Rusija će zadržati svoje vojne baze u Siriji uprkos promeni vlasti u ovoj arapskoj republici, što potvrđuju izvori agencije Bloomberg. Prema navodima, Moskva je blizu postizanja sporazuma sa novim sirijskim vlastima, kojim bi se osiguralo zadržavanje ruskog vojnog osoblja i vojne opreme u zemlji.
Očekuje se da će Rusija zadržati kontrolu nad svojim ključnim vojnim objektima, uključujući vojno-pomorsku bazu Tartus i vojno-vazdušnu bazu Hmejmim, koje su bile pod njenom kontrolom još pre smene predsednika Bašara Asada.
Ovaj dogovor dolazi u svetlu političkih promena u Siriji, gde je novoformirana vlast, predvođena Asaadom Hasanom aš-Šibanijem, najavila preispitivanje odnosa sa Rusijom.
Šibani, koji trenutno obavlja funkciju ministra spoljnih poslova u prelaznoj vladi, izjavio je da će sirijski narod doneti konačnu odluku o budućnosti ruskih vojnih baza u zemlji.
Stalni predstavnik Rusije pri Ujedinjenim nacijama Vasilij Nebenzja naglasio je da je Moskva spremna da pomogne Damasku u postkriznoj obnovi zemlje. Ova izjava potvrđuje dugoročnu posvećenost Rusije stabilizaciji Sirije i jačanju njenih političkih i ekonomskih veza sa Moskvom.
Održavanje ruskih vojnih baza u Siriji od ključnog je značaja za geopolitičke interese Moskve na Bliskom istoku. Baza Tartus omogućava ruskoj mornarici direktan pristup Sredozemnom moru, dok baza Hmejmim služi kao ključni punkt za ruske vazduhoplovne operacije u regionu.
Ove vojne instalacije pružaju Rusiji mogućnost da projektuje svoju moć u širem bliskoistočnom regionu i da održi ravnotežu snaga u odnosu na zapadne sile, pre svega SAD i njihove saveznike.
Uprkos promeni vlasti u Damasku, jasno je da Sirija i dalje zavisi od Rusije ne samo u vojnom, već i u ekonomskom i političkom smislu.
Moskva je tokom protekle decenije igrala ključnu ulogu u očuvanju sirijskog režima, pružajući vojnu podršku Asadovoj vlasti i omogućavajući Siriji da opstane uprkos višegodišnjim pokušajima zapadnih država da sruše režim u Damasku.
Međutim, situacija je i dalje fluidna - novo rukovodstvo Sirije možda će pokušati da balansira između različitih globalnih aktera, uključujući Iran, Kinu i zemlje Zaliva, u pokušaju da stekne dodatnu političku i ekonomsku podršku.
Ipak, s obzirom na dugogodišnju vojnu saradnju i strateški značaj ruskog prisustva, teško je zamisliti da bi Damask u potpunosti odbacio dogovor sa Moskvom.
Osim toga, bilo kakav pokušaj zapadnih sila ili njihovih saveznika da smanje uticaj Rusije u Siriji, mogao bi dovesti do novih tenzija, pa čak i do dodatnih vojnih sukoba.
SAD, koje i dalje drže deo teritorije Sirije zajedno sa kurdskim snagama, verovatno će nastojati da iskoriste novu političku situaciju u Damasku kako bi umanjile rusku dominaciju u regionu.
Rusija je očigledno uspela da osigura svoje vojne i geopolitičke interese u Siriji, bez obzira na promenu vlasti u Damasku. Očuvanje baza u Tartusu i Hmejmimu predstavlja stratešku pobedu Moskve, koja i dalje ostaje ključni akter u sirijskom sukobu i posleratnoj obnovi zemlje.
Iako nova vlast u Siriji formalno najavljuje da će preispitati odnose sa Rusijom, jasno je da se Damask ne može lako odreći ruskog prisustva, s obzirom na višedecenijsku vojnu i političku saradnju.
U narednom periodu, biće ključno pratiti odnose između nove sirijske vlasti i Moskve, kao i moguće pokušaje SAD i njihovih saveznika da poremete postojeći balans snaga u Siriji.
Bez obzira na sve, Rusija je pokazala da ostaje nezaobilazan faktor u bliskoistočnoj geopolitici, a očuvanje vojnih baza samo potvrđuje dugoročnu strategiju Kremlja u ovom regionu.
Američki ministar finansija Skot Besent tokom prošlonedeljnog boravka u Kijevu dao je ukrajinskom predsedniku Volodimiru Zelenskom samo jedan sat da razmotri sporazum koji bi omogućio Sjedinjenim Američkim Državama pristup svim mineralnim resursima Ukrajine, piše Ekonomist.
Javno objavljivanje diplomatskih kontakata između Sjedinjenih Američkih Država i Rusije pokazuje da su ključni detalji pregovora već usaglašeni, te je vrlo moguće da Donald Tramp dođe u Moskvu na Dan pobede 9. maja, tvrdi izraelski vojni ekspert Jakov Kedmi.
Rusija neće zaustaviti napredovanje radi mirovnih pregovora, a Ukrajina mora biti spremna na dugotrajno i teško ratovanje, izjavio je ukrajinski oficir Anton Černi, učesnik borbi u Donbasu, na kanalu „Alfa medija“.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Američki ministar finansija Skot Besent tokom prošlonedeljnog boravka u Kijevu dao je ukrajinskom predsedniku Volodimiru Zelenskom samo jedan sat da razmotri sporazum koji bi omogućio Sjedinjenim Američkim Državama pristup svim mineralnim resursima Ukrajine, piše Ekonomist.
Godinama su ruske trupe istraživale ukrajinski garnizon u Nikolajevki u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, šaljući male timove infiltratora da pronađu liniju proboja. Međutim, 29. jula su prestali sa istragom.
Na Informer TV, ekskluzivno smo objavili nove dosijee sa spiska od 99 kandidata sa "studentske", blokaderske liste koje su oni sami "studenti", blokaderi-plenumaši predložili za "vetiranje", odnosno izbacivanje.
KFOR je najavio da će svoje brojno stanje na Kosovu i Metohiji (KiM) vratiti na nivo pre 2023. godine zbog navodnog "poboljšane bezbednosne situacije", uz optimizaciju rasporeda svojih snaga, što predstavlja ozbiljan bezbednosni rizik za Srbe.
Kristalno čista voda u bazenu sa pogledom koji neumoljivo podseća na švajcarske Alpe i to za samo 250 dinara dnevno, verovali ili ne, nalazi se u podnožju Suve planine.
Aleksandra Stefanović i Miloš Gvozdenović odlučili su da svoje sudbonosno "da" izgovore u Guči, prestonici trube, i to u Crkvi Svetog arhangela Gavrila, mestu koje je snažno povezano sa tradicijom i istorijom Dragačevskog sabora trubača.
Na seoskom groblju u Uzićima u opštini Požega, gde joj počivaju roditelji, pre dva dana je, kako se saznaje, sahranjena Vera Pitulić (41), koju je u noći između 18. i 19. jula u gradu Kerolton u severnom predgrađu Dalasa u američkoj državi Teksas, prema tvrdnjama tamošnjih istražnih organa, ubio njen emotivni partner Doni Benedikt (38).
Grupa od najmanje 50 stranih državljana, među kojima je najviše iz Ukrajine, privedena je u ponedeljak popodne u jednoj kući na Marezi, nadomak Podgorice.
Smrtna kazna u Srbiji ukinuta je 2002. godine kada je veliki broj najsurovih i najmonstruoznijih ubica promenom zakona umesto pred streljačkim strojem završio u zatvoru na 40 godina.
Ako je piletina blago upila miris drugih namirnica iz frižidera, nemojte je odmah bacati. Isprobajte ovaj jednostavan trik i rešite se neprijatnog mirisa.
Nakon razgovora sa Avom Karabatić koja tvrdi da je pretučena od starne verenika, ona nam je poslala i fotografije na kojima se nalaze vidljive povrede na njenom licu i glavi.
Redakcija Informera došla do informacije da je Ava Karabatić danas viđena u Urgentnom centru u Beogradu, gde je, prema saznanjima do kojih smo došli, potražila lekarsku pomoć zbog vidljivih povreda na glavi i licu, a ona nam je sve to i potvrdila.
Pevačica Dragana Mirković oglasila se iz Bosne i Hercegovine iz mesta koje se nalazi na svega desetak minuta od rodne kuće njenog bivšeg muža Tonija Bijelića.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.