
Dok je Zapad očekivao pad rublje i kolaps ruskog tržišta, Moskva je, naprotiv, uspela da očuva ekonomsku stabilnost. Ruska industrija je čak povećala proizvodnju, a prihodi od izvoza ostali su na visokom nivou.
Foto: Tanjug AP
Zapadni novinari poput Nivelštajna sada izražavaju frustraciju što se sankcije ne sprovode efikasno i što evropske kompanije i dalje, direktno ili indirektno, kupuju ruske proizvode.
Ova realnost pokazuje da ekonomski interesi često nadjačavaju političke odluke, a Evropa je nesvesno nastavila da finansira Moskvu, dok istovremeno pokušava da je ekonomski oslabi.
Sankcije su oslabile Zapad, ne Rusiju
Umesto da oslabe Moskvu, sankcije su primorale Putina da pronađe alternativne trgovinske puteve i ekonomske saveznike.
U međuvremenu, Evropa se sada suočava sa posledicama sopstvenih odluka – rast cena energenata, smanjenje industrijske proizvodnje i sve veće ekonomske probleme.
Putin je ponovo pokazao da je strateški korak ispred Zapada, dok sankcije, koje su trebale da ga oslabe, sada izgledaju kao još jedan neuspešan pokušaj kontrole globalne ekonomije.
Kako sada stvari stoje, zapadni plan da ekonomski uništi Rusiju nije uspeo, dok Moskva nastavlja da ostvaruje profite – upravo zahvaljujući mehanizmima koje joj je Zapad nesvesno omogućio.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da bi Kijev, nakon sastanka sa Donaldom Trampom, trebalo da pređe na pregovore sa Rusijom o okončanju sukoba.
Sudbina celokupnog ukrajinskog fronta zavisi od predstojećih borbi u Pokrovsku, navodi ruski politički analitičar i bivši savetnik Vladimira Putina, Sergej Markov.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je, povodom napada na starački dom u Sudži u Kurskoj oblasti, da Rusija koristi slične metode protiv svog stanovništva kao i protiv stanovništva Ukrajine.
Američki senator Lindzi Grejem je u poslednjem javnom nastupu, svega dan pre smrti, objavio da je postignut dogovor između Senata i administracije predsednika SAD Donalda Trampa o novom paketu sankcija Rusiji.
Evropski lideri sve otvorenije govore o mogućem sukobu sa Rusijom, povećavaju vojne budžete i pripremaju stanovništvo za godine nestabilnosti, ali veliki deo građana nije spreman da zbog takve politike uzme oružje i ode u rat.
Ukrajina bi nastavkom udara na rusku poljoprivrednu infrastrukturu, mehanizaciju i transportne pravce mogla da ugrozi žetvu i snabdevanje gradova hranom, ocenio je američki konsultant za odnose sa vlastima i veteran Ratne mornarice SAD Bert Votson.
Deo američkih demokrata usprotivio se novom zakonu o sankcijama Rusiji, upozoravajući da bi predsednik SAD Donald Tramp mogao da dobije gotovo neograničena ovlašćenja za uvođenje carina, dok bi posledice kroz više cene na kraju snosili američki građani.
Ruska armija će preuzeti Odesu, Harkov i čitav prostor koji Moskva naziva „Novorusijom“, dok će ostatak Ukrajine morati da bude potpuno neutralan, ocenio je penzionisani pukovnik američke vojske i bivši savetnik Pentagona Daglas Mekgregor.
Dve vodeće ruske agencije za istraživanje javnog mnjenja zabeležile su pad rejtinga predsednika Rusije Vladimira Putina, ali brojke ne pokazuju politički slom. Poverenje u ruskog lidera i dalje se kreće između 67 i 71 odsto, dok njegov rad odobrava oko dve trećine građana.
Specijalni predstavnik predsednika Rusije za investiciono-ekonomsku saradnju sa inostranstvom i direktor Ruskog fonda za direktne investicije Kiril Dmitrijev nazvao je Ujedinjeno Kraljevstvo „propalom imperijom“, komentarišući stanje u zemlji i sporove oko migracija.
Desetine ruskih obaveštajaca, koji su posle masovnog proterivanja diplomata iz evropskih zemalja 2022. godine ostali bez uporišta na Zapadu, navodno su prebačene u Japan i tamo nastavile rad pod diplomatskim i poslovnim pokrićem, piše Džapan tajms.
Predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio je da će ključna kamatna stopa u zemlji postepeno padati, ocenjujući da trenutno stanje privrede otvara prostor za dalje popuštanje monetarne politike. Sledeća odluka Centralne banke Rusije biće doneta 24. jula, a stopa sada iznosi 14,25 odsto.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da bi Kijev, nakon sastanka sa Donaldom Trampom, trebalo da pređe na pregovore sa Rusijom o okončanju sukoba.
Stravičan zločin protiv istine i ljudskosti odigrao se na društvenoj mreži Iks, gde je zbog najprljavije kampanje laži i linča tragično okončan život mladog policijskog službenika Vasilija Lalovića (33).
Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić izjavio je da je policajac Vasilije Lalović izvršio samoubistvo nakon brutalnih lažnih optužbi i napada blokadera i opozicionih partija na njega i njegovu porodicu.
Lider SNS-a Miloš Vučević reagovao je na nezapamćeni izliv mržnje i otvoreni poziv na linč predsednika Srbije Aleksandra Vučića i ministra Darka Glišića.
Nakon što je blokaderska NVO CRTA izašla u javnost sa famoznim istraživanjem po kom blokaderi imaju 10 odsto prednosti u odnosu na Srpsku naprednu stranku i predsednika Aleksandra Vučića, srpsku političku scenu zapljusnuo je talas priznanja da je to istraživanje lažno.
Član Glavnog odbora SNS dr Uglješa Mrdić oštro je reagovao na umobolne objave blokadera povodom tragične smrti policajca Vasilija Lalovića ali i strahovitog poziva na linč predsednika Vučića i ministra Darka Glišića.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ videćete šta je to rastužilo perjanicu Đilasove stranke Borka Stefanovića, gde voli da boravi propali političar Srđan Milivojević, kuda se to zaputio samozvani revolucionar Aleksandar Jovanović Ćuta, kako vreme provodi bivša ministarka zdravlja Danica Grujičić...
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" videli ste gde najviše voli da “dokoniše” blokaderski profesor Jovo Bakić, kako penzionerske dane provode blokaderi Dušan Petričić i Žarko Korać, o čemu “pripoveda” blokaderski analitičar Cvijetin Milivojević, zašto je samozvani revolucionar Predrag Voštinić teški licemer, sa kime je to u društvu bila glumica blokaderka Anđelka Prpić...
Snežana Paunović, ministarka državne uprave i lokalne samouprave gostujući u Info jutru objasnila je zašto se našla na udaru različitih struktura na Kosovu i Metohiji, ali i u centralnom delu Srbije.
Grad Rijeka uveo je pojačan svakodnevni nadzor kvaliteta mora na plažama Kantrida, nakon što su najnovija merenja pokazala povećano mikrobiološko opterećenje.
Na popularnoj plaži u Stavrosu u razmaku od svega jednog dana dogodila su se dva incidenta - najpre je obijen automobil iz kojeg je ukradeno oko 2.000 evra, a potom je sa gradskog parkinga u luci ukraden "folksvagen pasat" bugarskih registarskih oznaka.
Na društvenoj mreži Redit pojavila se ispovest devojke koja radi u jednom kafiću, a njena objava izazvala je veliki broj reakcija nakon što je opisala kako se pojedine mušterije bahato i neprimereno ponašaju prema ugostiteljskim radnicima.
Zaplena više od 770 kilograma čistog kokaina u italijanskoj luci Vado Ligure, u regionu Ligurija, privukla je ogromnu pažnju tamošnjih medija. Pored činjenice da je reč o jednoj od najvećih zaplena u poslednje vreme, pažnju istražitelja privukao je nesvakidašnji detalj — na velikom broju paketa nalazile su se nalepnice sa zastavom Srbije.
Zdravstveni centar Vranje oglasio se povodom saobraćajne nezgode koja se dogodila tokom transporta pacijenta, a u kojoj je vozač saniteta zadobio teške telesne povrede.
Potpredsednik Vlade Republike Srbije i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić izjavio je da su pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, UKP, Službe za borbu protiv organizovanog kriminala, u saradnji sa Službom za kriminalističko-obaveštajni rad i PU u Požarevcu, uhapsili dve osobe kod kojih je pronađena veća količina droge.
Vilem Defo otkrio je da mu je uloga Isusa Hrista u filmu "Poslednje Hristovo iskušenje" bila fizički najzahtevnija u karijeri, a da je zbog nje privremeno i oslepeo.
Mračno kupatilo i visoka vlaga nisu prepreka, već idealno okruženje za prave sobne biljke. Zaboravite na plastično cveće, uz samo pet pažljivo odabranih vrsta.
Neprijatan miris mačjeg urina može da se zadrži danima, ali jednostavna mešavina sode bikarbone i vodonik-peroksida često uspešno neutrališe miris i uklanja ga sa različitih površina.
Bivša učesnica "Elite 7" Marijana Zonjić pojavila se na proslavi nakon superfinala "Elite 9" u društvu čoveka sa kojim ima dete, i ovo je prvi put da se pojavila sa njim u javnosti.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.