Dok iz SAD i Velike Britanije, stižu potencijalne sankcije NIS-u, zato što je rusko vlasništvo, „našminkana i izmanipulisana manjinska Srbija“ hoće, „masovnim, mirnim protestima“, nasilno da sruši vlast u zemlji i čoveka koji je ekonomski preoporodio Srbiju.
Zašto, Tatalovićka, Dražo iz Danasa, Obućina, Dimitrijeviću,(uh, dugačak je spisak vas, „nezavisnih“), o tome ne izveštavate naširoko i zašto Đilas, Marinika, Lazović i drugi opozicioni, narodni poslanici, anononimusi, kojih bi se i Branislav Nušić odrekao, ne protesteujete povodom krađe NIS'-a.Tu mržnju tzv.“lažnih studenata“, koji više i ne znaju šta hoće, u potocima, pred građane izlivaju, najzagriženije, dva luksemburška medija, TV N1 i TV Super Nova, otvoreno navijajući za mrzitelje Srbije.Vi snimate i prenosite saopštenja Nataše Kandić, koja optužuje Srbe za genocid u Srebrenica, a proslavila se , svojevremeno, šamaranjem starca, koji ne misli kao ona, na ulici, usred centra Beograda?! Takvo, dirigovano, nametnuto i izmišljeno, tzv „istraživačko novinarstvo“, što reče jednom Vuk Drašković, „ni moja baba Kristina“ ne bi razumela!
Pritisci na Srbiju će se nastaviti i "u interesu srpskog naroda"je da prizna tzv. Kosovo, uvede sankcije Rusiji – svakodnevno pričaju oni koji ne vole Srbiju, posebno birokrate iz Brisela. Svedoci smo tog, astronomski plaćenog, drila. Za ogromne plate, te birokrate, besomučno „dave“ ovu zemlju, svakodnevno sletajući na crveni tepih našeg aerodroma „Nikola Tesla“. Ne može tako, bre? Narode srpski, ogugulali smo na pritiske, pretnje, ucene, „lekcije“ raznih Viola, Ursula, Varheljia, Šolca, Žofrea i drugih evropskih zvaničnika! Predstavnike iste one Nemačke, koja nam je bila nemilosrdni neprijatelj, i koja će to, možda, biti ponovo, jednog dana, slavi „cvet“ naše prestonice.I dok naši nekadašnji dželati ovde nailaze na najlepše dočeke, da li mi pravimo teškoće onim pripadnicima naroda koji su pokazali delotvorno prijateljstvo u našoj nesreći? Da li evropski pregovarači prate istraživanja javnog mnenja u Srbiji kada je o ulasku naše zemlje u EU reč?
Boli ih istina! Prvi put, u poslednjih 20 godina, broj građana koji se protive pridruživanju Srbije Evropskoj uniji veći je od onih koji to podržavaju. Jedan od razloga je, prema oceni analitičara, i taj što put Srbije ka EU predugo traje, kao i antizapadni narativ. Najveća podrška evropskim integracijama je bila 2009. godine, oko 70 odsto, kada smo dobili viznu liberalizaciju.A sada nam, otimaju autonomnu pokrajinu Kosovo i Metohiju, nude Kur(ac)tija, koji samo što ne dođe, maskiran, u Beograd da i, fizički, podrži proteste protiv Vučića!Zadržite ga, gospodo, jer vam je takvo čudovište potrebno!
Foto: Foto: Tanja Andric
Aleksandar Vučić
Surova istina je da veći broj građana Srbije, danas, ne bi glasao za pristupanje Evropskoj uniji na eventualnom referendumu, u odnosu na one koji integracije podržavaju. Ovu promenu nedvosmisleno možemo dovesti u vezu sa ratom u Ukrajini. Koliko god je u proteklim godinama Srbija bila uspešna u balansiranju svoje međunarodne politike, sadašnje okolnosti su takve da svakodnevni pritisci da se Srbija opredeli i pridruži sankcijama Rusiji svakako opredeljuju građane da se drugačije odrede prema EU. I Rusija ne sedi skrštenih ruku, već koristi svoju moć koja dolazi, pre svega, od energetske zavisnosti Srbije, ali i podrške u međunarodnim organizacijama vezanim za status Kosova, ali to se u javnosti ne vidi. Oni koji su se ovih godina izjašnjavali protiv članstva Srbije u EU su kao glavni razlog navodili to da ne vide korist za zemlju. Uprkos tome što najveći broj investitora dolazi iz zemalja EU ili bez obzira na to što ne postoji mesto u Srbiji u kome ne stoji tabla sa natpisom "Ovaj projekat se finansira iz EU".To što Srbija nije postala članica EU građani su uglavnom pripisivali politici uslovljavanja EU. E, taj film nećete gledati na luksemburškim medijima!
Nikolaj Velimirović, istaknuti srpski teolog i novokanonizovani srpski svetitelj kao Sveti vladika Nikolaj Ohridski i Žički, bio je izuzetno nadaren govornik, zbog čega je, još za života, nazivan “Novi Zlatousti”.Nakon strašnog stradanja i povlačenja preko Albanije srpska vojska se oporavila na Krfu i u etapama počela da odlazi na Solunski front i tamo nastavlja borbu za oslobođenje otadžbine. Shvatajući potrebu da se o Srbiji i njenom egzodusu govori u svetu i tako prikupi pomoć, 1915. godine vlada je u Ameriku i Evropu poslala svog najboljeg govornika - jednog episkopa…Bio je to Nikolaj Velimirović.On je po Americi, Engleskoj, držao predavanja, u crkvama, univerzitetima, hotelima... Vladika je bio veoma uspešan. Osim što je Srbiji počela da dolazi pomoć sa Zapada, veliki broj dobrovoljaca iz Amerike krenuo je na Solunski front kako bi se priključio ratu. Njegova upornost i istrajnost izazvala je divljenje kod saveznika. Engleske vojskovođe govorile su da je “otac Nikolaj bio treća armija” za srpsku i jugoslovensku stvar.Naročito je zapamćena beseda koju je vladika održao na Vidovdan 1916. godine u katedrali Svetog Pavla u Londonu gde se, zahvaljujući nadbiskupu kenterberijskom, obratio kralju Džordžu Petom i brojnim uglednim Englezima. Evo dela iz te besede:
„Gospodo i prijatelji! Ja dolazim iz jedne male zemlje na Balkanu u kojoj ima jedan hram, i veći, i lepši, i vredniji, i svetiji od ovog hrama. Taj hram se nalazi u srpskom gradu Nišu i zove se ĆELE KULA. Taj hram je sazidan od lobanja i kostiju mog naroda. Naroda koji pet vekova stoji kao stamena brana azijatskom moru, na južnoj kapiji Evrope. A kad bi sve lobanje i kosti bile uzidane, mogao bi se podići hram trista metara visok, toliko širok i dugačak, i svaki Srbin bi danas mogao podići ruku i pokazati: Ovo je glava moga dede, moga oca, moga brata, moga komšije, moga prijatelja, kuma...Pet vekova Srbija, lobanjama i kostima svojim, brani Evropu da bi ona živela srećno... I, rečju, dok je Evropa postajala Evropom, mi smo bili ograda njena, živa i neprobojna ograda, divlje trnje oko pitome ruže. Na Vidovdan 1389. godine srpski knez Lazar, sa svojom hrabrom vojskom, stao je na Kosovu Polju na branik hrišćanske Evrope, i dao život za odbranu hrišćanske kulture. U to vreme Srba je bilo koliko i vas Engleza. Danas ih je deset puta manje. Gde su? Izginuli braneći Evropu. Sada je vreme da Evropa Srbiji vrati taj dug.”
U svojoj čuvenoj knjizi „Pogled kroz tamničke prozore“, Vladika Nikolaj o Evropljanima kaže:
„Da li ste s Evropom ili svojim narodom? Ako kažete da ste s Evropom, onda se brzo lečite da ne bi zarazili svoj narod… Evropski narodi su pod prokletstvom božijim jer oni nisu više narodi nego jazavci…Dvonogi majmuni, zverovi, a ne ljudi... Evropa je jeres…A ti Srbijo, kuda si pošla za Evropom? Ti nikad nisi išla njenim putem i nikad za njom. Nazad, na svoje, ako hoćeš da se spaseš i živiš – govorio je Sveti vladika Nikolaj. Kome narod srpski, danas, više da veruje, Ursuli fon der Lajon ili vladiki Nikolaju, procenite sami.Vremena jesu drugačija i pregovarati se mora i sa neprijateljima.No, pravo pitanje, ono iz naroda, je: Hoćemo li dočekati „klastere“, moja generacija neće! A ovi mladi,nazad u školske klupe, ne na ulicu, bez tuča, nereda i krvi, bez manipulisanja studentima, bez vrbovanja političara od stranih agentura, bez poziva na građanski rat, bez ovolike mržnje prema legalno izabranoj vlasti.ONA SE OSVAJA IZBORIMA a ne crveno obojenim šakama, silom i otvorenom pretnjom čoveku koji je ubedljivo, sve te „političke iznutrice,“ rasturio na izborima! Silom ništa, nećete dobiti, nema više 5. oktobra, (preživeo sam ga, postao invalidski penzioner sa 50 godina)! Zar da udari Srbina na Srbina!? Zašto se danas častan čovek smatra glupakom, a ceni samo onaj koji, lukavstvom, ume da okrene događaje u svoju korist? Da li bi, ali stvarno, pripadnici „intelegencije“ hladno žrtvovali slobodu i opstanak svoje zemlje, ako bi to njima lično bilo od koristi?
Foto: Foto: Printscreen You Tube
Arčibald Rajs
Čujte Srbi, govorio je dr Rodolf Arčibald Rajs, profesor Univerziteta u Lozani, doktor prava i hemije, kriminolog i publicista, koji je je u Srbiju došao avgusta 1914. godine, u toku Prvog svetskog rata.I to na poziv srpske vlade kao neutralni posmatrač i ratni dopisnik.Zavoleo je Srbiju i postao iskreni prijatelj našeg naroda.Ali je, u svojim knjigama, otvoreno poručio: „Ne bih Vam bio prijatelj ako ne bih povikao „čuvajte se“ i ako Vam ne bih , uz vrlinekoje su istinsi i lepe,ukazao, kao u ogledalu na Vaše lođe strane.Neću skriti od Vas ništa bitno od onoga što sam video, jer pravi prijatelj nije onaj koji Vam laska već onaj koji Vam kaže istinu, celu istinu“
„Dopustili ste univerzitetu sve slobode.Pozivajući se na „autonomiju univerziteta“, vaši studenti sebi dopuštaju ono što kod drugih nećete trpeti. Vode stranačku politiku - žele da da nameću zemlji svoju volju a još obrisati nos čestito ne znaju, organizuju štrajkove, a vi to ne kažnjavate dobrim prutom po stražnjici. Zar ne uviđate da tako dajete loš primer mladima? Građanima, seljacima i radnicima? Njima će neminovno pasti na pamet da im je dozvoljeno ono što je dozvoljeno onima koji su određeniji da budu buduća elita zemlje, i tako gajite nedisciplinovanu, sebičnu omladinu koja ne haje za potrebe države. Uprkos svemu, ja verujem u budućnost Vašeg naroda. Sudbina Vam je u vlastitim rukama: blistava budućnost ili ponovo ropstvo?“
Arčibald Rajs je umro u Beogradu 1929. godine.Po sopstvenoj želji sahranjen je na Topčiderskom groblju. Bio sam, nedavno, tamo da se poklonim senima pravog prijatelja srpskog naroda. Bilo je hladno, ali oko srca toplina! U ova zla, nemirna, neiskrena i opasna vremena, pročitajte knjigu „Čujte Srbi,“, autora Rodolfa Arčibalda Rajsa! Ima puno dogovora na pitanja koja Srbiju i danas muče...
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obratio se novinarima sa Samita lidera Evropske unije i Zapadnog Balkana, a između ostalog govorio je i o saznanju Informera da bi mogao da podnese ostavku u narednom periodu.
Predsednik Srbije Aleksandar obratio se iz Brisela povodom učestvovanja na Samitu lidera EU i Zapadnog Balkana i tom prilikom govorio je o mogućem uvođenju sankcija Naftnoj industriji Srbije (NIS) od strane Sjedinjenih Američkih Država.
Brojni političari i ministri Vlade Srbije uputili su reči podrške predsedniku Aleksandru Vučiću nakon saznanja da bi potencijalno mogao da podnese ostavku na mesto šefa države.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obratio se novinarima sa Samita lidera Evropske unije i Zapadnog Balkana, a između ostalog govorio je i o saznanju Informera da bi mogao da podnese ostavku u narednom periodu.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić prisustvovao je danas komemorativnom sastanku posvećenom obeležavanju 65. godišnjice prve konferencije Pokreta nesvrstanih zemalja.
Druga sezona najvećeg sportskog rijalitija Exatlona 2 uskoro počinje, a mi vam otkrivamo ko je Sanja Jurošević, nova učesnica koja je spremna da pokori poligone.
Voditeljka specijalne emisije u Exatlonu Tijana Jović, posetila je voditelja Aleksu Erskog u njegovoj vili koju su zajedno obišli i premijerno je pokazali gledaocima.
Druga sezona najvećeg sportskog rijalitija Exatlona Srbija počinje 14. septembra, a spektakl ćete moći da pratite svakoga dana od 21.30 samo na Informer televiziji.
Nova školska 2026/27 godina počinje danas, a nastavu će pohađati ukupno 770.000 učenika, od čega 530.000 osnovaca i 240.000 srednjoškolaca. U školske klupe prvi put će sesti više od 62.500 prvaka.
Više od 960 miliona evra biće podeljeno građanima u septembru kroz tri programa državne pomoći, dok će penzioneri novac dobiti automatski bez odlaska na šalter.
Tokom prepodnevnih sati na deonici auto-puta Kruševac – Pojate došlo je do teške saobraćajne nesreće u kojoj je prema prvim, još uvek nezvaničnim informacijama sa terena, nastradao vozač motora.
Potraga za trostrukim ubicom Mihailom Šabunjinom koji je izrešetao trojicu žrtava bila je složena jer policija u početku nije znala ni motiv ni identitet počinioca, izjavio je direktor Uprave policije Crne Gore Lazar Šćepanović.
Viši sud u Nišu odredio je pritvor od 30 dana M.R. (43) iz Doljevca jer je 29. avgusta u naselju Donja Vrežina pokušao da ubije muškarca (65) nakon banalne saobraćajne nezgode.
Reporteri Televizije Crne Gore razgovarali su sa građanima Danilovgrada, Nikšića i Herceg Novog o tome kako su se osećali dok je trajala potraga za trostrukim ubicom Mihailom Nikolajevičem Šabunjaninom.
Jeziva saobraćajna nesreća dogodila se u Baranji kada je mladi motociklista (18), pod još nerazjašnjenim okolnostima, izgubio kontrolu nad vozilom nakon što je naleteo na zeca, a potom udario u rasvetni stub.
Ukrajinske trupe pokreću kontraofanzivu u Limanskom pravcu u Donjeckoj oblasti. Kijev ovo nije zvanično objavio, ali ukrajinski, zapadni i ruski vojni stručnjaci aktivno pišu o tome.
Nemačka savezna vlada smatra da je incident sa dronom pronađenim na aerodromu Lajpcig/Hale bio pokušaj napada po nalogu Moskve, a da tragovi istrage vode do ruske obaveštajne službe, objavio je danas nemački list Bild pozivajući se na bezbednosne izvore.
Ruske snage napale su dronovima međunarodni granični prelaz Orlovka na ukrajinsko-rumunskoj granici na Dunavu u Odeskoj oblasti, pri čemu su pogođeni zgrada i područje prelaza i izbio je požar, zbog čega je privremeno obustavljen rad trajektne linije, saopštila je danas pres-služba Južne regionalne uprave ukrajinske Državne granične službe.
Sve obaveštajne procene dostupne Ukrajini i njenim partnerima pokazuju da ruski predsednik Vladimir Putin i dalje želi da nastavi rat, izjavio je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski.
Slavni holivudski glumac i reditelj Mel Gibson ponovo se našao u centru skandala nakon što je na festivalu u Torontu napravio potez koji je razbesneo javnost.
Brazilska krimi drama "Nando između dva sveta - Film Sintonia" postala je jedan od velikih hitova na Netfliksu, i to svega nekoliko nedelja nakon premijere.
Porota suda u Las Vegasu proglasila je krivim Duanea Kita Dejvisa (63), u javnosti poznatijeg kao Kifi D (Keffe D), za organizovanje ubistva legende hip-hopa Tupaka Šakura 1996. godine, prenosi "Njujork tajms".
Predstava "Prljave ruke", u produkciji Centra za kulturu Tivat, ostvarila je veliki uspeh na 21. Festivalu mediteranskog teatra "Purgatorije 2026", osvojivši najznačajnija priznanja festivala.
Dok će neki znakovi uspevati da stabilizuju budžet, Blizanci i Ribe mogu da se suoče sa periodom u kojem jedan pogrešan potez može da napravi mnogo veći problem nego što su očekivali.
Rodos je odličan izbor za letovanje u septembru, kada su temperature i dalje visoke, a more prijatno za kupanje. Gužve su manje nego tokom glavne sezone, pa je ovo idealan period za opuštanje, ali i obilazak brojnih znamenitosti.
Južnokorejska kompanija Samsung mora da plati švajcarskoj grupaciji Svoč 11,6 miliona dolara (oko 9,9 miliona evra) na osnovu presude Visokog suda u Londonu.
Pevačica Edita Aradinović podelila je sa svojim pratiocima na Instagramu izuzetno važne vesti i otkrila da je napravila jedan od najznačajnijih koraka - potpisala je ugovor za kuću.
Voditeljka Bojana Lazić podelila je na svom Instagram profilu video iz teretane, ali je i otkrila je da je visoka 173 centimetra i da godinama ima približno istu kilažu - 55 kilograma.
Vest o smrti hrvatske influenserke, blogerke i majke šestoro dece Kristine Kovačević Hitrec potresla je javnost širom regiona, a malo ko zna da je godinama vodila najtežu bitku - onu za potomstvo!
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.