U Narodnoj skupštini Republike Srbije, u utorak počinje rasprava i o tri medijska zakona – o Predlozima izmena i dopuna Zakona o javnom informisanju i medijima, Zakona o javnim medijskim servisima, i Zakona o elektronskim medijima. Kada budu usvojeni u Skupštini, ispuniće se jedan od uslova za otvaranje Klastera 3 u pregovorima Srbije sa Evropskom unijom.
Na sednici Odbora za kulturu i informisanje, održanoj danas, 9.6.2025. usvojen je predlog izmena i dopuna ova tri zakona. Interesantno je da je od 6 članova odbora iz opozicije, na sednici bio samo jedan. Tih 5 poslanika opozicije koji nisu došli imaju svoje zamenike, koji takođe nisu došli. To pokazuje da u suštini, opoziciju ne zanimaju ova tri medijska zakona.
Predlog izmena i dopuna ovih zakona sadrži predloge Evropske komisije, kako bi zakonodavstvo u toj oblasti u Srbiji bilo usklađeno sa evropskim standardima.
Gotovo završeni proces usaglašavanja ova 3 medijska zakona sa Evropskom komisijom je trajao duže od sedam meseci i zakoni su detaljno analizirani član po član. Predlozi izmena i dopuna zakona jesu usaglašeni sa Evropskom komisijom. Javna rasprava o ova tri zakona traje od 2023. godine.
Foto: Foto: Printscreen
I baš te godine su održane velike javne rasprave u četiri grada i primedbe su unete u zakonska rešenja. Da je bilo javne rasprave, dokazuje i izjava Saše Mirkovića iz opozicije, 03.06.2025. za „European Western Balkans“ regionalni internet portal, koji kaže: „Iako su obimom male, izmene i dopune ova dva zakona su daleko od nebitnih. Iako su izmene i dopune Zakona o javnim medijskim servisima razmatrane na javnoj raspravi, primetno je da je ona bila ciljano organizovana krajem decembra i početkom januara ove godine”.
Javne rasprave je bilo o o Predlozima izmena i dopuna Zakona o javnom informisanju i medijima, Zakona o javnim medijskim servisima. Nije bilo potrebe za javnom raspravom o izmenama i dopunama Zakona o elektronskim medijima, zbog toga što se u potpunosti radi o tehničko-pravnim izmenama. Mnogi zaboravljaju da su ova tri zakona doneta 2023. godine.
Ispunjavanjem svojih pristupnih obaveza, Srbija će odmrznuti sredstva koja su joj namenjena iz Plana rasta EU za Zapadni Balkan. U tom pogledu i Brisel i Srbija zajedno žure. Ceo zakonodavni proces je sproveden u skladu sa demokratskim standardima, uz javnu raspravu, uz maksimalno učešće stručne i medijske zajednice. Ceo postupak je vođen inkluzivno, transparentno, legalno i legitimno.
Predlozi izmena i dopuna 3 medijska zakona zatvaraju prostor za zloupotrebe i šire slobodu izražavanja. Predložene izmene unapređuju slobodu medija i uređivačku nezavisnost, i na najmanju meru svode mogućnost kontrole i instrumentalizacije medijskog prostora.
Zašto se menjaju medijski zakoni? Vlada Srbije je 2019. usvojila „Medijsku strategiju 2020-2025”, kako bi poboljšala stanje u navedenom domenu, u skladu sa standardima EU. U oktobru 2024. Vlada je usvojila „Reformsku agendu“ opsežan dokument koji sadrži plan koraka za dobijanje sredstava iz Plana rasta EU ali i za ubrzanje puta Srbije ka EU, gde se kao jedna od prvih mera navodi izmena 3 medijska zakona i izbor članova Saveta REM. Kašnjenje je uzrokovano sedmomesečnim pokušajima izazivanja krvave obojene revolucije, pokušajima rušenja ustavnog poretka, nasilnim blokadama, nasiljem nad pripadnicima vlasti i većine. Kašnjenje je uzrokovano petomesečnim protestima još u 2023. godini, održavanjem prevremenih izbora u decembru 2023., i održavanjem izbora 2024. godine.
Zakon o elektronskim medijima uređuje rad REM-a, uslove za funkcionisanje audio i audio-vizuelnih usluga. Zakon o javnim medijskim servisima definiše načela na kojima se zasniva rad Radio-televizije Srbije i Radio-televizije Vojvodine, uključujući obezbeđivanje sredstva za rad i način njihovog finansiranja. Zakonom o javnom informisanju i medijima uređuje se način ostvarivanja slobode javnog informisanja, uključujući slobodu prikupljanja i objavljivanja informacija.
Predlog izmena i dopuna Zakona o elektronskim medijima odnosi se i na preciznije definisanje odnosa REM-a i parlamenta, a potpuno je usaglašen sa Medijskom strategijom i evropskom Direktivom o audio-vizuelnim medijskim uslugama. Navedeni su slučajevi u kojima Skupština ima nadležnosti nad REM-om, ne dovodeći u pitanje institucionalnu nezavisnost i finansijsku stabilnost REM-a, a to su – izbor i razrešenje članova Saveta, davanje saglasnosti na Statut i finansijski plan, kao i razmatranje godišnjih izveštaja u radu. Prema izmenama u ovom zakonu, pružalac medijskih usluga (PMU) ne sme emitovati program koji podstiče na neki oblik diskriminacije, mržnje i nasilja, dok se prema ranijim odredbama o ovome starao Regulator. Takođe, PMU ne sme da objavljuje informacije koje pozivaju na terorizam, da na senzacionalistički i neetički način izveštava o nasilju, da objavljuje sadržaje pornografije i one koji pozivaju na zloupotrebu psihoaktivnih supstanci, kriminalno ponašanje itd. Ne sme se emitovati sadržaj zbog čije proizvodnje je životinja ubijena, zlostavljanja ili podsticana na agresivnost. Regulator, prema novinama u zakonu, treba da sprovodi nadzor i da izriče mere ukoliko mediji ne postupaju u skladu sa zakonom. Izmene ovog zakona ne zadiru u aktuelni proces izbora članova Saveta REM-a koji će biti izabrani u skladu sa kriterijuma i procedurom koji su propisani zakonom iz 2023. godine.
Izmene i dopune Zakona o javnom informisanju predviđaju uspostavljanje jedinstvenog sistema za praćenje sufinansiranja medijskih projekata, čime će se obezbediti veća transparentnost u korišćenju javnih sredstava. Takođe, osigurava se bolja zaštita novinara i uvođenje mehanizama za očuvanje njihovog profesionalnog integriteta, čime se podržava sloboda i bezbednost rada u medijima, a unapređuje se i rad samoregulatornih tela, što doprinosi većoj odgovornosti medija i poštovanju etičkih standarda.
Izmenama i dopunama Zakona o javnim medijskim servisima predviđa se nepristrasnost i nezavisnost informisanja i raznovrsnost sadržaja programa, koji moraju biti u skladu sa najvišim etičkim i međunarodnim standardima. Usvajanje izmena i dopuna ovog Zakona ima za cilj da unapredi rad javnih medijskih servisa, obezbedi veću odgovornost prema korisnicima i stabilizuje finansiranje. Te izmene i dopune će doprineti jačanju javnog interesa u oblasti informisanja. Predlog zakona naglašava da javni medijski servis ostvaruje javni interes zadovoljavanjem informativnih i komunikacionih potreba pojedinaca i svih građana Srbije. Izmenama zakona o javnim medijskim servisima zatvara se prostor za političko finansiranje.
U Ministarstvu informisanja i telekomunikacija je 19.5.2025. održan sastanak sa članovima radne grupe, novinarskim i medijskim udruženjima, predstavnicima zainteresovane i stručne javnosti, kao i predstavnicima međunarodnih organizacija, na temu izmena i dopuna sva tri medijska zakona. Predstavnici Ministarstva izneli su sve ključne novine koje su planirane u sva tri zakona, sa posebnim osvrtom na novine u Zakonu o javnim medijskim servisima. Planiranim izmenama, definisano je da će po prvi put u ovaj zakon biti uneta odredba koja uspostavlja institut zaštitnika gledalaca, slušalaca i čitalaca. Predstavljene su i sve izmene i dopune druga dva medijska zakona, koje su kreirane u potpunosti u skladu sa preporukama Evropske komisije i u skladu sa Medijskom strategijom Republike Srbije.
Predstavnici novinskih i medijskih udruženja i stručnjaci iz oblasti medija izneli su svoje utiske o predloženim nacrtima zakona, kao i pojedine preporuke za dalje unapređenje ovih zakona u periodu koji sledi, a koje su predviđene usklađivanjem zakonskih rešenja sa Evropskim aktom o slobodi medija.
Tokom sedam meseci intenzivnih razgovora sa Evropskom komisijom, u potpunosti su usaglašena sva tri nacrta zakona.
Foto: Foto: Printscreen
Ono što izmene ova 3 zakona ne predviđaju, je davanje prednosti luksemburškim medijima, nad srpskim, ne predviđa se da država finansira Šolakove medije, nije previđeno da država naloži REM-u da dodeli nacionalne frekvencije luksemburškim, „prekograničnim“ televizijama N1 i NovaS, nije predviđeno da država privatizuje REM u korist Junajted grupe, niti je predviđeno da bilo koja politička stranka upravlja javnim servisima i REM-om, a sve to traže opozicija i Šolakova Junajted grupa.
Opoziciji i Šolakovim medijima, i njihovim udruženjima je u suštini krivo što je Srbija dobila potvrdu od Evropske komisije da može da usvoji sva tri zakona.
Foto: Foto: Printscreen
I bez izmena ova tri medijska zakona, u Srbiji postoje veće medijske slobode, nego bilo gde u Evropi. Najbolji dokaz, su silni opozicioni mediji, Šolakovi mediji Junajted grupe, registrovani u Luksemburgu, koji ne poštuju zakone ove zemlje, ne plaćaju porez u Srbiji, već u Luksemburgu, i koji bukvalno rade šta hoće. Kad pominjem medijske slobode u Evropi, setimo se kritika potpredsednika SAD, Džej Di Vensa, koji je u Minhenu na Bezbednosnoj konferenciji kritikovao problem EU i Evrope sa slobodom mišljenja i slobodom govora. Upravo na ta dva pojma počivaju medijske slobode i medijski zakoni.
Džej Di Vens je rekao: „Jedna od stvari o kojoj sam danas želeo da pričam su, naravno, naše zajedničke vrednosti. Ono o čemu brinem je pretnja iznutra. Uzmicanje Evrope od nekih od njenih najosnovnijih vrednosti. Kako se ispostavilo, ne možete naterati ljude šta da misle, šta da osećaju ili u šta da veruju. I nažalost, kada pogledam Evropu danas, ponekad nije baš jasno šta se dogodilo nekima od pobednika u Hladnom ratu. Gledam u Brisel, gde su komesari Evropske komisije upozorili građane da nameravaju da ugase društvene mreže u vreme građanskih nemira: u trenutku kada uoče ono što su ocenili kao „sadržaj mržnje“.
I što možda najviše zabrinjava, gledam na naše veoma drage prijatelje, Ujedinjeno Kraljevstvo, gde je nazadovanje od prava savesti stavilo osnovne slobode religioznih Britanaca posebno na nišan. Pre nešto više od dve godine, britanska vlada optužila je Adama Smita Konera, 51-godišnjeg fizioterapeuta i vojnog veterana, za gnusni zločin da je stajao 50 metara od klinike za abortuse i tiho se molio tri minuta, ne ometajući nikoga, ne komunicirajući ni sa kim, samo se tiho molio sam. Nakon što su ga britanski organi za sprovođenje zakona uočili i zahtevali da im kaže za šta se moli, Adam je jednostavno odgovorio, da se molio u ime njegovog nerođenog sina.
Adam je proglašen krivim za kršenje novog vladinog zakona o tampon-zonama, koji kriminalizuje tihu molitvu i druge radnje koje mogu uticati na odluku osobe u krugu od 200 metara od ustanove za abortus. Osuđen je da tužilaštvu plati hiljade funti sudskih troškova. Voleo bih da mogu da kažem da je ovo slučajnost, jednokratni, sumanuti primer loše napisanog zakona koji je donet protiv jedne osobe. Ali ne. Prošlog oktobra, pre samo nekoliko meseci, škotska vlada je počela da deli pisma građanima čije kuće leže u takozvanim zonama bezbednog pristupa, upozoravajući ih da čak i privatna molitva u njihovim domovima može predstavljati kršenje zakona. Naravno, vlada je pozvala ljude da prijave sve sugrađane za koje se sumnja da su krivi za misaoni zločin u Britaniji i širom Evrope. Sloboda govora je, bojim se, u povlačenju“.
Foto: Foto: Printscreen
Slične kritike je iznosio i Ilon Mask. Da su Vens i Mask, bar delom u pravu, prvi je priznao liberalni britanski nedeljnik „Ekonomist“, koji je na naslovnoj strani ustvrdio da Evropa zaista ima problem sa slobodom govora. U uvodnom tekstu uredništvo magazina je ukazalo i na probleme sa slobodom medija i slobodom govora u Nemačkoj i Velikoj Britaniji.
Magazin, između ostalog, ukazuje na nemački zakon protiv vređanja političara koji ocenjuje kao „parodiju“. Liberalni list „Ekonomist“ kaže o tom nemačkom zakonu, da ga moćnici bestidno koriste. Bivši nemački vicekancelar Robert Habek iz Zelenih, podneo je na stotine krivičnih prijava protiv građana, uključujući i jednog koji ga je nazvao idiotom, navodi „Ekonomist“. „Često se ograničenja protežu na govor koji povređuje osećanja ljudi ili je, po mišljenju nekih zvaničnika, lažan“, piše „Ekonomist“, i navodi primer da je u Finskoj nezakonito vređati religiju, i da citiranje stihova iz Svetog pisma takođe može biti rizično, budući da je jedan poslanik krivično gonjen zbog objavljivanja biblijskog stiha o homoseksualnosti. „Britanska policija je posebno revnosna.
Policajci provode hiljade sati pretražujući potencijalno uvredljive objave i hapse najmanje 30 ljudi dnevno, po tom osnovu. Među uhapšenima su bili čovek koji je na Fejsbuku govorio o imigraciji i par koji je kritikovao osnovnu školu svoje ćerke. Sumnja da establišment guši određene perspektive pojačava se kada medijski regulatori pokažu političku pristrasnost, navodi britanski list i dodaje da zakoni o bezbednosti na internetu teraju kompanije koje vode društvene medija da, u strahu od novčanih kazni, uklanjaju mnogo toga što je samo sumnjivo ili razbesnelo nekoga, pri čemu su neke grupe zaštićene zakonima o govoru mržnje, a druge ne.
Evropska unija zatvara ljude zbog stavova na internetu! U mandatu Olafa Šolca, tj. stranaka SDP i Zelenih, funkcioneri ovih stranaka su podneli hiljade krivičnih prijava policiji, zbog kritika koju su im upućene preko interneta. Robert Habek, bivši potpredsednik Nemačke Vlade, je podneo preko 800 krivičnih prijava. Jedna od tih prijava je bila protiv penzionera, koji je tvitovao šaljivi post „Schwachkopf Professional” (grubi prevod: profesionalni idiot), uz Habekovu fotografiju. Policija je u 6 ujutru upala u dom penzionera, konfiskovala mu Ajped, i podnela krivičnu prijavu.
Niz novih zakona je usvojen u EU, koji ograničavaju slobodu govora. U Nemačkoj je donet zakon rogobatnog naziva „Netzwerkdurchsetzungsgesetz“, u prevodu „Prisilno nametanje akta koji se odnosi na mreže“, koji nameće cenzuru na društvenim mrežama, i predviđa drakonske kazne. Na kraju mandata, odlazeća vlast SDP-Zeleni, je izmenila i Krivični zakonik Nemačke, Član 188., koji predviđa posebnu zaštitu političara. Taj član zakona predviđa da bilo ko, ko iznosi kritiku protiv političara, koju ne može da dokaže i potkrepi, može biti kažnjen zatvorom do 3 godine. Nemački političari su onda nagrnuli da zahtevaju od policije da goni te građane.
Foto: Foto: Printscreen
U Velikoj Britaniji, krajem januara 2024., šest policajaca je došlo na vrata Maksi Alena i njegove supruge Rozalind Livajn, u Hertfordšajru. Posle kratkog razgovora sa ovim sredovečnim parom, pred njihovim školskim detetom, policija ih je uhapsila. Optuženi su za „zloćudnu komunikaciju“. Suština optužbi je zapanjujuća. Njih dvoje su prigovarali izboru direktora osnovne škole u koju ide njihovo dete, na Vocap roditeljskoj grupi. To se nije svidelo rukovodstvu škole, koje ih je prijavilo policiji, pa je pola tuceta policajaca došlo i uhapsilo ih!?!
Regulativa EU, povodom ograničavanja slobode govora, odavno je prešla granice razumnog neslaganja, i zašla u područje cenzure. To ne jača, već slabi demokratiju. Mnogo toga što rade EU i pojedine zemlje Evrope više liči na staljinizam, ili ono što je Orvel kritikovao u svom delu „1984“ – liči na obračun sa navodnom zlomisli, liči na uvođenje zločina mišljenja.
Foto: Foto: Printscreen
Njima se jednostavno ne sviđa ideja da neko sa alternativnim gledištem može da izrazi drugačije mišljenje ili, ne daj Bože, da glasa na drugačiji način, ili još gore, da pobedi na izborima, kao Vučić. Danas u Srbiji agresivna i nasilna manjina kaže milionima glasača da su njihove misli i brige, njihove težnje, njihove molitve za stabilnost i sigurnost, nevažeće ili nedostojne.
Poslednjih 7 meseci je pokazalo da je demokratija u Srbiji, preživela ono što većina demokratija u svetu ne bi preživela. Demokratija počiva na svetom principu da je glas naroda bitan. Ili se pridržavate principa ili ne. U Srbiji, narod ima glas. Prihvatite ono što vam ljudi govore, čak i kada je iznenađujuće, čak i kada se ne slažete. I ako to učinite, možete se suočiti sa budućnošću sa sigurnošću i samopouzdanjem, znajući da Srbija stoji iza svakog od vas.
Srbija će usvojiti još slobodnije medijske zakone nego što su oni u EU, izabrati novi Savet REM, usvojiti izmene i dopune zakona o jedinstvenom biračkom spisku kao deo ostvarivanja preporuka ODIHR-a za izborne uslove - za šta smo dobili pozitivno mišljenje ODIHR-a.
Uz to Srbija će održati najmanje 60 odsto usklađenosti sa zajedničkom spoljnom politikom EU. Sve to je potrebno kako bi Srbija otvorila Klaster 3, do kraja jula. Srbija je praktično pri kraju ispunjavanja svih svojih pristupnih obaveza. Srbija ima četiri preporuke, tokom četiri godine, Evropske komisije u njihovim godišnjim izveštajima, da smo spremni da otvorimo Klaster 3. Strateški cilj je da do kraja 2026. godine, Srbija u potpunosti uskladi zakonodavstvo sa zakonodavstvom EU. Paralelno, radimo na ispunjavanju prelaznih merila za poglavlja vladavine prava, poglavlja 23-24, na ispunjavanju uslova i za otvaranje Klastera 2 koji se odnosi na unutrašnje tržište i Klastera 5 koji se odnosi na poljoprivredu, resurse i koheziju. Zbog svega toga, opozicija koja tvrdi da je proevropska, ne treba da sabotira, i da se protivi usvajanju tri medijska zakona, i izboru Saveta REM. Bilo bi logično da su opoziciji preče srpske evrointegracije, nego ekstremni nihilizam. Nadam se da ćemo se svi, zajedno sa opozicijom, krajem jula radovati zbog toga što je Srbija otvorila Klaster 3. i značajno napredovala u svom putu ka Evropskoj uniji. Živela Srbija!
Srbija treba da usvoji medijske zakone, izabere novi Savet REM, usvoji izmene i dopune zakona o jedinstvenom biračkom spisku kao deo ostvarivanja preporuka ODIHR-a za izborne uslove - za šta smo dobili pozitivno mišljenje ODIHR-a. Uz to Srbija treba da održi najmanje 60 odsto usklađenosti sa zajedničkom spoljnom politikom EU. Sve to je potrebno kako bi Srbija otvorila Klaster 3, do kraja jula.
Đilasova naložnica Marinika lansirala je genijalnu idiotsku vest: „Paketi droge s Vučićevim likom nađeni pre 4 godine na Tahitiju“. Hm. Da obavestim Mariniku, da ja na primer, imam mnogo paketa toaletnog papira sa likom Marinike Tepić Čobanu Živku, ali smatram da je to nebitno.
Vinston Čerčil je rekao: „Istorija se ponavlja, ali svaki put sve više košta“. Blokade na fakultetima u Srbiji, gde je ulaz dozvoljen samo „podobnima“, izuzetno podsećaju na tridesete godine u Nemačkoj i Austriji, u doba nacista, kada su nacisti blokirali fakultete, i zabranili pristup studentima Jevrejima.
U petak 30.5.2025. je Prvi osnovni sud u Beogradu, krivično odeljenje, doneo oslobađajuću presudu u moju korist, po krivičnoj tužbi Marinike Tepić. Marinika Tepić je izgubila sudski spor. To treba da zahvalim svom advokatu i njegovom timu, gospodinu Draganu Palibrku. Postoji jedna stvar koja vezuje predsednika Vučiča i mene. Imamo istog advokata – maestralnog gospodina Dragana Palibrka, jednog od najboljih advokata u Srbiji.
Falanga lažne Studentske liste je dan posle izbora, 26.10.2026. upala u TV Informer, uz nereagovanje policije. Zaposleni novinari i žene i muškarci su fizički maltretirani, onemogućeni da rade, i ponižavani zahtevima da se izvinjavaju, onako kako im falanga naloži.
Krajem 2024. godine, prvoplasirani u prvom krugu predsedničkih izbora u Rumuniji, Kalin Đorđesku je jednim lakim potezom EU, jednostavno uklonjen sa izbora.
Kako i zbog čega se dogodilo veliko izborno iznenađenje i šok? Uzrok tog velikog iznenađenja je neočekivano velika izlaznost mladih, koju je pratila neopravdana i veštački izazvana referendumska histerija.
Aleksandar Vučić, kandidat za premijera izneo je na završnom skupu liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija", pet izvanrednih prioriteta buduće vlade.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Srbija treba da usvoji medijske zakone, izabere novi Savet REM, usvoji izmene i dopune zakona o jedinstvenom biračkom spisku kao deo ostvarivanja preporuka ODIHR-a za izborne uslove - za šta smo dobili pozitivno mišljenje ODIHR-a. Uz to Srbija treba da održi najmanje 60 odsto usklađenosti sa zajedničkom spoljnom politikom EU. Sve to je potrebno kako bi Srbija otvorila Klaster 3, do kraja jula.
Aleksandar Vučić, šef poslaničke grupe ''Aleksandar Vučić - Srbija pobeđuje'' danas je u Skupštini Srbije doslovno razobličio Jovu Bakića, šefa poslaničke grupe ''Studenti pobeđuju'', a zatim mu očitao lekciju.
Nemanja Makuljević doživeo je ozbiljnu povredu nakon što je neoprezno ušao u bazen i udario glavom o dno, a kako njegovo zdravstveno stanje nije bezazleno, ovaj takmičar završava učešće u Exatlonu.
Meteorolog Ivan Ristić najavio je da će hladni front tokom večeri zahvatiti Srbiju, donoseći pojačanje zapadnog i severozapadnog vetra. Prema upozorenju RHMZ-a, očekuju se orkanski udari vetra, brzine od 80 do čak 110 kilometara na sat.
Povodom najavljene oluje, Republički hidrometeorološki zavod Srbije (RHMZ) upozorava na opasnost od nepovoljnih vremenskih prilika, a građanima se savetuje da se pridržavaju važnih mera opreza kako bi zaštitili sebe i svoju imovinu.
Gradonačelnik Novog Sada Žarko Mićin sazvao je hitnu sednicu Gradskog štaba za vanredne situacije zbog večerašnjeg nevremena i udara vetra do 110 na sat.
"Škoda Pik" osvojila je 94 odsto u kategoriji zaštite tokom sudara na Euro NCAP testovima, što je najviši rezultat ikad postignut prema novom protokolu iz 2026. godine.
Mihaela Periš, sestra Kristiana Josipa Periša detaljno je ispričala šta se događalo kobne noći i što joj je lekarka iz Jankomira rekla po dolasku u psihijatrijsku kliniku "Sveti Ivan" u zagrebačkom Jankomiru.
Za porodice stradalih u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar", vest o izmeštanju pacijenata iz Klinike za neurologiju i psihijatriju za decu i omladinu ponovo je otvorila pitanja koja ih već dugo brinu – šta se dešava sa počiniocem zločina K. K. i da li postoji mogućnost da bude pušten na slobodu. Advokatica Zora Dobričanin Nikodinović, koja zastupa porodice oštećenih, izjavila je da su se obratili svim nadležnim organima i da očekuju da u svakom trenutku znaju gde se dečak nalazi.
Klinika za psihijatriju Sveti Ivan u zagrebačkom Jankomiru pokrenula je postupak vanrednog otkazivanja ugovora o radu za još četvoro svojih zaposlenih. Reč je o lekarki, dve medicinske sestre i medicinskom tehničaru koji su uhapšeni 16. novembra zbog sumnje da su učestvovali u teškom ubistvu 32-godišnjeg pacijenta Kristiana Josipa Periša.
Tužilaštvo u španskom gradu Marbelja traži doživotnu robiju za optuženog Tolgu S, člana moto kluba "Anđeli pakla", za monstruozno ubistvo Srbina Aleksandra Kolundžića (33), čije je telo pronađeno vezano za stolicu.
Evropa sve više nastoji da ojača sopstvenu odbrambenu industriju i smanji zavisnost od Sjedinjenih Američkih Država, ali Vašington ne želi da zbog toga izgubi uticaj na evropskom tržištu vojne opreme.
Nemačka svemirska kompanija ATMOS Space Cargo i odbrambena kompanija MBDA Dočland potpisale su sporazum o saradnji na razvoju sistema Precision Orbital Deep Strike (PODS), koji bi trebalo da omogući izvođenje visokopreciznih udara iz svemira.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp izjavio je danas da postoje indicije da Iran razmatra razvoj biološkog ili hemijskog oružja.
Ruski predsednik Vladimir Putin izjavio je danas da je Moskva pozvala evropske predstavnike da dođu u Rusiju kako bi razjasnili svoje stavove o mirovnim pregovorima o Ukrajini i bezbednosti Evrope.
Američki magazin Variety objavio je listu 100 najvećih filmskih zvezda svih vremena, koju su sastavili njegovi filmski kritičari, a prvo mesto pripalo je legendarnoj Merilin Monro.
Glumac Pirs Brosnan, koji je svojevremeno četiri puta tumačio legendarnog tajnog agenta Džejmsa Bonda, oglasio se na Instagramu povodom izbora Roberta Patinsona za novog agenta 007 i pružio podršku mlađem kolegi.
Poznati britanski kuvar Gordon Remzi, koji je svetsku slavu stekao zahvaljujući kulinarskom umeću, oštrom jeziku i temperamentnim nastupima u televizijskim emisijama, dobio je zvezdu na čuvenoj holivudskoj Stazi slavnih u Los Anđelesu.
Britanska glumica Florens Pju (30) oštro je reagovala na nagađanja o svom izgledu nakon što su se društvenim mrežama proširile fotografije sa nedavne dodele nagrada Governors u Los Anđelesu.
Američki glumac Leri Poindekster preminuo je u 66. godini od posledica teške saobraćajne nesreće koja se dogodila u blizini njegovog doma u Kaliforniji.
Popularnost hleba od kiselog testa ne jenjava još od pandemije, ali je pravljenje kod kuće često zahtevno. Zato mnogi biraju kupovne vekne, ali postavlja se pitanje da li hleb iz prodavnice donosi iste benefite za varenje i zdravlje kao domaći.
Poslednjeg dana trodnevne posete Indiji, princ Vilijam i Kejt Midlton posetili su tekstilni centar kako bi se upoznali sa tradicionalnim zanatima, a princeza od Velsa ponovo je bila u centru modne pažnje.
Pevačica Lepa Brena i njen sin Viktor pritekli su u pomoć komšijama na Bežanijskoj kosi, nakon što se u njihovoj kući aktivirao alarm, zbog čega su pomislili da neko pokušava da im obije dom.
Poznati tekstopisac narodnih pesama Žika Radujević (81), koji je sarađivao sa najvećim imenima domaće estrade i napisao oko 200 numera, nestao je u sredu, 18. novembra, oko 14 časova u Kraljevu.
Poznati tekstopisac Žika Radujević (81) nestao je u sredu, 18. novembra, oko 14 časova, a porodica i prijatelji od tada bezuspešno pokušavaju da saznaju gde se nalazi.
Voditeljka Bojana Lazić otkrila je da je reper Dragomir Despić Desingerica trebalo da učestvuje u snimanju velikog hita Jelene Karleuše "Balkan boy", koji je prvobitno bio namenjen za Evroviziju.
Pevačica Mina Arizanović pojavila se na jednom prestoničkom događaju u izuzetno provokativnom modnom izdanju, a svojim izgledom privukla je veliku pažnju prisutnih.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.