Filozofski fakultet u Nišu u 2025. godini raspolagao je budžetom koji dostiže gotovo milijardu dinara.
To pokazuje zvaničan dokument ove visokoškolske ustanove: Bilans prihoda i rashoda - prema kojem su tekući prihodi u 2025. godini iznosili 916.525.000 dinara.
Reč je o novcu koji u značajnoj meri potiče iz javnih sredstava. Međutim, u godini kada je ovaj novac bio na raspolaganju, rad fakulteta je u više navrata bio paralisan blokadama i političkim aktivizmom dela nastavnika i studenata. Zbog toga se nameće pitanje koje zanima širu javnost: kako je i na šta potrošeno skoro milijardu dinara?
Foto: printscreen Twitter
Na Filozofskom fakultetu u Nišu zaposleno je blizu 250 radnika, ali finansijski kapacitet ove institucije daleko prevazilazi okvire jedne akademske ustanove. Poređenje sa budžetima lokalnih samouprava na jugu Srbije to najbolje pokazuje. Opština Svrljig, sa oko 6.700 stanovnika, u 2025. godini imala je budžet od oko 700 miliona dinara, što je manje od novca kojim raspolaže jedan fakultet. Čak i Aleksinac, opština sa oko 45.000 stanovnika, imao je budžet od oko dve milijarde dinara (Dva budžeta Filozofskog fakulteta u Nišu).
Foto: printscreen Twitter
Drugim rečima, jedan fakultet upravlja sredstvima uporedivim sa budžetima čitavih opština, dok se deo njegovih zaposlenih, umesto da obavlja posao za koji je plaćen, bavi političkim aktivizmom, osporavanjem države i dovođenjem u pitanje odluka sopstvenog osnivača.
Foto: printscreen Twitter
Posebnu pažnju u finansijskom izveštaju izaziva podatak da je u poslednje dve godine, 2024. i 2025., Filozofski fakultet u Nišu primio 37 miliona dinara donacija od inostranih država.
Još više pitanja otvara stavka u finansijskom izveštaju pod šifrom 424600 – usluge očuvanja životne sredine, nauke i geodetske usluge. Sa ove pozicije za prethodne dve godine potrošeno je čak 154 miliona dinara.
Ako se ima u vidu da je značajan deo 2025. godine na fakultetu protekao u blokadama, obustavama nastave i obračunu sa političkim neistomišljenicima, postavlja se logično pitanje:
koje su to usluge u oblasti ekologije i nauke plaćene više od 150 miliona dinara i ko su bili njihovi izvođači?
U godini obeleženoj blokadama i praktično obustavljenim radom, Filozofski fakultet u Nišu je na ime reprezentacije potrošio 961.000 dinara.Kada se tome doda i stavka 423600 – usluge za domaćinstvo i ugostiteljstvo, sa koje je potrošeno još oko dva miliona dinara, dolazi se do podatka da je na različite oblike reprezentacije, ugostiteljskih usluga i troškova „domaćinstva“ utrošeno blizu tri miliona dinara. Ko je i u koje svrhe trošio ovaj novac u godini u kojoj je rad fakulteta bio ozbiljno poremećen nasilnom obustavom nastave ostaje da se vidi.
Kontroverze dodatno podgrevaju i stavovi aktuelnog rukovodstva fakulteta. Prema navodima članova Saveta predstavnika osnivača sa poslednje sednice organa upravljanja dekan je izneo stav da je „plenum“ sastavni deo Studentskog parlamenta. Takav stav izaziva ozbiljne nedoumice, jer plenum kao institucija ne postoji u zakonskom okviru Republike Srbije. Upravo zbog toga kritičari ovaj potez tumače kao pokušaj da se strukture koje stoje iza blokada naknadno institucionalno legitimizuju.
Međutim, visokoškolska ustanova koja raspolaže sa skoro milijardu dinara javnog novca ne može istovremeno biti mesto antidržavnog delovanja, političkog aktivizma, blokada i paralize nastave bez ozbiljnih pitanja javnosti. Kada se tome dodaju desetine miliona dinara stranih donacija i nekoliko stotina miliona dinara potrošenih na razne usluge, postaje jasno da ovo više nije samo unutrašnje pitanje jednog fakulteta.
Ovo je pitanje javnog novca i javne odgovornosti. Zato je neophodno da se u potpunosti utvrdi ko je odlučivao o trošenju ovih sredstava, kome su novac i poslovi dodeljivani i da li Filozofski fakultet u Nišu posluje i funkcioniše u skladu sa zakonima Republike Srbije.
Poznati profesor Filozofskof fakulteta u Beogradu, Čedomir Antić, još jednom je urnisao blokadere i autošoviniste sa Univerziteta u Novom Sadu, spomenuvši i Dinka Gruhonjića i njegov "uspon na profesorsku funkciju".
Profesor Filozofskog fakulteta Čedomir Antić oštro je kritikovao predstavnike blokaderskog pokreta, koji više od godinu dana malteritraju narod i pokušavaju destabilizaciju zemlje, poručivši im da zaslužuju propast koja im sledi.
Gledalačko obaveštajna služba Informera (GOSI) uhvatila je na delu blokadere koji su juče u prostorijama Filozofskog fakulteta u Beogradu dočekali dvoje političara.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Poznati profesor Filozofskof fakulteta u Beogradu, Čedomir Antić, još jednom je urnisao blokadere i autošoviniste sa Univerziteta u Novom Sadu, spomenuvši i Dinka Gruhonjića i njegov "uspon na profesorsku funkciju".
Rusija će nastaviti da napada brodove i pomorske pravce koji se koriste za dopremanje oružja i municije Oružanim snagama Ukrajine (OSU), saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova posle nove serije udara na luke i teretne brodove u Odesi i Nikolajevu.
Saša Stevanović, blokader iz Kragujevca koji je sa nožem u ruci pretio predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću klanjem i sve objavljivao na mrežama, pajtos je poslanika Miloša Parandilovića i političkog penzionera Boška Obradovića.
Helikopter "super puma“ i zemaljska jedinica od 40 vatrogasaca sa 16 vatrogasnih vozila iz Srbije kreću u Španiju, kako bi pomogli u gašenju šumskih požara koji danima bukte u toj zemlji.
Mnogi vernici se nađu u nedoumici kada im brojanica pukne, pitajući se šta bi trebalo da urade sa njom i da li taj čin nosi neko posebno značenje. Veroučitelj objašnjava da je samo potrebno zameniti je drugom, nikako je ne bacajte u kantu.
U Gornjem Dušniku, selu u podnožju Suve planine, u kraju koji je poznat kao Zaplanje, postoji nesvakidašnji spomenik koji decenijama privlači pažnju onih koji ga vide.
Imali su čemu da se raduju svi Jugosloveni tog 28. jula 1960. godine: kako su ekskluzivno objavile „Večernje Novosti“ tog dana, nacionalni automobil, legendarni „fića“, od 1. septembra počinje da se proizvodi u jačoj verziji od 750 kubika.
Juče ujutru oko 5.30 časova na samom izlasku iz Majdanpeka, na regionalnom putu prema Beogradu, T. P (32) iz Majdanpeka sa dve koleginice krenula je na posao u pogon fabrike "Termal Inžinjering" i za sada još uvek nepoznatih razloga sletela sa puta u provaliju Rudničkog površinskog kopa, a sada se pojavio snimak jezive nesreće.
Na društvenim mrežama se pojavila vest da je muškarac juče pretukao nevenčanu ženu u Polihronu i da ga je policija privela, a da žena čeka povratak u Srbiju.
Pripadnici policije su po nalogu Posebnog odeljenja za suzbijanje korupcije Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu uhapsili J. Č, zbog sumnje da je izvršio produženo krivično delo zloupotreba položaja odgovornog lica.
Osnovno javno tužilaštvo u Vranju, objavilo je da u saradnji sa Ministarstvom unutrašnjih poslova intenzivno radi na suzbijanju i lociranju grupe čiji članovi vrše prevare na štetu starijih sugrađana.
Sanja Papić, udovica poznatog beogradskog advokata Dragoslava Miše Ognjanovića, oglasila se osam godina nakon stravičnog ubistva supruga koje se dogodilo 28. jula 2018. godine.
Bivša predsednica Litvanije Dalja Gribauskajte otkrila je da joj je predsednik Rusije Vladimir Putin tokom njihovog prvog sastanka pročitao spisak zahteva koje je Vilnjus morao da ispuni ukoliko je želeo dobre odnose sa Moskvom.
Najava predsednika Rusije Vladimira Putina da se završavaju radovi na besposadnom podvodnom aparatu „posejdon“ predstavlja direktno upozorenje Zapadu o snazi ruskog pomorskog nuklearnog arsenala, ocenjuje britanski Dejli ekspres.
Plamenjača je jedna od najčešćih gljivičnih bolesti koja tokom leta napada povrtarske kulture poput paradajza, krastavaca, tikvica, bundeva i graška, a u suzbijanju mogu da pomognu mleko i soda bikarbona.
Pronaći haljinu koja izgleda elegantno, a istovremeno pruža slobodu pokreta, često nije lako, ali ovaj model košulje-haljine već godinama ima status sigurnog izbora.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.